Ambasador Crne Gore u Rimu Anton Sbutega izabran za admirala Bokeljske mornarice

28
Sa izborne skupštine Bokeljske mornarice

Skupština Bokeljske mornarice, na večerašnjoj sjednici, izabrala je Antona Sbutegu, ambasadora Crne Gore u Rimu za admirala.

Za viceadmirala je izabran kapetan duge plovidbe Ilija Radović, a za predsjednika Upravnog odbora arhitekta Aleksandar Dender.

Novoizabrani admiral nije prisustvovao večerašnjoj skupštini zbog, kako je rečeno, zauzetosti.

Kako će iz Rima upravljati ovom organizacijom kojoj treba svježa krv i puno angažovanje, ostaje da se vidi.

Izvještaj o radu Upravnog odbora Bokeljske mornarice 809, kojoj je, usvajanjem novog Statuta vraćeno ima Bokeljska mornarica, podnio je dosadašnji predsjednik Nikola Ciko.

On je naglasio da se izvještaj odnosi  na, sada već dugi period od 28. 05. 2010. do danas i naročito predugi period od 24 mjeseca od vremena kada je ova Skupština, po zakonu i Statutu Bokeljske mornarice 809.-Kotor trebala da bude održana.

Period  prve četiri godine bio je obilježen intenzivnim radom na pripremi drugog dijela te skupštine, dakle intenzivim radom na pripremi novog statuta Bokeljske mornarice, usaglašavanju kadrovske politike između podružnica i blagim trzavicama na tom planu, ali uvijek u konstruktivnoj atmosferi kakva treba da bude među članovima organizacije koja baštini geslo FIDES ET HONOR, naglasio je Ciko.

On je podsjetio na javne nastupe Mornarice koja je, sa više ili manje uspjeha, nastupala na svim manifestacijama u skladu sa svojim statutom, dakle na svečanostima sv. Tripuna i na Dan Bokeljske mornarice u Kotoru.

Pored brojnih uspješnih nastupa Ciko je naveo  onaj od  bio je 2012. godine, prilikom proslave dana Podgorice za koji je kazao da je bio jedan od nastupa koji treba da budu za primjer članovima organizacije.

Po njemu je vrhumac  svih nastupa glavnog odreda bio 09. 08. 2013. na proslavi 80 godina Školskog broda “Jadran” u Tivtu kada je glavni odred Bokeljske mornarice 809.-Kotor, u istom stroju, pod istom zastavom, sa mornaricom Vojske Crne Gore odao počast ovom legendarnom brodu.

Tom prilikom, drugi major Bokeljske mornarice 809.-Kotor je predao raport KBB Darku Vukoviću, komandantu Mornarice  vojske Crne Gore, a on je predao raport u ime obije jedinice, predsjedniku Skupštine Crne Gore.

Bokeljska mornarica, po riječima Nikole Cika, do danas veću počast nije doživjela.

Hvale vrijedan je najnoviji nastup Glavnog odreda 21. maja ove godine u Kotoru, kada je ovaj odred nastupio na molbu Ministarstva vanjskih poslova i Evropskih integracija Crne Gore, po odluci Admiralata, povodom dočeka 75 stranih ambasadora, akreditovanih u Crnoj Gori.

Ovaj nastup idealno se uklopio u Proslavu desetogodišnjice nezavisnosti naše države, mada ga odbor za proslavu nije prvobitno planirao.

Osim toga, ovaj defile i kolo, veoma dobro se uklopilo turističku propagandu Kotora i Crne Gore, budući da ga je pratilo nekoliko hiljada turista koji su se toga dana zatekli u Kotoru.

Govoreći o aktivnostima na proglašenju Bokeljske mornarice nematerijalnim kulturnim dobrom 2013. godine, Ciko je kazao da veliku pohvalu za ogroman posao i veoma kvalitetan rad zaslužuje Uprava za zaštitu kulturnih dobara, Ministarstva kulture Crne Gore koja je, pred kraj 2012. oformila Ekspertsku radnu grupu, sastavljenu od stručnjaka iz Ministarstva kulture, naučnih i kulturnih radnika iz Kotora i iz Bokeljske mornarice 809.-Kotor.

Rad ove grupe trajao je oko šest mjeseci.

Odvijao se kroz niz sastanaka uglavnom u Kotoru, na kojima su dijeljeni zadaci za rad, u skladu sa stručnošću i vokaciji članova grupe i na kojima su razmatrani rezultati koji su do tada obavljeni.

