Boka Kotorska, jedinstveni kulturni pejsaž

11
Sa konferencije

Sa konferencije za medije

Na konferenciji za novinare u Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture Kotor predstavljeni su zaključci radionice procesa dorade Menadžment plana područja svjetske baštine Kotora, na kojoj su tretirane najznačajnije teme bitne za njegov završetak.

Menadžement plan je najvažniji instrument za upravljane kulturnim dobrom, a na radionici su razmatrani prijedlozi vezani za zaštićenu okolinu, kontakt zonu, kao i definisanje strateških prioriteta menadžment plana, čulo se na konferenciji.

Boka Kotorska treba da se posmatra kao integralni kulturni pejzaž, a prostorni plan bi trebao da pomiri čitavo kulturno bogatstvo Boke i to, prije svega sredstvima pravne zaštite, kazao je Todor Krstev ekspert UNESCO-a i ICOMOS-a.

Nedostaje bolja koordinacija Ministarstava turizma i kulture, opština, regionalnih institucija i nevladinog sektora kako bi se na adekvatan način zaštitilo kulturno dobro, ali i obezbijedio održivi razvoj.

Krstev smatra da je na ovom području trenutno području kontradiktornih interesa koji su direktno protiv jedinstvenih kulturnih vrijednosti.

Primjećen je pretjeran rast urbanizacije i ekspanzija turizma što su glavne prepreke za Menadžment plan.

Zato je važno da se  predvidi turistička perspektiva Boke, kao i specifičnost njenog turističkog proizvoda.

Na naše pitanje, kako pomiriti kulturni i prirodni pejzaž sa zahtjevima savremenog života, konkretno, imaju li eksperti rješenje za problem saobraćaja u Kotoru, Krstev je odgovorio da je on protiv zaobilaznice koja bi uništila bogatstvo ovog regiona.

Nemajući konkretan prijedlog rješavanja saobraćaja kroz Kotor, koji je, naročito ljeti posebno izražen i predstavlja ozbiljnu prepreku razvoju turizma, profesor Krstev je predložio kao moguće rješenje saobraćaj morskim putem.

Kako, to nikome nije bilo jasno!

Radionicu su organizovali Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture Kotor i NVO “Expeditio”.

11 KOMENTARI

  1. Zasto Zavod ne zauzne svoj stav, nego se pokriva nekakvim ekspertima a se jos kaze da je to stav UNESCA a nije. Bruka

  2. putujuci eksperti. pa vidite da mu na slici pokazuju na mapi gdje je muo, prcanj, risan, morinj … pa ako ukapira. koji pomorski saobracaj, kad su svi pristani zauzeti sa kaficima, lukama sa cementom i sl. pa gdje su prilazni putevi do pristana..

  3. Ovo je strašno, preslušala sam zapis audio sa toga sastanka.A đe je gospođa duirektorka Ivanović? Ovaj gospodin lijepo priča, sve isto u krug vrti a nama se kapica vrti već sad od gužve i ludila po Kotoru od saobraćaja. Ima li iko ko može reći kuda i kaako i kada će pusta zaobilaznica

  4. Uh,vruca tema,da tako kazem.Slazem se,da se prije zvala Crna Gora i Boka kotor-
    ska.Sada je druga stvar.Mi smo drzava nova par godina vec i nebi trebalo zalaziti sto smo bili i kako smo se zvali.Nasa vlada,koja nam stalno obecava da ce pomoci da se livt do tvrdjave vecim dijelom od drzave finansira,pa zatim uspinjaca sto prije
    pocne graditi,nista od obecanja.Zato na sjeveru je sasvim druga situacija u finansiranju,za tamo ima novca uvjek.Pozdrav

  5. Ako preusmjerimo saobracaj na more sto je onda sa zagadjivanjem tog istog mora i priobalja?!!!!
    Ovo sve pametnjakovic do pametnjakovica! NAsi ih slijepo slusaju kao da nemaju gram mozga! Postace nemoguce za zivjet u KO tako da ce ga i turisti sigurno zaobilazit u velikom krugu! Da ne napominjem vjeciti problem s parkiranjem, satnice parkinga…
    Prekjuce su pale 2 kapi kise i bio je u dvije ure pravi saobracajni kolaps!
    Pri tom “vozaci” ocigledno su zaboravili da iako im je zeleno svijetlo a uslovi na raskrsnici takvi da nece moc proc raskrsnicu vec je smo zagusiti nisu umjeli sacekat vec je doslo do toga da se u jednom trenutku nije moglo vise ni napred ni nazad i to iz svih pravaca (desavanje je bilo na raskrsnici kod Kamelije)!

  6. Mislim da bi Skala trebala da pokrene akciju da se Boka Kotorska prezove u Boku Crnogorsku i time pokaze da pripada crnogorskom primorju.

    • Boka Kotorska nikad nije bila crnogorska. Kroz vjekove i milenije bila
      je etnički specifikum. Crnogorci su je gledali samo sa vrhova okolnih brda i Štirovnika.
      Crnogorsko Primorje možeš nazivati samo onaj dio od Haj-Nehaja do
      Bojane.
      To su Knjazu Nikoli udijelili Berlinskim Kongresom 1878.god.

OSTAVI KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je skala@t-com.me.