Brojanica akademskog ćutanja

8

Duboko promišljeno, kako i priliči prvom čovjeku Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, sa obaveznom brojanicom kao simbolom umirovljene misli, u stolici koja simbolizuje autoritet onoga koji na njoj śedi, sa državnim simbolima na koje je kamera bacala pogled s vremena na vrijeme, crnogorska javnost je dobila odgovore na koje je tako dugo čekala. I to one prave, iskrene, od čovjeka koji nema potrebe ništa da skriva, što je i dokazao jasno 30. avgusta ove godine u susretu sˊ premijerom, na dan pobjede ove vlasti nad onom prethodnom. Nije se tu ništa slavilo. Tačno je da je bila ležernija atmosfera, prijateljska, kako i treba. Preśednik CANU je bio više sportski obučen. Kod premijera u crevlje bez čarapa može samo prijatelj. Možda ne kad je zvanična pośeta sa koje ide saopštenje, ali nećemo valjda u sitnice gledat. Na taj veliki dan za Krivokapića, bez koga on ne bi bio ustoličen, razgovaralo se i dogovaralo kako da se pomogne Akademiji, koja, kako objasni sjano prvi čovjek CANU, nije pozvana da ima stavove o svim događajima. I nije! Pa ne može se valjda očekivati da ova ustanova duboke podijeljenosti, kako reče sam preśednik, unutar sebe nema različita mišljenja o pojedinim događajima, ličnostima ili pojavama? Naravno preśedniče da ne može. I potpuno ste u pravu kada tvrdite da Akademija nije pozvana da ima svoje stavove o svim dnevnopolitčkim događajima.
Ako je neko mislio da je Akademija zadužena da brani državne interese ili neke slične gluposti u duboko podijeljenoj zemlji, grdno se prevario.
O tome, objasniće pučanstvu prvi čovjek ove visokoplatežne ustanove, svaki akademik može da ima svoj stav i da ga javno saopšti. U uslovima dubokih političkih podjela nije jednostavno reći vaš stav – šta je dobro ili loše.
Ako sam dobro razumio preśednika tokom prelaska s jednog zrna brojanice na drugo, a nema razloga sebi da ne vjerujem, mišljenja akademika su privatna a ne stvar ove ustanove od formata. Što će reći da nema nikakve potrebe za postojanjem Akademije. U pravu je šef CANU. Kad se bolje razmisli, što će nam Akademija kad imamo akademike koji različito misle o pojedinim događajima. Ništa, vala. Pa ni kad je u pitanju tektonski poremećaj u državi koju žele da urnišu, da joj se strva ne zna, da nestane zanavijek. Kad pucaju gumenim mecima po sopstvenom narodu na mirnim demonstracijama i truju ga bojnim otrovima. Kad negiraju postojanje Crne Gore i Crnogoraca otvoreno a Srpska pravoslavna crkva preuzima dizgine i upravlja kleronacionalnim projektom realizacije novog srpskog sveta.
Pa neće se valjda Akademija time baviti. Opet je u pravu preśednik kad kaže da nije jednostavno reći svoj stav. Bravo majstore! Otkud lako, ili kako već reče. Vraški je teško. I zato je bolje ćutati. Skini čarape, obuj crevlje, uzmi brojanice u ruke i ćuti do bezsvijesti.
Ne nego ćeš ti nešto da promijeniš.
Iz  udobne  fotelje  ne vidi se toliko ta podijeljenost u državi o kojoj ne bi prvi među različitima. Objašnjenje tim povodom je veličanstveno i zahtijeva da se utisne na fasadu buduće zgrade Akademije.
Ovako je lider različitih nauka i umjetnosti objasnio nešto zbog čega je Akademija kritikovana valjda od prethodnika koji su ga ustoličili: “Nas su prozivali mnogo zbog toga što se ne oglašavamo i ne pojavljujemo, onda kada smo trebali da podržavamo te koji imaju određene stavove po nekom pitanju. Da smo ih podržali, nikakvih problema ne bi bilo”. Ostaće zagonetno na koga je vrhovnik tačno mislio iz prethodne vlasti? Je li na prvog ili neke druge?
I bolje da se unese malo mistike u cijelu priču, kako bi se podigao nivo značajnosti u raspolućenoj zemlji đe svako ima, kao i u Akademiji, pravo na svoje mišljenje, samo Akademija kao ustanova od značaja, kako se do skoro mislila, nema na svoj stav. I dobro je da se to zna.
Hvala preśedniče što nam je javno rastumačeno  ono što znamo i javno i tajno.