Ovaj radi rezultirao je izradom Elaborata o kulturnoj vrijednosti Bokeljske mornarice, što je rezultiralo Riješenjem o priznanju Bokeljske mornarice kao nematerijalnog kulturnog dobra Crne Gore, 2013 god.

Elaborati su rađeni  u potpunosti sa UNESCO standardima, zahtjevima i formama i potpuno su spremani da, nakon prevođenja na neki od zvaničnih UNESCO jezika, budu podloga predlogu Ministarstva culture Crne Gore da Bokeljska mornarica i druga nematepijalna kulturna dobra, budu priznata na svjetskom nivou, kao nematerijalno kulturno dobro.
na žalost, kazao je Ciko to se još nije realizovalo.

On je govorio i o lošem odnosu Pomorskog muzeja Crne Gore -Kotor, koji bi po svojoj suštini morao da ima najužu saradnju sa Bokeljskom mornaricom jer je nastao upravo iz zbirke ove organizacije.

Ciko je kazao da nikada nije bio pozvan ni na jednu manifestaciju u organizaciji tog Muzeja.

Isto tako, nijedno tijelo ili organ BM nikada nije konsultovan, po pitanju ičega što je imalo ikakve, pa i najuže veze sa istorijom, tradicijom ili načinom rada Bokeljska mornarica.

Brojni su primjeri za to, a posljednji je organizacija snimanje i premijera filma “Kolo Sv. Tripuna” u kom su članovi Bokeljska mornarica igrali “glavnu ulogu”, a Admiralat, UO i Podružnice Bokeljska mornarica 809.-Kotor su o tome saznali iz medja.

Nikola Ciko je posebno naglasio da je odnos Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor neuporedivo bolji sa surogatom Bokeljska mornarica u Hrvatskoj, koji sebe naziva “Hrvatska bratovština Bokeljska mornarica 809.”

U izvještaju je posebno navedena bogata izdavačka aktivnost. Štampan je Statut Bratovštine svetog Nikole mornara u Kotoru iz 1463. sa alegatima do 1807. godine.

Radi se o fototipsko izdanje ovog istoriskog dokumenta, sa prepisima, prevodima i regestima čiji su priređivači bili Miloš Milošević i Jelena Antović, monografija Dvanaest vjekova Bokeljske mornarice, Zbornik radova sa međunarodnog naučnog skupa održanog u Kotoru 27, 28. i 29. novembra 2009. godine, Katedrala Svetoga Tripuna – autorki Milke Čanak-Medić i  Zorice Čubrović, Statut Bokeljske mornarice 809.
Monografiju Dvanaest vjekova Bokeljske mornarice 809-2009, koja je izašla 2013. godine pratili su brojni problem, što se neminovno odrazilo na kvalitetu knjige, koja je trebala da bude vrhunac izdavačke naše organizacije povodom proslave 1200 godina njenog postojanja.

Problemi, koje spominjem, sastoje se, prije svega u tome što je Glavni urednik Monografije, admiral dr Miloš Milošević preminuo tokom njene izrade.

Osim toga vežno je istaći napor Podružnice Beograd i dr Branka Sbutege koji su u svojoj organizaciji  2009. napravili reprint knjige “Prčanj” Don Nika Lukovića koju  je prvi put  izdala Bokeška štamparija, Kotor 1937.

Nosioc i organizator ovog reprinta, dr Branko Sbutega je u svom uvodu ovom djelu napisao:
“Ako je nauka istinoljubiva spoznaja sumlje, onda je don Niko Luković svakao bio veliki naučnik, mislilac i humanista. Zato knjiga Prčanj kao reprint originala dosledno čuva vrednosti i univerzalni sistem svog autora”.

Nikola Ciko je govorio i o problem koji se sastoji u aktivnostima organizacije koja sebe naziva “Hrvatska bratovština Bokeljska mornarica 809.”

“U suštini, treba reći da se radi u surogatu naše organizacije u republici Hrvatskoj, našim bivšim podružnicama, koje su se 1991. odmetnule od naše organizacije, izabrale novo rukovodstvo, promijenile ime i od tada ne priznaju naš Statut i naše pravilnike ni naše organe, poput Upravnog odbora, Admiralata i drugih tijela i organa”, bio je jasan Ciko.

