Anastazija Miranović: Moramo učiniti sve da Kotor ostane na listi svjetske baštine

15
Kotor

Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora jedno je od 1052 kulturna dobra koja se nalaze na listi svjetske baštine UNESCO, a tek jedno od 35 slične kategorije.

Zbog unikatne mješavine različitih kulturnih uticaja i jedinstvenog nasljeđa, Kotor je još 1979. godine upisan na Listu svjetske prirodne i kulturno-istorijske baštine pod zaštitom UNESCO-a.

Ipak, na posljednjem zasjedanju UNESCO Komiteta u Istanbulu 2016. godine, međunarodna organizacija uputila je opomene Crnoj Gori, i donijela odluku kojom se od zemlje članice zahtijeva preduzimanje konkretnih radnji u cilju njegove zaštite i očuvanja.

U suprotnom, Kotor bi mogao biti izbrisan sa liste.

U razgovoru za Vikend novine, direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović govori o situaciji u Kotoru i objašnjava koji koraci moraju biti napravljeni.

“Tema koja je proteklih mjeseci bila u fokusu medijske pažnje u Crnoj Gori i koja ne jenjava je status i zaštita svjetskog Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora. Intenziviranje interesovanja medija i javnosti za ova pitanja uslijedilo je nakon posljednjeg zasijedanja UNESCO Komiteta u Istanbulu, u julu 2016. godine, kada je u kontekstu razmatranja stanja u svjetskom Prirodnom i kulturno-istorijskom području Kotora donešena određena odluka, sa nizom zahtjeva prema zemlji članici. Ova tema je u vidu UNESCO preporuka bila i u zaključcima/odlukama na prethodnom zasijedanju UNESCO Komiteta u Dohi, 2014. godine. Dakle, sada je stepen interesovanja podignut na viši nivo i konkretizovan određenim zahtjevima prema Crnoj Gori. Na zemlji članici je koliko će se odgovorno odnositi spram UNESCO zahtjeva”, kaže Miranović.

Na pitanje zbog čega se dozvolilo da se dođe do ove situacije, ona ističe da svako razvojno doba u istoriji čovječanstva nosi sobom određene rizike, prijetnje, ali i šanse, te da su u XXI vijeku izazovi i mogućnosti dostigli maksimalnu disperziju u svemu, osim u slobodnom prostoru za gradnju, zaštitu i očuvanje zaštićenog.

Nekontrolisana gradnja

“Izbalansirano se razvijati, s dominantnom održivom komponentom, najveći je izazov sadašnjeg trenutka kada je u pitanju očuvanje, unapređenje i održivo korišćenje kulturne baštine i kulturnih dobara Crne Gore, a posebno onih sa UNESCO prefiksom. Konkretne primjedbe UNESCO-a odnose se na nekontrolisanu gradnju u svjetskom području, koja je intenzivirana posljednjih godina. U tom kontekstu UNESCO zahtjeva od zemlje članice preduzimanje konkretnih radnji u cilju njegove zaštite i očuvanja”, ističe direktorica Uprave.

U cilju zaštite Područja Kotora država je već preduzela niz procesa i radnji. Ipak, kako smatra Miranović, “nijesu svi nadležni subjekti u njihovom sprovođenju pokazali operativnost na djelu”.

Akcioni plan Vlade

“Pored institucionalne zaštite Uprave za zaštitu kulturnih dobara Područne jedinice u Kotoru, Vlada je prije godinu dana oformila Savjet za upravljanje Prirodnim i kulturno-istorijskim područjem Kotora, čiji je predsjednik gradonačelnik Kotora (upravo zbog važnosti i značaja djelatnosti i zaduženja Savjeta). Takođe, UNESCO područjem Kotora bavi se i Nacionalna komisija za saradnju sa UNESCO, ali i opštinski Sekretarijat za baštinu. Dakle, da bi se područje adekvatno štitilo i održivo razvijalo neophodna je sinergetska, koherentna djelotvornost svih relevantnih subjekata. Jedan subjekat ne može ništa sam učiniti. Postoji set mjera i prijedloga u cilju prevazilaženja date situacije. U njihovom implemetiranju prepoznati su ključni subjekti Opština Kotor, Savjet za upravljanje Područjem Kotora, Ministarstvo kulture Uprava za zaštitu kulturnih dobara i Ministarstvo održivog razvoja i turizma. U tom cilju Vlada Crne Gore je na sjednici od 2. februara ove godine donijela Akcioni plan za realizaciju odluka koje se odnose na područje Kotora, a koje su usvojene u Istanbulu na 40. zasijedanju UNESCO Komiteta za svjetsku baštinu, u julu 2016. godine”, objašnjava Miranović.

Sveobuhvatne intervencije

Akcionim planom predviđene su konkretne radnje u cilju zaštite i očuvanja područja, napominje ona.

