Anastazija Miranović – decenije posvećene kulturnoj baštini Crne Gore

2
Amastazija-Miranovic

Piše: Božidar Proročić, književnik i publicista

Anastazija Miranović pripada onoj plejadi žena koje su snagom svog intelekta, ličnosti i obrazovanja godinama gradile i gradi ljepšu, bogatiju i bolju Crnu Goru kroz prizmu kulture. Takve žene se naprosto samo jednom rode sa sudbinskom misijom da zablistaju, ne samo na nebu Crne Gore, jer ono je malo za takve heroine, već mnogo šire. Pratio sma njen rad duži niz godina, njene aktivnosti, vanvremensku energiju i harizmu koja je krasi. Njen dosadašnji profesionalni angažman možda bih najljepše opisao riječima legendarne francuske fizičarke Marije Kiri, koja je jednom zapisala; ,,Život nikome nije lak, i šta ćemo sad? Moramo da prije svega vjerujemo u sebe i da ostanemo prisebni. Moramo da verujemo da nam je predodređeno nešto veliko i da to moramo da dostignemo.” Anastazija Miranović je utkala sebe u najljepše kulturno-istorijske niti zastave Crne Gore, dajući joj onaj prepoznatljivi zlatni vez umjetničkih niti. Ona jednostavno pokazuje svoj univerzalni kreativni potencijal  u svakom trenutku gradeći savršeni spoj između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Anastazija Miranović pripada redu onih savremenih žena koje grade moderni svijet i po kojima nas u tom svijetu prepoznaju.

Iz njene bogate biografije i blistave profesionalne karijere odabrao sam ono što je nesumljivo predstavlja kao jednu od najznačajnih žena savremene Evrope.  Anastazija Miranović, rođena je u Kotoru gdje završava osnovnu i srednju školu, kao i Školu za osnovno muzičko obrazovanje. U Beogradu diplomira na Filozofskom fakultetu, na grupi za istoriju umjetnosti kod prof. Jerka Denegrija. Magistarsku, a potom i doktorsku tezu brani kod akademika CANU  prof. Rajka Vujičića i prof. Aleksandra Čilikova. Ima zvanje istraživača i muzejskog savjetnika, što je

posljedica dugogodišnjeg rada u galerijskoj i muzejskoj djelatnosti i relevantnog broja objavljenih stručnih tekstova iz oblasti kulturne baštine i likovnih umjetnosti. U Kotoru je radila kao direktorica Centra za kulturu „Nikola Đurkovi“, potom radi kao upravnica Galerije „Velimir A. Leković“ Kulturnog centra Bar. Takođe, u Kotoru je bila honorarno angažovana par godina na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo Univerziteta CG, kao saradnica prof. dr Rajka Vujičića na predmetu istorija umjetnosti i kulture. Bavi se likovnom kritikom i sarađuje sa časopisima koji se bave problematikom i tretmanom likovne umjetnosti i kulturne baštine. Selektorka je i autorka mnogih značajnih izložbi u CG i inostranstvu, učesnica brojnih stručno-naučnih konferencija-simpozijuma, seminara u zemlji i insotranstvu, kao i članica respektabilnih stručnih žirija i komisija iz domena likovnih umjetnosti i kulturno-istorijskog nasljeđa. Selektorka i komesar 2015. nacionalne postavke Crne Gore na najprestižnijoj svjetskoj smotri likovnih umjetnosti – Bijenalu likovne umjetnosti u Veneciji. Glavna je i odgovorna urednica stručno-naučnih časopisa iz domena istorije umjetnosti i kulturne baštine – Starine Crne Gore i Glasnik Narodnog muzeja Crne Gore, kao članica redakcija stručnih časopisa. Autorka je brojnih umjetničkih projekata i izložbi savremene umjetnosti i kulturne baštine, kao i stručno-naučnih tekstova u raznim publikacijama od kataloških do monografskih izdanja. Dugogodišnja je selektorka likovnog programa kulturno-umjetničkog festivala Barski ljetopis. Predsjednica je Savjeta za kulturu Opštine Bar. Od 2013. do 2018. radno je angažovana na Cetinju kao direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore.

Od maja 2018. je direktorica Narodnog muzeja Crne Gore na Cetinju. Od 2008. godine aktivan je sudionik crnogorske modne scene. Kolekcije su tematski vezane za kulturu i kulturnu baštinu, istoriju i tradiciju Crne Gore, ali i za šire istraživačko i kreativno polje istorije umjetnosti. U tom kontekstu kroz tematske kolekcije i modno-umjetničke performanse doprinosi, pored profesionalnog angažovanja, afirmaciji i promociji crnogorske kulturne baštine, njenih značajnih kulturnih dobara, autora i djela svjetske i crnogorske likovne umjetnosti, kao i crnogorskog kulturnog turizma. Bila je članica Nacionalne komisije za UNESCO, članica upravljačkog Savjeta Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, članica je Upravnog odbora Fondacije Petar Lubarda, članica nacionalnih ICOM-a i ICOMOS-a, Članica Odbora za arheologiju i istoriju umjetnosti CANU, članica Matice crnogorske itd.