On je naglasio da je dr Josip Gjurović, predsjednik te organizacije u Zagrebu bio spreman na saradnju, da je svoj program predočio na izbornoj skupštini, ali da je pobijedila rigidna struja predvođena Ivom Škanatom koji je čak išao toliko daleko da je tražio uslove od Bokeljske mornarice Kotor pod kojim bi oni pristali da sarađuju.

Ciko je kritikovao Aleksandra Dendera, tada predsjednika Upravnog odbora kotorske podružnice koji je, i pored zvanične odluke Upravnog odbora da Viceadmiral Radović i predsjednik tog tijela ne putuju u Zagreb na proslavu Bokeljske večeri u njihovoj organizaciji, prihvatio poziv za ovu feštu, bio u Zagrebu i bio predstavljen kao Predsjednik ove podružnice.

Na Skupštini je usvojen i izmijenjeni Statut Bokeljske mornarice, izabrani organi Mornarice i predložena lica za počasti koje slije iz tradicije za doprinos ovoj organizaciji.

28 KOMENTARI

  1. Ovome Škaljaru bih poručio da se mi Bokelji kroz istoriju uglavnom nismo dijelili.Bez obzira kako se ko od nas krstio.
    Oni koji su to činjeli,radili su to na štetu Boke.
    U ova nova vremena probate da negirate i srpsku tradiciju Boke iz vama poznatih (a i meni)razloga.
    Škaljaru,kad slaviš Krsno ime?

    • Svetog Luke i s time se ponosim. Da ne bi bilo zabune, ponosan sam što sam Bokelj i Hrvat i uvijek kažem: volim svoje i poštujem tuđe, tako da ja nemam problema moj Bokelju jer imam dobrih prijatelja na svim stranama. Ali istina ipak treba biti na prvom mjestu. A ti se moj Bokelju prisjeti malo povijesti crkve sv. Luke u Kotoru i načina kako su je, prema kazivanju, katolici ustupili pravoslavcima da bi se imali gdje moliti. To je bio čin nevjerojatne tolerancije, o kojoj sam ti dva posta ranije naznačio. Nažalost danas je tolerancije sve manje, a gotovo je i nestala. Uglavnom sam mišljenja da do većih problema i pogibeljnih situacija u Boki, tijekom zadnjih stotinu godina nije bilo, uglavnom što je tada većinski dio stanovništva bio izuzetno tolerantan prema manjinama. A volio bih čuti tvoje mišljenje moj Bokelju oko crkve sv. Luke (možda sam pogrešno shvatio pa sam u krivu).

      • …kako se zvao OKUPATOR Kotora,koji je omogućio PRAVOSLACIMA da dobiju crkvu Svetoga Luke….? Dakle,nijsu se tvoji PRECI pitali-više no li pijani od gaća!

      • Škaljaru,

        Ti bi da se prebrojavaš……a ja to ne bih…
        Ali dobro…

        Za vrijeme čije vladavine je sagradjena crkva sv.Luke?

        Izuzetno mi je milo što proslavljaš Krsno ime.

        Pozdrav

        • Nije mi namjera nikakvo prebrojavanje stanovništva, ali broj crkava nije teško pobrojiti, pa izvući neki zaključak. Nemoj misliti da negiram starosrpsku povijest već je uvažavam, ali ne gradim stavove na mitomaniji, kao što sam ti ranije odgovorio. Nije bitno za vrijeme čije je vladavine ista napravljena. I Francuzi su bili jedno vrijeme vladari Boke, pa ih nitko ne spominje. Koliko daleko u povijest treba ići? Pa valjda su Iliri bili starosjedioci na tim prostorima, a potomci Ilira su Albanci (sjeti se Teute ako si učio povijest, tu je blizu Risan).Dakle, svi smo u neko doba bili okupatori! I što sad? Nego, izbjegao si mi odgovoriti na pitanje oko crkve sv. Luke, a to znači da i dalje ne možeš prihvatiti povijest kakva jest, ako nije po volji takvih kao ti , moj Bokelju i ovaj nepotpisani forumaš, Pa i dalje očekujem jasan i precizan odgovor. Ako ga jasno kažeš i napišeš, to znači da se vraća pomalo tolerancija kod tebe i oko tebe, što mi je i bio cilj.

