Aprcović: Krivošijski ustanak je jedan od najznačajnijih u istoriji ovog kraja

23

 

Čuveni Krivošijski ustanak, iz 1869.god, podignut je protiv Austrougarske koja je htela da nametne obavezu Krivošijanima da plaćaju porez i služe vojsku.

Krivošijani su teško porazili austrougarsku vojsku.

Poginulo je preko 5000 njihovih vojnika i bili su prinuđeni da potpišu Knežlaski mir i prihvate obavezu da plate ratnu odštetu i da Krivošijani nemaju obavezu da služe vojsku i plaćaju porez.

U ratnim događanjima u vrlo bogatoj istoriji Boke Kotorske, Bokeljski ustanak, iz 1869. godine, svojom žestinom i posljedicama koje je izazvao bio je jedna od najznačajnijih pobuna u istoriji ovog kraja.

U ustanku su, pored Krivošijana, učestvovali i stanovnici drugih mjesta: Grblja, Pobora, Maina i Brajića.

Danas je ispred spomenika ustanicima govorio predsjednik kotorske opštine Željko Aprcović.

On je kazao da je poznata  činjenica da je donošenje zakona o opštoj vojnoj obavezi iz 1868. godine, kojim su ukinute stare povlastice Bokelja i uvedena obaveza služenja u redovnoj austrougarskoj vojsci, što je uključivalo i zabranu slobodnog nošenja oružja – glavni povod izbijanja ustanka.

Dok je samo izbijanje ustanka i herojska borba ustanika protiv velike i dobro naoružane  austro-ugarske vojske izazivala istovremeno i čuđenje i divljenje, relativno brzo okončanje ustanka izazvalo je po Austro-Ugarsku, reklo bi se, kompromitujući mir, u Knežlazu 11. januara 1870. godine. Po odredbama mira svi Bokelji su bili oslobođeni služenja u austrougarskoj vojsci i garantuje im se slobodno nošenje oružja. Istovremeno, data je i politička amnestija svim učesnicima ustanka.

Nužan dio pažnje se mora posvetiti važnim istorijskim događajima kao što je i ovaj koji danas obilježavamo, naglasio je Aprcović.

On je, na kraju kazao da nikada u svojoj istoriji Crna Gora nije bila stabilnija, prosperitetnija i uvaženija među svjetskim narodima i državama. Naša država danas ima značajnu poziciju u međunarodnoj zajednici koju u svojoj istoriji nikada nije imala. Odgovornost je svih nas da na najbolji način doprinesemo našoj stvarnosti i našoj budućnosti.

Crna Gora je država otvorena za znanje, kvalitet, visoke ciljeve i zadatke uz prihvatanje uticaja relevantnih dometa uz odgovornost svih institucija iz svih oblasti djelovanja. Od kada je Crna Gora obnovila državnu  nezavisnost i ponovo međunarodno priznata prije 13 godina, i to mirnim putem, prva je država na Balkanu sa takvim statusom. Međutim, u svojoj hiljadugodišnjoj tradiciji ona je prošla mnoge golgote i trnovit put. Ponosni smo na svoju istoriju, ali prije svega mislimo na bolje sjutra , na bolju i kvalitetniju budućnost naše omladine i svih nas, zaključio je Aprcović.

23 KOMENTARI

  1. HAJDE SADA SVI PRAVU ISTORIJU U RUKE PA ČITAJTE MALO , ĆUTITE DOK BUDETE ČITALI PA DOBRO RAZMISLITE I ONDA BLEBEĆITE !!!

  2. …da se na ovu temu ne javlja gospon Moj grad…jer je jeo-prejeo se nekakve hemijske supstbace “Se.u-pa da je smješten kod kuma doktora Timura na tretman..i ispriranje droba..od hemijske supstance koju je halapljivo-(kad je a la maka).. riljao-žderao..?Kumovska se ne odbija..takvi su ti oni srbokonavljani.?

    • A ko je ovi moj grad ?
      Što on stalno nešto zanovijeta ?
      Te ovo, te ono , svima ima štogod za reć.
      To govori da je umišljen , a čini se da ga niko ne abada .
      Ima toga, oće to . nepotrebno.

