Bezbijednost plovidbe i najvećih kruzera Bokokotorskim zalivom ni najmanje nije ugrožena

7
kruzer u Luci Kotor

Mladen Lučić

Mladen Lučić

Aktuelna tema koja je zaokupila i našu javnost, tragedija kruzera “Costa Concordia” postavlja pitanje i bezbijednosti uplovljavanja velikih putničkih brodova u Bokokotorski zaliv, koji je tokom prošle sezone primio 316 bijelih grdosija.

Zaliv Boke je geografski veoma specifičan ali je sigurno, apsolutno tačno i dokazano uplovljavanjem i navećih kruzera, da je bezbjedna njihova plovidba zalivom, kazao je za Skala radio Mladen Lučić, direktor Lučke uprave.

Lučka kapetanija Kotor i Uprava sigurnosti, kao organi koji su nadležni za potpisivanje uslova za bezbijednu plovidbu su sve  propisali, počev od brzine, signalizacije i još nekih uslova koji prate uplovljavanje i isplovljavanje kroz Boku.

Poštovanje tih propisa garantuje bezbjedan ulazak i izlazak brodova, kazao je Lučić.

Današnji brodovi imaju najsavremenije uređaje kada je riječ o bezbjedonosnom aspektu plovidbe, tako da isključivo ljudski faktor može biti uzrok eventualnim problemima.

U svakom slučaju ne treba dokazivati stručnost i izvoditi egzibicije i brod previše približavati kopnu, jer zato nema potrebe, kaže Lučić.

Bokokotorski zaliv je toliko uzak da turisti odmah vide i dožive njegovu ljepotu.

Dolazak brodova je uvijek atrakcija i može im se mahati lencunima, što je pomorska tradicija ovoga kraja, podsjetio je Lučić.

7 KOMENTARI

  1. VAŠ NASLOV
    Bezbijednost plovidbe i najvećih kruzera Bokokotorskim zalivom ni najmanje nije ugrožena,

    Bezbijednost plovidbe i najvećih kruzera Bokokotorskim zalivom, svakako da nije ni najmanje nije ugrožena, ali jeste bezbjednost Boke Kotorske

    MOGUĆ NASLOV
    Bezbjednost Bokokotorskog zaliva u sve većem riziku, uslijed dolaska sve većeg broja velikih kruzera

  2. Zalim ,kao i svi za nesrecu,koja je zadesila Croceru.Jedini i nikakvi drugi faktor u ovome slucaju bio je ljudski faktor, tj.kapetan broda. Srecan sam da imamo dobre i iskusne kapitene,tj.pilote koji obavljaju sa velikim iskustvom i znanjem svoj posao uvodeci tako velike brodove u nasu Boku, kao i vracajuci ih ka izlazu iz Boke. Neka njima uvjek bude Bog na pomoci!

    • Poštovani Dragane

      vaš tekst “Jedini i nikakvi drugi faktor u ovome slucaju bio je ljudski faktor, tj.kapetan broda.”

      1.A što je sa ljudskim faktorom Firme Costa Crocere, znali su i još i podržavali da se prolazi po noći blizu ovog malog ostrva. Dali su bili svjesni da je to opasno i da i najmanja greska moze znaciti ono sto se desilo.

      2. I Lučke kapetanije , iste one koje onako stravično se deru na Kapetana kao je neki dripac, /ono je komedija koja se znalo da se snima/ isto su tako znale da ti brodovi prolaze stravično blizu onom ostrvu, jer su ih stalno vidjeli na radarima, i kontrolisali njihove prolaze već par godina.

      Sada kad se desli da je kapetan pogriješio za 250 emtara /ranije je proalzio na 500metara i niko nije protestovao vec 3 godina/ sada ne kažu . i mi smo krivi jer smo torelisali opasnost bez prigovora.

      Za mene je više odgovorna firma kad su ih upućival da prolaze ovako blizu nego Kapetan. Firma je bila na telefonu 40 minuta sa kapetanom poslije udara, da se dogovaraju kako ce prikriti sto se desilo i dali se moze stvar umanjiti. Onda su se dogovorili da nasuce brod kako bi se putnici lakse spasavali, i drugi dan su ga pustili iz pritvora kuci, Sad su pocele curiti intervjui da je on bio u 4 stata ujutro na brodu. Jos na kraju, uz pomoc talijanskih mućkica, će dobiti i medalju za spašavanje.