  2. Poštovani g. Dragane Markoviću, ne znam odkud ste izvukli da ja podržavam izbor g. A. Sbutege za admirala. Nisam rekao ni za ni protiv. Zamjerio sam mu što nije bio na inauguraciji tako časne funkcije. Inače upoznao sam g. Antuna Sbutegu, fin, kulturan, obrazovan, ljubazan čovjek, ali nisam primijetio na njemu da ima krila sokolova za brzi let po Evropi pa do Kotora. U Statut BM ne treba „vratiti“, kako Vi kažete, načela nacionalne i vjerske tolerancije, jer to nikad nije ni bilo izbačeno i nitko ne traži da se to izbaci iz Statuta. Ono što traže „nacionalisti“ i puno drugih je da BM bude označena kao „hrvatski brend“, da uprostim izričaj. Još ću jednom banalizirati: Kao npr. “brend” Crnogorski oro koje mogu plesati svi bez obzira na naciju, vjeroispovjest i dr. (Oprostit će mi se na banaliziranju, samo pokušavam biti ilustrativan). Ti, kako ste ih Vi nazvali, „nacionalisti“, svoj stav grade na 809. godini, Sv.Tripunu, vezanost uz Biskupiju…itd. Kojim zahvatom oni mogu oskrnaviti Statut BM u Kotoru? Ne vjerujem da išta bitno mogu promijeniti. Ono što se može promijeniti je konstruktivniji razgovori s mjerodavnima iz Hrvatske i možda neki sitni zahvati u Statutu koji ne remete značaj Bokeljske mornarice. Jer ne imati uza sebe toliki broj ljudi iz HR, koji ne žele svoje „zavičajne klubove“ nego pripadnost Bokeljskoj mornarici – ogromna je šteta za Bokeljsku mornaricu.

    • Upravo kao sto je rekao g-din Stanicic,
      Kao dijete sam svirao u limenoj glazbi Tivat. Kad god smo svirali Kolo, svima je bilo jasno da se radi o manifestaciji koja se odrzala zahvaljujuci najvise kontinuitetu Hrvata, a zatim i ostalih zitelja Boke. Zato tu cinjenicu treba ponavljati generacijama koje su danas nezainteresirane, a trebaju znati svoju povijest zbog tolerancije i svoje budućnosti.

    • Hrvatska bratovština Bokeljska mornarica 809 – Prljavo kazalište 1980

      “Moje ime je Davorin Bogović
      A ovo sve oko mene, to je crno-bijeli svijet.”

      p.s.
      U životinjskom carstvu se ovakve stvari savršeno rješavaju – podizanjem zadnje noge. E sad … vaš je problem što nijeste na vrijeme izmakli nogu.

    • ….Škakjaru,PRVO PROČITAJ ŠTO HRVATI PIŠU O SVOJOJ “KRALEVINI(ZERICU MLAĐA OD DUKLJE)” I “KRALJU TOMISLAVU”-KOJI JE BIO KNEZ(a kralj?) PRIMORSKE HRVACKE okolo naokolo 910 GODINE? HRVACKI IZVORI:WIKIPEDIJA VELI,IZMEĐU OSTOG, I OVO :”O NJEMU SE POUZDANO ZNA DOSTA MALO,u usporedbi s’nekim drugim ranijim i kasnijim vladarima? Kad to proučiš-dako dođeš do “saznanja oklen ovi tvoji “crveni..”? I na ultimu-ovo oko “TOMISLAVA”-predlažem ti:prouči “ŠĆEPANA MALOGA”-pa dako stigneš “prečicom” do “crvenije hrvata..”? Doopomena ,dragi Škaljaru..Bokeška mornarica je stara 1200 godina-a Hrvati u Boki…u kontinuitetu ? Od osnutka “ARSENALA”-na trate Prčanjih bogatuna LUKOVIĆA! Vi ostali ste podalje od Hrvacke i Hrvata-čak i dalje od mojih predaka-Hercegovaca!

      • Može se formulirati i na način da su za kontinuitet Kotorskog – Bokeljskog kola najzasluniji katolici, kao i ostali žitelji Boke. Tko su sljedbenici katolika na ovim prostorima ne trebam objašnjavati (pretpostavlam da su to oni žitelji koji se deklariraju kao Hrvati).
        što se tiče Crvene Hrvatske, iako nisam sudionik tih vremena, navodim citat iz Ljetopisa popa Dukljanina: “Isto tako od navedenog mjesta Dalme sve do grada Bamblone, koji se sada zove Drač nazvao je Crvena Hrvatska, za koju se jos kaže Gornja Dalmacija. I kao što je u donjoj Dalmaciji ustanovio Salonitansku crkvu kao mitropoliju, na isti način u Gornjoj Dalmaciji su Dukljansku crkvu, prema drevnom pravu, uredili mitropoliju”.