“Prije svega, Akcioni plan predviđa izradu sveobuhvatne procjene uticaja na svjetsko kulturno dobro, takozvane HIAe za najveći razvojni planski dokument opštine Prostorno urbanistički plan Kotora. Paralelno sa ovim procesom, odvijaće se i druge aktivnosti u cilju zaštite, radionica za izradu dokumenta HIA, kako bi se domicilni eksperti iz baštine dodatno edukovali i bili spremni realizovati date procjene, izrada manjih procjena za pojedinačne investicione projekte i slično. Sveobuhvatna HIA će pokazati koje razvojne projekte je moguće realizalizovati u području u kontekstu njegove zaštite, očuvanja i unaprijeđenja, a takođe i pokazati koji planirani, započeti, realizovani projekti i investicije ga ugrožavaju”, ističe ona.

U cijelom procesu u punom smislu svoju primjenu morao bi naći i termin “održivi razvoj”, ističe direktorica Uprave.

“Zaštita i očuvanje područja se ne realizuju samo konzervacijom, već i usmjerenim, adekvatnim intervencijama u prostoru. Takođe, usvajanje Nacrta prostornog plana posebne namjene za obalno područje Crne Gore (PPPNOP), kao i Prostornog urbanističkog plana Kotora, a u njihovom kontestu i odgovarajućih studija zaštite kulturnih dobara, dodatni su mehanizmi zaštite i razvoja. Nadalje, izrada i implementiranje sanacionih planova za prepoznate ‘neuralgične tačke’ područja i slično. Noseći dokument za adekvatno upravljanje, a time i zaštitu područja je Menadžment plan. Menadžmet planovi su obavezujući, strateški, razvojni dokumenti za UNESCO kulturna dobra ili dobra koja se nominuju za UNESCO status. U njihovoj realizaciji ‘in situ’ prepliću se različiti interesi, koji su do sada, očigledno bili nadmoćniji od interesa za adekvatnim upravljanjem, razvojem, zaštitom i očuvanjem. Evaluacioni procesi primjene Menadžment plana, godišnji izvještaji, revizije, sve su to podsticajne, kontrolne alatke i mehanizmi za adekvatnu implementaciju ovakvog strateškog dokumenta. Međutim, nema njihove vizibilne i suštinske primjene na terenu. Da bi se Menadžmet plan u kontinuitetu adekvatno realizovao potrebno je da se svi činioci koji ga integrišu sinhrono artikulišu, odnosno, da subjekti koji ga sprovode budu operativni i međusobno kvalitetno koordinirani. Međutim, u praksi nije takva situacija”, kaže Miranović i dodaje da je najznačajniji mehanizam zaštite područja “do-sezanje neophodnog nivoa pojedinačne i kolektivne osvije-šćenosti o potrebi zaštite i očuvanja najznačajnijeg, svjetskog kulturnog dobra Crne Gore”.

Ona na kraju podsjeća da UNESCO svoje smjernice, preporuke i zahtjeve prema zemlji članici u odnosu na Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora donosi u kontinuitetu, na zasjedanjima nadležnog Komiteta.

“Shodno njihovom im-plementi-ranju ‘in situ’, UNESCO će i ubuduće donositi odluke o postupanjima u odnosu na svjetsko Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora. Ta-kođe, vrlo relevantan činilac u prosuđivanju budućih postupanja predstavljaće, sa naše strane, dostavljeni Izvještaj o stanju svjetskog Prirodnog i kultur-no-istorijskog područja Kotora, u decembru 2017. godine , L kao i Izvještaj o sprovedenim mjerama iz pomenutog AkciJH onog plana. Dakle, sve zavisi od nas”, zaključila je Miranović.

Prebacivanje odgovornosti s jednih na druge ne vodi nikuda

“Prebacivanje odgovornosti za učinjeno/neučinjeno s jednih na druge, zaklanjanje iza nenadležnosti, raznorazne prećutne saglasnosti, neblagovremeno zakonsko odgovaranje na zahtjeve, nesprovođenje inspekcijskih nadzora, a potom i radnji koje ti nadzori, prijave i slično produkuju, problemi su koje sistemski, sinhrono, međuresorno i intersektorski moramo prevazići, kako bi se efektuirala adekvatna zaštita i održivi razvoj područja”, smatra Miranović