  3. Zahvaljujemo Skala radiju sto je pokrenula i ovo pitanje kao vijest.

    Gospodin Lučić treba da kaže ono što svi znamo, nikad ništa nije isključeno.
    1. Naime rizik uvjek postoji. Vidjeli smo da su se dva kruzera sudarila na sidristu izpred Dubrovnika u naletu ljetnjeg neverina. Lučka Kapetabija Dubrovnik ih nije na vrijeme upozrila da neko od dva podigne sidro i udalji se od drugog, mada je to bila duznost i oficira na brodu da pazi na situaciju iako je ljetnje vrijeme.

    U Boki su mogući slijedeći tragični scenariji.

    1. Da se brod nasuka uslijed otkazivanja brodskih urejđa za kormilarenje ili pogona. Ako bi se to desilo u Verigama gdje su sa strane stijene , moglo bi doći do slične havarije ovoj koju smo vidjeli u Italiji, vjerovatno manje rupe na brodu jer je kod nas brzina manja. Ali bi moglo bi doći do izlijevanja nafte u more do količine od oko 300 tona.

    2. Mogući je i sudar brodova uslijed bliskog prolaza jedniog drugome , ili jakog uticaja vjetra u pojedinom momentu. Kako su brzine kojima plove ovdje male, nebi moglo doći do veće stete na brodovima, ili rizika potapanje jednog od njih, ali bi moglo doći do požara na jednom od brodova, pa bi u tom slučaju bilo upitno organizacija spašavanja 4000 putnika sa broda koji gori.

    3. Takav požar na brodu često se ne može gasiti uspješno i vidjeli smo da su se mnogi kruzeri utopili zbog toga. Ovdje se ne mogu utopiti jer je plitko more, ali bi zagadili cijeli zaliv i blokirali dolaske drugih kruzera.

    4. Vidjeli smo nekoliko nesreća koje su se desile u Zelenici i Bijeloj, kada su se brodovi nasukali na obalu,

    5.U mulo Zelenika uletio je 18 metara u obalu punom brzinom, a u Bijeloj se nasuklao ispred Djecjeg Doma.

    6.U Bijeloj je zapaljeni brod Fabrika Ribe Ruski gorio 15 dana. Morao je doći remorker sa pjenom iz Splita da bi ga gasio. Brod je u potpunosti izgorio i Brodogradilište je moralo kupiti Rusima novi takav brod.

    7.U Bijeloj se brod koji je bio na popravku uz dok, potopio uz obalu jer nisu pazili da voda ulazi kroz tehnicki otvor, otvor otvoren za radove.

    8. U Bijeloj se utopila maone sa sludžom, prljavi ostaci nafte koji se ispumpavaju iz kaljuza broda kad se brod čisti, 100 metara ispred dokova, i nafta je plivala po moru u Februaru mjesecu sa jakim jugom sve do Zelenike i zagadila svu obalu barke i mandraće. Niko nista nije čistio niti obezbjeđivao tada.

    9. U Tivtu su ispuštane iz Arsenal otrovne supstance , bakra cinka i olova u more bez kontrole.

    10. U bijelo se godinama pjeskare brodovi kvarcnim kancerogenim pijeskom i mnogo toga pada u more ispod dokova. Ljudi ribaju na brancine i jedu konatminiranu ribu. Kontaminiran je vzduh prašinom kao i more.

    Prema tome, rizika ima, stvar nije naivna. Mislim da ovo gore nemože niko negiarti, samo sakrivati da se nezna,

  4. Pored svih navigacionih uredjaja,samo ljudski faktor moze biti uzrok onakve tragedije.Ali ko poznaje Italijanske pomorce zna da je kod njih sve moguce.Samo ne daj Boze otkazivanja pojedinih uredjaja moze dovesti do neceg slicnog,ali pri malim brzinama i to se moze izbjeci blagovremanom intervancijom.Neka nam brodovi uvijek i u sto vecem broju dolaze u Boku.Sa iskusnim i dobrim pilotima medju koje spada i Cavor,ali nije jedini,ne trebamo se bojati nicega pa makar barba bio i Scetino.

  5. Žalim strašno i jezivo je vidjeti sliku prevrnutoga kruzera na jednu bandu. Dabogda vazda dolazili u Boku sretno i sa sirenom i zvonima koji su ih pozdravljali iiz davninaa i bijelim lenculima.

Leave a Reply to Mihailovic Dragan Cancel reply

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].