POSVEĆENOST I DOPRINOS NARODNOM MUZEJU CRNE GORE

Na mjestu direktorice Narodnog muzeja Crne Gore postavljena je 25.  05.2018. godine, a razriješena je sa funkcije direktorice 9. 09. 2021. godine posle tri godine i tri mjeseca. O blistavim rezultatima za vrijeme mandata istoričarke umjetnosti, dr Anastazije Miranović kojima bi pozaviđeli i mnogo poznatji muzeji u Evropi, izdvajamo da je Narodni muzej Crne Gore:

– Završio prvu sveobuhvatnu reviziju muzejskog materijala i muzejske dokumetacije od osnivanja (1926) do danas;

– Omogućeno je po prvi put u istoriji NMCG zvanično zaduženje kustotsa zbirkama;

– Ostvarena je najveća posjeta/profit NMCG od osnivanja do danas;

– Unaprijeđeno i inovirano elektronsko/digitalno/virtuelno predstavljanje muzejskih postavki i sadržaja ( 3D animacije, promo filmovi i sl);

– Modernizovan rad NMCG i intenzivirana medijska vidljivost u kulturnom prostoru zemlje i regiona;

– Urađena nova dokumentaciona baza NMCG;

– Realizovane desetine edukativnih programa, izložbi, arheoloških kampanja i drugih kulturno-umjetničkih domaćih i međunarodnih sadržaja i programa;

– Otvorene nove suvenirnice sa autentičnom ponudom;

– Dobijeni značajni i vrijedni pokloni iz zemlje i inostranstva vezani za kulturno-istorijsku prošlost Crne Gore;

– Potpisani i realizovani brojni sporazumi saradnje sa relevantnim istitucijama obrazovanja, kulture i umjetnosti Crne Gore i regiona;

– Objavljena kapitalna izdanja iz domena kulturne baštine i likovne umjetnosti Crne Gore;

– Osvojene nagrade na međunarodnim sajmovima knjiga…

Kao poseban rezultat ističe se da je JU NMCG ušao za Anastazijinog mandata u najuži izbor za dodjelu prestižne nagrade Evropske muzejske akademije (EMA ) sa sjedištem u Hagu, čije se proglašenje očekuje u narednim danima.

Anastazija Miranović, je voljom političkih ,,moćnika” smijenjena bez obzira na sjajne rezultate i profesionalnu karijeru. Ona pripada vizionarkama koje samostalno i hrabro koračaju kroz svijet. Njen doprinos kulturi, istoriji, umjetnosti i arheologiji Crne Gore predstavlja njenu svjetlost i arhetipsku snagu. Kako je njena ljubav vezana i prema Lovćenu i Njegoševom Mauzoleju na njemu  kao simbolu crnogorskog identiteta i duhovnosti, nju možemo smatrati jednom od savremenih karijatida koje su duboko vezane za taj crnogorski krš, ali i ponos koji nose u sebi. Poput Klare Cetkin ili Roze Luksemburg, Anastazija Miranović je svojim primjerom pokazala koliko savremena žena može da da doprinos jednom društvu i da ga unaprijedi. Naročito je upečatljiva njena erudicija, širina i dubina u promišljanju stvari, ona je oličenje elegancije i stila. Anastazija Miranović će nesumljivo i u budućem periodu biti žena-liderka koja će na najljepši način reprezentovati crnogorsku kulturnu scenu.

Svoj esej o Anastaziji Miranović završiću riječima, autorke knjige: ,,Žene na ivici vremena” američke književnice i pjesnikinje Mrdž Pirsi (1936) koja je jednom  zapisala: ,,Jaka žena je ona koja je odlučila napraviti nešto što su drugi odredili da neće biti učinjeno.”

2 KOMENTARI

  1. Ova ce ostati zapamcena da je dala dozvolu za izgradnju kafane, Verige 65, a da je zahtjev za gradnju predat tek nakod toga. Lele nama za vama.

  2. Osjećam obavezom da ponovim rečenicu koju je dotični stručnjak kada su u pitanju stručni stavovi i odluke često koristila kao direktorka Uprave za zaštitu kulturnih dobara, a to je da će problem iznijeti na glavni odbor (misli se na njenu partiju DRPS), a zatim donijeti odluku. Mislim da ni riječ dalje o njenoj stručnost i poštovanju struke ne treba izustiti.
    A ovakvi naručeni eseji bar nama u Boki ne trebaju jer nas vrijeđaju .

OSTAVI KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je skala@t-com.me.