      • Plagenti, intelektualni nivo ti nije na zavidnom nivou. Ne “abada” me niko, osim tebe, koji na taj način demantuješ samoga sebe i svoj vlastiti komentar bacaš pod noge. U ovom slučaju se radi o Krivošijskom ustanku, a ne o meni, ja sam sasvim nebitan u vjeloj ovoj priči.
        Mala maliciozna sitna duša. Ako uopšte znaš što to znači…

        • O ko ovome pamet posoli, pa da djeli lekcije ?
          Dade sebi nick moj grad, kao da je
          Kotor njegov, svašta umišlja,
          a što se njegovog intelekta tiče,
          bez soli je i bolje bi mu bilo da se
          oglašava na Bra(je)vo(j) azbuci !
          Biće ova južina ošinula ga po možđanijem pa ovdje vriska i
          piska …
          Bolje se uhvati čega pametnijeg .

          • Plagenti, još uvjek dobro vidim i nadam se da će to potrajati. Nemoj se rugati sa bolešću, jer može se ovaj gore naljutiti, pa te se sjetiti i baš tebe izabrati, što ti u nijednome slučaju ne želim.
            Prekidam prepisku sa.tobom, jer ti kao takav i sa tvojim bolesnim komentarima, nisi vrjedan pažnje.

          • Dakako, južina traje, ajde da vidimo koliko će Tvoja velika ćutnja trajati !?

        • …da niste možda-kojim slučajem-izjarebljeni iz jata Đuke Pepove…Jer tako je i ona po Kotoru “jezičinom oblajaval”…i bora mi bila slikom i prilikom-ka ti oliti tvoje race..alapače sa Kotorske šjace…?!

          • Jordane, Jordane! Neznam ti ja puno o prošlosti, što su mi radili i prađede i prababa, ili đede i baba. Po imenu i prezimenu, niko moje nije etiketitrao neprimjernim i nepristojnim nazivima, što nije u slučaju baš sa tvojom porodičnom bazom. Ipak je na vašem porodičnom stablu, na jednoj truloj grani, izrastao jos truliji plod, pod nazivom najpoznatijeg Špijuna grada Kotora, Jordana Dronjka.
            Zamisli koliki je i kakav čovjek je bio taj, koji je posijao sjeme, iz koga se nastade izrod poput tebe.
            Eto tako izgleda, tvoje porodično, trulo stablo, zahvaljujući onome čiji si ti plod.
            Toliko od mene.

  3. Krivošije su se nalazile na teritoriju nekadašnje turske nahije Riđani i dijelom Dračevice. Riđani, srednjovjekovni Vlasi, smatraju se precima Krivošijana. Zbog učestalih suboka i miješanja s crnogorsko-hercegovačkim plemenima, Riđani polako nestaju. Istraživanja plemena Krivošija pokazuju da se od 1430. do 1500. godine znatan broj stanovnika plemena odselio u Boku kotorsku. Seobe su nastavljene i u vrijeme turske vladavine. Krivošije u tom razdoblju sudjeluju u ustancima plemena Nikšića i podlovćenske Crne Gore. Tada se u ove krajeve doseljavaju izbjeglice bratstava iz Kuča, Bjelopavlića, Pješivaca i iz okoline Cetinja. Od tih doseljenika razvijaju se u Krivošijama bratstva: Bojanići, Samardžići, Radojičići, Vučurovići, Ristelići, Vodovari i drugi.
    Turci vladaju Krivošijama do 1684. godine, kada područje nakon Kandijskog rata (1645.-69.) pripada Mletačkoj Republici, kao dio Mletačke Albanije (tal., Albania Veneta).
    ​Od 1807. Krivošije pripadaju Francuskoj, od 1813. Crnoj Gori. Bečkim kongresom 1814. godine, Krivošije su ponovo pod austrougarskom kontrolom iz to u sastavu austrijske krunske zemlje Dalmacije. Vuk Karadžić je zabilježio da je 1834. u Krivošijama bilo oko 250 kuća i 1.200 duša, svi grčkog zakona.
    Krivošijani sve do 1882. godine nisu priznavali ničiju vlast, niti su ikom odgovarali za svoj rad osim svome plemenu. Nisu priznavali ničije zakone osim svog međusobnog dogovora. Porez nikome nisu plaćali, niti vojsku ičiju služili.​
    U 19. stoljeću je izbilo par pobuna lokalnog stanovništva, od kojih je vjerojatno najpoznatija ona iz 1869. godine – Prvi krivošijski ustanak.
    1.1.1870. Okončan je Krivošijski ustanak koji je izbio zbog odluke austrijskih okupacijskih vlasti da uvedu vojnu obvezu za stanovnike toga kraja. Beč je nakon tromjesečnih borbi prihvatio da amnestira sudionike ustanka, oslobodi stanovništvo vojne obveze, dozvoli slobodno nošenje oružja i nadoknadi materijalnu štetu.
    Također su se godine 1875. dragovoljci iz Krivošija priključili pobunjencima u Hercegovačkom ustanku (Nevesinjska puška, Bosansko-hercegovački ustanak), pobuni srpskog stanovništva podignutoj u okolici Nevesinja protiv osmanlijske vlasti, koja se ubrzo proširila na cijelu Bosnu i Hercegovinu. ​Austrougarske snage 1881. ugušile i Drugi krivošijski ustanak nakon čega je carska vlast odmah počela pacificirati ovo područje velikim ulaganjima u ogromni fortifikacijski sustav čiji je cilj bila zaštita od cnogorskih i ruskih aspiracija prema Boki kotorskoj. Aktivnostima je upavljao tadašnji zapovjednik vojnog područja, Stjepan barun Jovanović (rođen u Pazarištu kod Gospića), hrvatski aristokrat i podmaršal u austrougarskoj vojsci. Još danas u kraju, posebice području oko Crkvica postoje ostaci austrougarskih utvrda i objekata te opskrbnih i vojno-strateški trasiranih brdskih puteva. Austrougarska vlada ovim krajem sve do 1918. godine kada je formirana Jugoslavija.
    Za vrijeme Drugog svjetskog rata Krivošije su bile četničko uporište. Lokalni trgovac Miloš Kovač organizirao je naoružanu skupinu od 80-ak ljudi koja je napadala parizanske snage na okolnome području. Godine 1944. komunisti Herceg-Novog u Krivošijama osnivaju i dva partizanska odreda. U 9. mjesecu iste godine 10. brigada NOV-a, u Krivošijama vodi bitke vodi koje su utjecale na situaciju u bokokotorskom zaljevu i Paštrovićima.

