“Azerbejdžan poštuje dogovore, ali nismo optimisti u pogledu trajnog prekida vatre”

0

Azerbejdžan je bogata zemlja, tokom godina je izgradio snažnu i dobro opremljenu vojsku. Tako dobro finansiranoj i organizovanoj vojsci kakvu imamo u Azerbejdžanu nisu potrebni nikakvi plaćenici koji jednostavno nisu kompatibilni sa regularnom vojskom.

Ovim optužbama Jermen pokušava da opravda svoje gubitke na bojnom polju, kazali su intervjuu za portal Aktuelno Elnur Alijev, izvršni direktor, Nizami Gandžavi Međunarodni Centara i Rovšan Muradov, generalni sekretar, Nizami Gandžavi Međunarodni Centara Azerbejdžana.

Oni su za naš portal govorili o konfliktu sa Jermenijom i situaciji u regionu Nagorno-Karabah.

Uprkos privremenom prekidu vatre, dogovorenom između Azerbejdžana i Jermenije uz posredništvo Rusije, i iz humanitarnih razloga od subote u podne po lokalnom vremenu, svjetski mediji su izvijestili o nekim prekršajima. Koja je izjava vaše države nakon sporazuma i primjene primirja? Može li se održati prekid vatre i pod kojim uslovima?

Republika Azerbejdžan je skoro tri decenije obavezana na svoju poziciju o mirnom rješavanju konflikta oko Nagorno-Karabaha. Ipak, međunarodno priznate teritorije Azerbejdžana i dalje su okupirane od strane jermenskih oružanih snaga. Govoreći o nedavnoj izjavi u Moskvi, prekid vatre nije jednostrani proces. Uprkos jermenskim provokacijama, Azerbejdžan poštuje međusobno dogovorene uslove od njegovog donošenja. Ali nismo optimisti u pogledu trajnog prekida vatre. Nekoliko minuta nakon usvajanja privremenog sporazuma, oni su izvršili raketne napade na stambena područja koja su van zone sukoba. Iste noći lansirali su raketu na grad Gandža, koji je udaljen 100km od okupiranih teritorija. Ovo je jasan teroristički akt i nastavak državne terorističke politike Republike Jermenije. Jermenski terorizam potvrđuje Rezolucija 1416 Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope usvojena 2005. godine. Ova rezolucija potvrđuje da je Republika Jermenija izvršila etničko čišćenje. Svako etničko čišćenje je teroristički čin. Jermensko granatiranje stambenog područja nastavak je iste politike.

Opšte je poznata činjenica da je konflikt u Karabahu etničke, a ne vjerske prirode. Napad na katedralu Svetog Spasa grada Šuši dva puta usmjerava konflikt u vjerski, otežavajući mogućnost postizanja mirnih rešenja. Molim Vas za komentar.

Da, za Azerbejdžan to nije ni etničko ni vjersko pitanje. Ali kao što sam gore pomenuo, Jermenija se bori protiv mirnih Azerbejdžanaca. Što se tiče katedrale, to je prije svega bila provokacija jermenske strane. Nažalost, crkva katedrale Svetog Spasa postala je žrtva jermenske terorističke propagande. To mi nikada nismo uradili, imamo jermensku crkvu u centru Bakua. Danas u Azerbejdžanu postoji 2250 džamija, 14 crkava i 7 sinagoga, dok je više od 400 vjerskih i istorijskih spomenika pod okupiranim teritorijama.

Nekoliko dana nakon izbijanja rata između Azerbejdžana i Jermenije, Ministarstvo vanjskih poslova Azerbejdžana izjavilo je da Jermenija „organizuje“ međunarodnu štampu za posjetu vojnim oblastima, ugrožavajući živote stranih novinara i kršeći međunarodno humanitarno pravo. Novinari obično nose kartice za štampu kako bi mogli da izvještavaju o ratnim vijestima. Molim za komentar.

Prije svega, da vas podsjetim da Jermenija ne može nikoga da pozove na azerbejdžanske teritorije. To su okupirane teritorije što je potvrđeno Rezolucijama Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija 822, 853, 874 i 884 koje zahtijevaju hitno i bezuslovno povlačenje jermenskih snaga sa okupiranih teritorija. Dozvolite mi da naglasim da je Savjet bezbjednosti ovlašćen da nameće obavezujuće i obavezne obaveze svim državama članicama UN-a. Republika Jermenija je država članica UN-a i odbija da se pridržava ovih rezolucija, čime podriva sistem UN-a i međunarodno pravo. Pozvao bih sve da pročitaju ove dokumente.

Dakle, kada Jermenija pokušava da organizuje bilo šta na okupiranim teritorijama, to je po definiciji nezakonito. Ovime Jermenija pokušava da uključi novinare u svoje kriminalne politike. Jermenija targetira strane novinare tako što ih poziva na okupirane teritorije Azerbejdžana. Posjete ovim teritorijama bez dozvole Azerbejdžana su nezakonite. Stoga Azerbejdžan ne snosi odgovornost za njihovu bezbjednost.

aktuelno.me

OSTAVI KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].