        Pojam obiju Dalmacija, kako ga je, s malom grješkom na jugu, fiksirao pop Dukljanin, bio je u njegovo doba još živ i svjež.[4] Opisujući Crvenu Hrvatsku, Dukljanin kaže, da su se u njoj nalazili ovi gradovi: Kotor, Budva, Bar, Ulcinj, Skadar, Trebinje, Pilot i dr., a također i ove oblasti: Hum, Trebinje, Podgorje i Zeta.[3]
        I jedna sugestija: crkve u Kotoru govore s kakvom se tolerancijom susrela tadašnja manjina koja se doselila u Kotor i Boku, pa bi bilo jako dobro da se prema sadašnjoj manjini, a koja je tada bila većina, bar djelomično vrati tolerancija i uvažavanje njihovih zahtjeva za slobodnim mišljenjem i izražavanjem, a ne ih svrstavati kao hrvatske nacionaliste.

        • …nije si loš-ma ni dobri “resavac”? Slabija ti je banda-brojevi(datumi i godine)-događanja “crvenih hrvata”-eli prije ili potla 1054 godine? Danu viđi-bia veseo-pa nam se javi sa ovijem “što ti manjka u gornje”resavljenje”? I na ultimu-u Kotor se nikad niko nije “doseljavao”-ali jesu okupatori-u “pratnji doseljenika konjušara pratioca”-sa mora civilizacije-na DUKLJANSKU ZEMLJU-koja nije svojatala južnu Dalmaciju-od Dubrovnika pa na više da ve Hercegovci-Konavljani kalaišu..od kolina pa na niže-lipi moj “Škaljaru”…?

          • Pretpostavljam da želiš reći da su onda Srbi održali Bokeljsku mornaricu, jer Crnogorci očito nisu. Održali su je isto koliko su i pobijedili Turke na Kosovu polju, a mitologija je tebi prijatelju očito jača stvar. Pobroji katoličke crkve u Kotoru u Boki pa će ti biti posve jasno ono što ne želiš prihvatiti. Dakle, kamen govori više od riječi.

        • …ako su zaslužni katolici-onda pada u Gurdić..”mit-legenda o mornarici”-staroj 12OO godina? Abakus veli-da je od 1054 do 2016 manje od 1OOO godina-a “više”od 961godine..? Danu viđi bia vesa đe ti se izgubila ova razlika od 961 do 12OO godine(239 godina)-“mita -legende”? I da zaključim-pazi se moj lipi Škjaljaru-od ” tvoje istine”..”povijesna današnja manjina-ondašnja većina”? Lijep pozdrav-sa trga “kneza Tomislava”-o kojem se u Htvackoj “POUZDANO ZNA DOSTA MALO….”?! Vele Hrvacki povijesničari-historičari….!!!!

          • …pa da “vadiš čiviju” iz točka-sa volujskih kola (karete)-koja potežeš uz pomoć jarma?! Vođen nije riječ ,ni u pomisli ,o SRBIMA! To što te zaSRBI-počeši se o svom trošku! Jer vođen je riječ o vremenu dešavanja-kad đe,na kom mjestu-se neko rodio-stvorio…mimo pustih želja tvog jezika i moždana-koji su ti vječnom “sukobu interesa”?! I na ultimu-od ultime SRBI su vladali Kotor od 1189 do 1360 godine! Nadam se da ni tada nisu ugrozili “bokešku mornanaricu”-u te vjekove-robovanja-u kojima je Kotor imao najveću moguću AUTONOMIJU u svojoj ISTORIJI-kakvu nije imao do dana današnjega! Uz pripomenu-da je Kotor jedini grad u državi Duklji-kojeg NEMANJIĆI nisu RAZORILI i uništili ! I umjesto “brojanja rimokatoličkih crkva”-do 1054 godine-pobroji crkve u Boki-koje su ogradili OKUPATORI…a koje domoroci?! Dako ti “možđani” dopru do željene brojke crkava i “svetaca hrvackije-u Boki Kotorskoj…?! A onda-radi “juliskije vrućina” pročitaj ponešto iz knjige Don Nika Lukovića-Prčanj 1937:”Naiperva i naisvetia naša dužnost ta e javiti pred svietom da mi Dalmatinci niesmo NO BOKEZI…! Što smo potrajali do danas…”! E bo…..?