  4. Br. 5000 poginulih Aus. vojnika je besmislica. Vjerovatno je lapsus ili neznanje v.d. Predsj.opštine. Ukupan br.poginulih i umrlh od ranjavanja i bolesti kao posledica oba ustanka je oko 700 po.njihovim autorima a po drugima ne prelaze 1700. U 1.ust.učestvovalo je oko 6000 a u drugom oko 10000 vojnika. Indirektno do 70.000 protiv manje od 2000 ustanika. Podatke možete naći u nedavno objavljenoj mojoj knjizi: “Krivoš.-bokeljski ustanci”

      • …PROŠETAJTE DO SPOMENKA NA CRKVICE-U DONJE KRIVOŠIJE…PA POLOŽITE SVIJEE NA SPOMENIK KRIVOŠIJSKIJE JUNAKA ,KOJI SU ISPRAŠILI TVOJU-VAŠU VOJSKU OKUPATORA AUSTRIJANA-INAČE TVOJI PRECI SU IH SDUŠNO SLAVILI I U ČAST NJIHOVE “POBJEDE” ZAUZEĆE LOVĆENA I RUŠENJA NAJVEĆE CRNOGORSKE SVETINJE -KAPELE GROB NJEGOŠEV..NA “IZABRANI DAN” STARA PRAVOSLAVNA GODINA 1916…I USPUT SLAVILI ZAROBLJAVANJE DVA TOPA OD NEPRIJATELJA(CRNE GORE I CRNOGORACA) NA PESTINGRAD-SVE PRIPREMELJENO-PARIĆANO ISTOGA SIJEČNJA ISTE GODDB NA LODE KAD STE KUPILI KARITAD PO KOTORU I BOIKI U SLAVU VAŠIJE MILIJE I DAN DANAS AUSTRIJANA….KRVAVIH OKJUPATORA KRALJEVINE CRNE GORE PETROVIĆA NJEGOŠA…ZATO PERO GUDIN ZAČEPITE MNOGO VONJATE NA PRETKE I BRACANE AUSTRIJANE MILE…!!! E BO, BLIŽE SU VAM ŠPORKE DONJE BRAGEŠE OD ŠIROKIJE GAĆA…?!

  5. …MISLIM, DA IH JE POGINULO VIŠE OD 10 000 AUSTRIJANACA …U USTANKU U KOJEM, JE UČESTVOVALO VIŠE OD 1000 KRIVOŠIJSKIH USTANIKA…

Leave a Reply to GOSPAR PERO GUDIN... Cancel reply

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].