Vikend Novine

15 KOMENTARI

  1. Turske verige su jedna lijepa ljubavna priča. Tajna koja nije tajna.
    Sve ljubavne priče su lijepe ili tragične.
    Kome je bilo lijepo a kome ostaje tragično nema nikakve sumnje.
    Ako je zadnjih decenija državnom imovinom čašćavana rodbina, namnoženi kumovi, drugovi iz školskih klupa i sa basketa, što ne bi i ona?
    Meni je to cool.
    Po čemu se ovo razlikuje od devastacije Jugooceanije, Jugopetrola, Jugoslavije…
    Frajer je i može mu se i zbog toga što ga godinama glasa stado, čiji dobar dio sada kritikuje ovu devastaciju.
    Kameleonski uhljebi svih boja i stranaka, kojima je samo važno sebe ili svoje uvaliti na opštinski budžet, sitni zupčanici koji okreću paklenu mašinu.
    Sve te Anastazije ,Ružice, Zorice…grabe se za veće ili manje mrvice sa stola.
    Upravo ovih dana zaklonjeno građevinskom zavjesom conte Kasalica ubrzano devastira još jedan palac u Perastu sa aminovanjem gore spomenutih.
    Treba li vam informacija i da li vas to iznenađuje da je i on kum i sa predsjednikom države i sa expoteštaticom.
    Opušteno ljudi, kakvi smo, zaslužili smo i gore.

    • Kao da je znao da me ubilo u možđane ovo marčano sunce pa sam dobio volju kucati ove pizdarije, jutros se pojavio i conte Barović koji je široj javnosti poznat po ulogama u domaćim filmskim sapunicama “Dijamantski čovek” i “Bjekstvo iz čuna na Skadarskom jezeru” u pratnji svojih omiljenih primata i asistenciju ničim normalnim izazvanim – direktoricom sa večernjom školom, zvanom – tradicionalni travunijski vez i tkanje.
      Obilazili su i oblizivali se palacom Smekia i Zmajevića, laka im crna zemlja… da su znali ko će im po dvorima čepat’, Perast bi Turcima puštili i punim jedrima niz Verige pasali.
      Ništa iz kupoprodajnog ugovora nije ispoštovano, praktično poklonjena tuđa imovina.
      Da li neko sumnja da je slučajnost što su paralelno sa promjenom vlasti u Kotoru najzad dobili UT uslove od gore pomenutih gospođa, za zakucavanje zadnje brokve u kašetu zvanu Perast.
      Inače su Mlečani brdo više grada zvali Monte Casson.
      Opušteno ljudi, koliko će kritičara prvi potrčati piti kafu u hotel Jadran i na Verige kao i pred onim nedefinisanim staklenim sranjem ispred bedema.

  2. Iz Uprave kruže priče da je urađena prva HIA u Crnoj Gori. HIA za Morinj đe je ta HIA da li iko živi zna? Kako izgleda? Ko je autor? Ko je dao nalog da se radi HIA za Morinj, po kojim smjernicama? itd…

    • Ja znam da je HIA za žičaru završena i proslijeđena u UNESCO na mišljenje. Rađena je u Kotoru po ICOMOS Smjernicama. Prof.Lalošević je radio i predstavnik iz opštine Kotor i iz Direkcije je bio neko. Ne znam ko je bio iz Uprave. Možda Zorica.

      Ove HIA studije što projektanti (planeri) sami rade za svoje projekte (planove) ili obećane poslove se ne računaju.

  3. Ova prica ne smije proći. Slomila je svoje saradnike. LAŽE. LIČNO je mijenjala konzervatorske uslove. LIČNO je kupovala vrijeme, od Dohe do danas. LIČNO nije dozvolila da se usvoji Studija zaštite za PUP Kotora. LIČNO je dilerisala na nivou Vlade i MORTa, …. Kotore na noge! Ovo je opasna priča, Lidije, Anastazije, Dajkovići….Kalezići, kotorski DPS poslušnici, koji sebe strukom zovu, a poslije rade kako im partija, kaže moraju biti eliminisani ako mislimo OZBILJNO da se bavimo Strukom. STRUČNJACI, ako ovakve izjave pustite i ne kažete Aastaziji Miranović, direktorici Uprave za zaštitu kulturnih dobara, koja mijenja stručna mišljenja svojih saradnika, članici Savjeta za upravljanje područjem Kotora, koja ne dolazi na sjednice Savjeta, kotoranki koja UNIŽAVA i UNIŠTAVA Kotor, ako joj ne kažete DOSTA, onda treba SVI da vratite licence i date otkaze. Zašto se ne oglašava Područno odjeljenje Uprave. da li je moguće da je puštaju da ovo govori. Ona je kriva za slučaj Joketić, ona je kriva za Prčanj, Glavati, Kostanjicu….Ili ste svi vi krivi. Lidija vam je sjeđela u Kotoru i radila sa svojim drugovima i drugaricama Studiju zaštite za plan posebne namjene za morsko dobro. Do nje je sjedio Boris Kustudić, kotoranin. Zna se čime se ta Studija bavila. Njome je AMINOVANO ili kako se to stručno kaže obrazloženo, sve zašto nas UNESKO proziva!!!!

