Azerbejdžan slavi 103. godišnjicu nezavisnosti

0

           Piše: Božidar Proročić, književnik i publicista

Crna Gora i Azerbejdžan slave svoj dan nezavisnosti obje države u maju mjesecu. U čast tog velikog jubileja ovaj put vam predstavljam neke manje poznate činjenice o državi svete vatre slobode i pjesnika.  28. maja 1918. godine usvajanjem Deklaracije o nezavisnosti osnovana je Azerbejdžanska Demokratska Republika kao prva parlamentarna demokratija u muslimanskom svijetu. Površina suverene teritorije Azerbejdžanske Demokratske Republike iznosila je 114.000 kvadratnih kilometara. Uprkos ozbiljnim unutrašnjim i spoljnim izazovima, koji su proizašli nakon raspada carstva, Azerbejdžanska Demokratska Republika je uspjela uspostaviti djelotvorne državne institucije, podržavajući prava svojih građana i stičući povjerenje međunarodne zajednice. Bilo je zagarantovano opšte pravo glasa, uključujući pravo glasa žena.

Predsjednik Azerbejdžana Ilham Alijev

Vlada je formirana na osnovu odgovornosti i podjele vlasti, a azerbejdžanski parlament bio je demokratski izabrano, višestranačko i zaista predstavničko zakonodavno tijelo, prvo takve vrste na cijelom muslimanskom Istoku. U dvogodišnjem mandatu, Republikom je upravljalo pet izvršnih kabineta, a Parlament je održao 155 sastanaka i raspravljao o više od 240 nacrta zakona. Još jedan vitalni stub u procesu izgradnje države uspostavljen je osnivanjem Žalbenog vijeća, čime je stvoren istinski moderan pravosudni sistem koji je mogao provjeravati ovlašćenja Parlamenta i Kabineta ministara.

Novoformirana Republika posebno je bila zainteresovana za razvoj obrazovanja, zbog čega je i osnovan  Državni univerzitet Baku. Uprkos ekonomskim i političkim poteškoćama s kojima se Republika suočavala, težilo se dugoročnim ulaganjima u ljudske resurse obezbjeđivanjem stipendija stotinama mladih studenata na vodećim evropskim univerzitetima. Azerbejdžanski je proglašen službenim jezikom, usvojena je nacionalna trobojna zastava i himna, uspostavljeno je moderno pozorište i opera, štampane su azerbejdžanske poštanske marke i izdata je nacionalna azerbejdžanska valuta manat.  Kao što je navedeno u Deklaraciji o nezavisnosti, uspostavljanje prijateljskih odnosa sa svim narodima, posebno susjednim narodima i državama, određeno je kao jedan od spoljnopolitičkih prioriteta Azerbejdžanske Demokratske Republike.

Prvi veliki proboj u diplomatskim odnosima nastupio je kada je parlamentarna delegacija Azerbejdžana, koju je predvodio Alimardan Topchubashov, otputovala u Pariz s glavnim ciljem da stekne međunarodno priznanje za Azerbejdžansku Demokratsku Republiku. Članovi delegacije na Pariškoj mirovnoj konferenciji impresionirali su strane zvaničnike svojim idejama o slobodi, pravima i pravdi. Postignuto je jednoglasno de facto priznanje nezavisnosti Azerbejdžana, a azerbejdžanska misija dobila je poziv u Vrhovno vijeće Pariške mirovne konferencije. Nakon što je priznanje postignuto, fokus vlade se prebacio na izgradnju kompetentnog diplomatskog korpusa.  Godine 1919, kada je azerbejdžanska diplomatija preuzela prve korake, u Bakuu su djelovale diplomatske misije 16 država, uključujući SAD, Veliku Britaniju, Francusku, Italiju, Švedsku, Švajcarsku, Belgiju, Iran, Poljsku i Ukrajinu. Diplomatske misije i generalni konzulati Azerbejdžanske Demokratske Republike osnovani su u Turskoj, Iranu, Gruziji, Ukrajini, Jermeniji i drugim zemljama.

Invazija boljševika u aprilu 1920. okončala je nezavisnost ADR-a. Kao nasljednica Azerbejdžanske Demokratske Republike, Republika Azerbejdžan obnovila je nezavisnost 1991. Teškoće s kojima se suočila Azerbejdžanska Demokratska Republika, uključujući teritorijalne pretenzije Jermenije i rat protiv Azerbejdžana, geopolitičke spletke, socijalno-ekonomske probleme, opterećivale su i Republiku Azerbejdžan u periodu nakon povratka nezavisnosti 1991. godine.

Politika koju je vodio opštenacionalni lider azerbejdžanskog naroda Hejdar Alijev razvila je osjećaj nacionalnog identiteta oživljavanjem dubokog istorijskog i kulturnog pamćenja, kao i ulivanjem čvrstog uvjerenja u nužnost  očuvanja i jačanja azerbejdžanske nezavisnosti i državnosti. Azerbejdžanski narod koji njeguje politiku državnosti nacionalnog lidera Hejdara Alijeva proslavlja ove godine 103. godišnjicu svoje nezavisnosti u prazničnom duhu i s povišenim osjećajem ponosa jer se Azerbejdžan priprema za veliki povratak u Karabah. Pod vođstvom predsjednika Ilhama Alijeva, koji je ostao vjeran političkom kursu nacionalnog lidera Hejdara Alijeva, Azerbejdžan postaje država s dinamičnim razvojem. Zahvaljujući političkim i ekonomskim reformama, koje je šef države uspješno nastavio, kao i aktivnoj vanjskoj politici, Republika Azerbejdžan se razvija u vodeću državu u regiji. Prijateljstvo koje veže Crnu Goru sa Azerbejdžanom predstavlja jednu od najdragocjenih i nasjvijetlih tačaka u diplomatskim odnosima između dvije stare države. Zato ovaj mali podsjetnik o razvoju Azerbejdžana kroz istoriju nek bude samo mali korak u doprinosu prijateljskim odnosima između naša dva naroda. Da su vječni Crna Gora i Azerbejdžan. Ove godine su povodom dana nezavisnosti izašle i dvije knjige autora Seyrana Mirzazade i moje malenkosti kao doprinos našim državama ,,Istaknute ličnosti Azerbejdžana” kao i ,,Savremena književnost Azerbejdžana” dok su istaknuti crnogorski pisci prevedeni na Azerbejdžanski jezik.

OSTAVI KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].