  3. Gospodine Staničiću, poštujem Vaše mišljenje da Anton Sbutega treba da bude admiral Bokeljske mornarice. Dozvolićete mi da ne mislim kao Vi jer smatram da Sbutega ništa neće uraditi. Mislim da je diskutabilno govoriti o njegovom učinku, posebno kada je u pitanju izdavaštvo. Analizirajte se pa se nepristrasno uvjerite u kvalietet napisanog. To je dosta tanko po mom mišljenju.
    Što se tiče, kako Vi kažete podružnice u Hrvatskoj, Vi nijeste obaviješteni. To nije podružnica već zasebna bratovština sa nacionalističkom tendencijom. Bokeljska mornarica baštini 12 vjekovnu tradiciju i ona je prvo kotorska, pa bokeljska pa tek onda i crnogorska jer se radi o državi Crnoj Gori u kome je, vjerujem da ćete se složiti i Kotor i Boka Kotorska. Grupa nacionalista iz Hrvatske to nikako ne prihvata i zbog toga postoji problem.
    Gospodine Staničiću, volio bih da se izjasnite da li je u Statutu Bokeljske mornarice trebalo vratiti da ona njeguje viševjersku i višenacionalnu toleranciju i suživot zajednički ili smatrate da je ona hrvatska? Čini mi se da je tu problem. Mora se poštovati tradicija a prekrajanje neće proći jer jednostavno ono nikome nije donijelo dobro. Nadam se da naš civilizovan dijalog neće izazvati ničiju negativnu reakciju.A Ciku dozvolite da misli ono što on osjeća.

  4. Antun Sbutega morao je doći na tako časnu inauguraciju admirala Bokeljske mornarice. Pogotovo što sve ukazuje da ćemo ga svijećom tražiti po bijelome svijetu da dođe kad bi trebalo da dođe. Neki to uspoređuju s nedovoljnom prisutnošću pok. akademika Vladislava Brajkovića, ali tada je bila jedna država i manje je falila njegova nenazočnost, a bio je kad je bilo bitno. Povodom toga nameće se pitanje – odriče li se BM-Kotor Brajkovića i njegovog djela, kao što se sada odriče 4-5 podružnica iz Hrvatske, sa puno ljudi u njima, samo radi neusuglašenog imena? Pa da se od vanjskih podružnica diči samo beogradskom Bokeljskom mornaricom, koja je zadržala ime kako treba. Matična BM u Kotoru mijenja svoje ime. („Samo mijena stalna jest“). Izbacila je „809“, pa aludira da je u sastavu ratne postrojbe vojske Crne Gore, možda više borbene nego kulturne, znanstvene, tradicionalne, humanitarne, pomorstvaljubive i ine institucije. Pitanje što je najveća čast, honor, nikad nije jednoznačno definirano, mišljenje varira od čovjeka do čovjeka, a za Nika Ciko je za BM najveća čast koju je BN doživjela u svojoj povijesti – počast dana brodu i postrojavanje pred MVCG, jer očito Niko Ciko ne poznaje dovoljno slavnu viševjekovnu historiju Bokeljske mornarice. Umjesto oćijukavanja od biskupa do generala, trebao bi i malo više oćijukavati s podružnicama u Hrvatskoj i pronaći razumno rješenje problema koji ih razdvajaju.

  5. ….”Onaj koji nikad ne promijeni svoje mišljenje,voli samog sebe više nego istnu”(Dostojevski)…!

    • Nemoj tako Luka, fini su to, kulturni gradjani, mada i mene zaboli drob od muke kad ih vidim a ne bi znao zasto! Ali hvala Skali na redovnim informacijama u gradu.

  6. Drago Jole Drinjače, dr Josipa Gjurovića možda poznajem i bolje od tebe i siguran sam da ne zaslužuje ovakve epitete koje mu kalemiš. Slične stavove kao i on imam i ja, pa daj, molim te, vidi s kojih sam i ja to crnogorkijah krša šljego, da spoznam uzrok moje zadrtosti. Pripisivanje Crnogorcima zadrtost je uvreda, to bi morao znati, dragi Jole, daj se skoncentriraj! A dr Josip Gjurović nije Crnogorac, i poštuje sve nacije.