    • pozdravljam ovaj dio:
      “Ovo je opasna priča, Lidije, Anastazije, Dajkovići….Kalezići, kotorski DPS poslušnici, koji sebe strukom zovu, a poslije rade kako im partija, kaže moraju biti eliminisani ako mislimo OZBILJNO da se bavimo Strukom”
      Navedeni nisu nikad smjeli ni dobiti priliku da se bave stvarima o kojima ne znaju dovoljno i za koje nijesu školovani.

      Međutim, ne bi trebalo zaboraviti doprinos dobre nam Ružice Ivanović. Ona je sve zakuvala i stvorila teren za neznalice.

      Sa druge strane, nije baš ni DPS ni njegovi neznaveni poslušnici izvor svega zla. Kao što dobro kažeš, kompletna Uprava ćuti. Kompletan Savjet ćuti. Svi muče, a dosta je struke tamo.

  4. Bolje da se bavi modom. Kao direktorica se nije pokazala. Sve ove odluke su njene. Bolje da se pokrije po glavi. Njeni komentari su suvisni

    • Modom nikako nebi smjela da se bavi, jer je to što radi u modi loše osmišljeno, loše izabrani materijali, loše skrojeno, loše sašiveno. Ono što je pokazala na modnoj reviji u Kotoru je sramota za crnogorsku modu. Priča se da će da režira i otvaranje Purgatorija u Tivtu, pa da su zbog toga zglajzali oni direktori, nijesu bili za to. Prohtjelo joj se da se malo igra. Kuku nama za nama.

      • stvari su daleko ozbiljnije od toga smije li Seka da se bavi modom ili ne, i kakvi su joj modeli…stoga je ovaj komentar smiješan i ne služi na čast ni modiskinji ni skala radiju

        ipak, nakon ovakve rečenice, mislim da nam nema spasa
        “….. problemi su koje sistemski, sinhrono, međuresorno i intersektorski moramo prevazići, kako bi se efektuirala adekvatna zaštita i održivi razvoj područja”
        sinhrono?
        intersektorski?
        EFEKTUIRALA?
        Moramo (KAO DA VAM JE NEKO BRANIO)

        • Komentar je vrlo ozbiljan. Ako neko preferira da se bavi modom i u tome mora biti ozbiljan i temeljit. Ako si površan i ne težiš zanatskoj korektnosti (da ne kažem perfekciji),u svemu što radiš, onda to govori o karakteristikama tvoje ličnosti, pa u ovom slučaju možemo govoriti o površnoj osobi koja se bavi promocijom mode iza koje ne stoji ozbiljna rabota čak ni u zanatskom smislu koji je osnov mode.Na isti način bavi se i pričom o zaštiti kulturnih dobara, površno i promoterski.
          Što se tče Skala radija upitno je kako je dat ovoliki prostor ovakvom prilogu? U ovom trenutku! Ali, kakva god da je namjera dobro je da se čuje što nam to “kreatorka” poručuje.U prevodu, spavajte mirno ja ću vam šii haljine. Da li ćete moći da ih obučete nije važno.I ko o tome još brine….

  5. Javljam se sa Turskoga rta od Veriga..iz “dnevnih odaja”KMETIĆA”- odgovornih za “zaštitu kulturnih dobara garada” UNESKO -Kotora…koji su “zaštitu” započeli prije kvarta od vijeka ?! I bogami nas obradovali sa svojim “dnenim boravcima” na ultimi od ultime uništenog Kotorskog zaliva u sastavu naše mile Boke Kotorske-na “najljepši vidikovc”-sa pogledom na drevni Perast i Risanski Tetutin zaliv…!! Hvala i slava našim nadarenim “vandalima spasiteljima”-kulturnih dobara domovine Crne Gore! Ipak,treba se biti zadovoljno sa učinkog “spasitelja”-jer nisu uspjeli “izbrisati”iz sjećanja.. procente spomeničnog blaga Crne Gore koje je nekad postojalo u Kotorskom zalivu-Kotoru gradu UNESK-a! Budimo skromni i prihvatimo ISTINU-da, ako ne možemo življeti i uživati u svom kulturnom nasleđu-a, ajde da bar uživamo u “preživljenim procentima”-nestalog našeg kulturnog nasleđa…u NAJLJEPŠEM ZALIVU …NA SVJETU! PRIZNAJEM da,prebacivanje odgovornosti s’ jednih na druge ne vodi nikuda…?! Ali se pitam-zar je moguće-da su odgovrni >(oni su evidentirani-sijaju i griju ka “pun mjesec-tondo”)< sve ovo radili iz "ljubavi"-ili za "lovu-ispod trpeze"…? Gledajući sa GOSPE OD ŠKRPJELA na TURSKI RT OD VERIGA i na SVETOGA JEREMIJU…? "Jeremija,jeremija…Tozovac-zaleleka nad kasabom.."?

OSTAVI KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].