Od posebne važnosti je, samo je naizgled tako djelovalo, objašnjenje prvog čovjeka Akademije da je CANU institucija koja treba da bude crnogorska i da bude akademija. Ispravio se brzo, shvatajući grešku koja mu određuje stav. Novo tumačenje je glasilo da Akademija treba da bude crnogorska u onom državotvornom smislu, kao institucija građana Crne Gore. Nego kako?
Ispravi se u zadnju URU. Tako je to kad se brojanica ne vrti u projektovanom ritmu. Preskoči se nešto, i eto belaja. Ali, dobro je. Reagovao je na vrijeme, ipak.

Kvalitet naše Akademije i njeno promišljanje, tačnije opravdano ćutanje o dešavanjima u Crnoj Gori, koja su dovela do usijanja i ozbiljno prijete da u potpunosti destabilizuju zemlju, treba uporediti za nepromišljenim potezima ustanove sličnog ranga iz susjestva.

Hrvatska akademija nauka i umjetnosti (HAZU) predložila je vladi da kao jedan od uslova za pristupanje Srbije Evropskoj uniji zatraži da zvanični Beograd, kako navode, “javno i nedvosmisleno prizna hrvatski jezik kao poseban i nezavisan standardni jezik i jedan od službenih jezika EU.
Eto čime se bavi HAZU.
Ništa od nas da nauči. Nama uzimaju i jezik, duhovne hramove, manastire i crkve. Čerupaju teritoriju. Uzimaju nam i državu i oće antifašizam da pretvore u svoju suprotnost. Pa ništa. Neće se valjda naša Akademija miješati u nešto što u duboko podijeljenoj državi nije njena rabota. Njeno je da ćuti do bezsvijesti.
Neka se stide braća Hrvati čime se njihova Akademija bavi. Neka dođu na obuku kod ovih naših profesionalnih ćutača.
Naučiće kako se dostojanstveno ćuti, dok država puca po šavovima.
Važno je samo da su apanaže dobre i da na vrijeme stižu.

Nazdravlje ti kačamak preśedniče, poruka je naroda koja stiže prilično sporom poštom. Ali ipak stiže!

Slavko Mandić

 

 

8 KOMENTARI

  1. Na visokoumnom nivou, kada se sve završi, posložiće svoje bilješke i odraditi bezbroj sadržajnih predavanja i nekoliko knjiga, koje će, naravno, iskeširati gradjani Crne Gore o čijoj sudbini nijesu pozvani da se glasnu. E oni su školski primjer najnižeg nivoa ljudske časti.

  2. Bravo Slavko svaka čast
    Treba isto pomenut ime šotokucina…
    CANU svedena na nivo nekog lovačkog ili pčelarskog društa….sada podsjećaju na devedesete kada su hrabri cetinjani liberali upali i prekinuli sramnu akademiju koja je bila u toku.

  3. Kako ih nije sramota.
    E bivši koga ste vi tetošili i kakve loše procjene imali.
    Sad vam se o glavu obija!
    I treba.
    Pošteni vam i istinski Crnogorci nijesu zanimljivi.

    • Čuvena kozerija Pavla Đonovića, objavljena u Cetinjskom listu, neđe 70-tih godina. Bogme su mu se tada naljutili pojedini besmrtnici.

  4. Bravo Slavko
    Čitam čitam tekst,do kraja. Niđe imena čuvenog akademika.
    Po meni ,poenta.
    Po riječima i djelima ne zaslužuje da mu se ime pomene.
    Zar ne postoji ona crnogorska” Ime ti se ne pominjalo”

OSTAVI KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je skala@t-com.me.