    • Ja se potpisah! A ti drago-voljče Antone-Adama i Eve Staničiću? Čemu “replika”-na način dostojno ….UZ MOLBU-DA KAD ME CITIRAŠ-“ne uvaljuješ riječi(šljegao i dr,)-nego čitaj kako je napisno!?Zato ti je moj prijedlog-nabavi knjigu “PRČANJ historijsko-estetski prikaz”-autora “izvjesnog-a zaboravljenog” Don Nika Lukovića-štampane i objavljene 1937 godine-da oprostiš ,u jebenu krvavu kraljevinu karađorđevića! U njoj,za svakog,ima po nešto? Zato-oćepi stranicu od ove knjige-broj 136-podnaslov: Gjurović-potiječe iz Crne Gore(Zete)….! Dakle,uz moju ispriku-imam želju da ti dragi od Adama i Eve..pročitaš ponuđeno..s’ciljem..još boljeg-kvalitenijeg upoznavanja nazočnog potomka Crnogoraca(Zećana)-sašlih u Boku! Što se mene tiče-nazočnog Gjurovića-znam izviđenja-i pored toga što sam rođeni Prčanjanin-iz ulice “Lukovića”-a “obala Iva Vixina”-prvog Furlanina-Furlanske(istočna Italija) koji je oplovio Svijet….Nema Crnca-kojeg nije rodila Crnkinja! Niti CRNOGORCA kojeg nije rodila CRNOGORKA! “MATER SEMPRE CERTA EST”!

  7. G. Aleksandar Dender ne zaslužuje kritiku, nego pohvalu. Bio je u Zagrebu i zalagao se za rješavanje problema u odnosima hrvatskih podružnica (bratovština) i Bokeljske mornarice, zbog koje (BM) te podružnice i postoje (inače bi bili zavičajni klubovi). A razgovori i tolerancija su putevi za rješenje problema.

  8. “Kako će iz Rima upravljati ovom organizacijom…ostaje da se vidi…”? E bo…? Ako je mogao akademik V.Brajković-da godinama upravlja mornaricom iz Zagreba-dako se i Toni Sbutega snađe,koji je geografski i vremenski bliži Kotoru (tradicionalno i državno)-u odnosu na Zagreb….Nego mene nešto drugo brine,kako će se “novi upravitelji upravnih i drugih tijela snaoditi-naoditi na poslovima mornarice-čije gaće i kape,i kubure na junačka ramena-nigda nijesu privijali nase-po ugledu na počivše pape,none….? Što se tiče dr.Josipa Miroslava Gjurovića-nazočnoga treba razumjeti-polazeći od negovog podrijekla. Gjurovići su sašli na Prčanj preko Gjurića-iz Crne Gore Zete Balšića oko 1470 godine (XV.stoljeće)! Pa je tim pije,lakše shvaćati-njegov zadrti odnos-pri odlučivanju? Kakav bi to bio CRNOGORAC- da nije zadrt…testa dura….?

  9. Čestitam Antonu Sbutegi na izboru.
    Nemoj da se Skala radio brine kako će voditi organizaciju iz Rima, i Brajković je vodio 30 godina iz Zagreba.
    Budimo sretni što je Bokeljska mornarica uspijela da preživi sve lomove koji su se odihrali u zadnjih 100 godina. Teška su to vremena za BM bila. Jednom je morala biti ukunuta od Austrije. Pa je morala ratovati sa Austrijom protiv Crne Gore. Pa je za vrijeme Kraljevine skoro ugašena i stvoren pandan. Nacionalna cijepanja u teško padala i unutar BM. Pod Titom bratsvo i jedinstvo, je nekako ponovo vratilo u kolotečinu, ali odvojilo od crkve i Sv. Tripuna. U ratovuima 1990 cijepa se na 3 dijela, duševno. Nadamo se da će vrijeme buduće donijeti da dođe do većeg jedinstva, ali može doći i do raslojavanja. Nadamo se da je na neki način izboe Sbutege djelomični katalizator za neko vrijeme.

    • Upravo svaka čast Skala radiju koji se ne udvara i ne ulizuje. Zna i Sbutega kako i zašto prolazi .
      Dobar i vrijedan čovjek ali ipak je priznaćemo mnogo mačku goveđa glava ambasador, profesor,admiral, publicista, pjesnik, muzičar, slikar. To mu ni brat nije bio a bio je usudiću se reći genije.

Leave a Reply to Škaljar Cancel reply

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].