Burna hronika kapetanskog Prčanja

5
sa promocije

Sa promocije

sa promocije

Na taraci barokne palate Grgurina, Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor sinoć je u prisustvu brojnih Kotorana i gostiju, promovisana monografija “Na granici mora i neba”, autora profesora Željka Brguljana, rodom sa Prčanja.

Patinom istorije, tradicije i emocije Brguljan je predanim istraživačkim radom napisao ovu knjigu koja je simbol rodnog mu Prčanja.

Autor  ilustruje burnu hroniku malog mjesta u zalivu Boke Kotorske, njegove uspone i padove, dramatične plovidbe njegovih pomoraca po morima i okeanima svijeta.

Pejzaži Prčanja, oni duhovni i stvarni, stari palaci sa skalinadama koji su izgubili statiku dostojanstva i čvrstine u vremenu ravnodušnosti, slike nestalih jedrenjaka i pločice ex vota, simboli su beskrajne pobožnosti i iskonske ljubavi prema zavičaju, kazala je dr Gracijela Čulić, promovišući ovu knjigu.

“U prozračnim plavim svitanjima kada se barke i brodice ogledaju u moru kao opsjednuti narcis, kao da čekaju nove slike uskrslih don Nika i don Branka, mecena i vizionara. Umorni mandraći već dugo strijepe od hirovitih valova bez milosti. Kroz njih prolazi more, a ravnodušni kamen, znak zavičaja prepustio se korovu i bršljanu. Ali, privid nije svojstven autorovom kazivanju prošlosti. On u akriličnoj maniri niže povijest činjenica, potvrda, dokumenta, slika i pisama. Sve je u ritmu unutarnje dinamike prostora i vremena, istorije i njenih zabluda istina, odlučnog i hrabrog ljudskog hoda kroz vrijeme. Sugestivne fotografije veličanstvene župne crkve i prčanjskih raskošnih pejzaža, monografiji daju izuzetni estetksi kvalitet. Treba se prepoznati u memoriji i od nje stvoriti nova sidrišta za nove horizonte”, poručila je Čulićeva.

Djelo Željka Brguljana će stati rame uz rame sa monografijom Don Nika Lukovića, sigurno najboljeg poznavaoca istorije Prčanja, kazao je na promociji bibliotekar Pomorskog muzeja CG Kotor Slavko Dabinović.

“Ova monografija daje doprinos jubileju sto godišnjice posvećenja nove prčanjske župne crkve, posvećene rođenju Bogorodice. Nije slučajano što je izdavač ove monografije Pomorski muzej iz Kotora, koji preko 60 godina baštini i promoviše slavnu pomorsku prošlost, kako Prčanja tako i cijele Boke Kotorske. Ovo djelo ima za cilj otrgnuti od zaborava jedno vrijedme koje je stvorilo sve ovo što mi danas imamo u Boki Kotorskoj i što bez ikakve skromnosti možemo prezentirati svima koji sa svih strana svijeta dolaze u naš kraj i uvjeriti ih koliko je pomorstvo Kotora, Perasta, Prčanja, Dobrote doprinijelo kulturnom i ekonomskom razvoju Boke Kotorske, a što nam potvrđuje naslijeđenja pokretna i nepokretna baština, smještena na ovom, relativno malom području”, kazao je Dabinović.

On je potom pročitao osvrt dr Ivane Mance, sa Instituta za povjest umjetnosti iz Zagreba, koja je kazala da je Brguljan svoja istraživanja zasnovao na ogromnom rasponu povijesnih izvora i literature, tako da će ova knjiga zaista biti korisno sredstvo za rad u istraživanjima svih drugih koji se bave pomorstvom i kulturnom baštinom Prčanja i Boke.

Po prvi put je, kazala je ona cjelovito obrađena zbirka maritivnog slikarstva župne crkve u Prčanju koja je  valorizovana kao autentična povjesna i umjetnička građa.

Knjiga donosi više novih činjenica i koriguje neka stara, neodrživa mišljenja kao i niz prvi put objavljenih dokumenata iz pomorske prošlosti Prčanja kao i korespodencije Don Nika Lukovića sa radionicama i umjetnicima posredstvom koje ćutimo svu težinu Don Nikovog pothvata, riječi su autora knjige Željka Brguljana.

Slike brodova, njih 40 iz prčanjske župne zbirke donose nam, osim likovnih analiza isto toliko zanimljivih i dramatičnih priča iz pomorske povijesti Prčanja, oslikavajući nam cijelo dugo, burno XIX stoljeće.

Brguljan je citirao mišljenje dr Mance, koja poručuje da ova knjiga bitno doprinosi statusu prčanjske zbirke u muzeološkom smislu i ona zahtijeva primjerenu brigu i zaštitu.

Ona je to zaključila na osnovu stanja slika preko reprodukcija.

Bilo bi tragično da ova knjiga postane komemoracija jednoj ikuzetnoj zbirci koja ima kulturološku, povijesnu, ali i materijalnu vrijednost, a prije svega smo je dužni sačuvati zbog njenog zavjetnog karaktera, rekao je Brguljan.

On je apelovao na spašavanje zbirke slika i njeno prikladno čuvanje za buduće naraštaje.

U ime domaćina, autora i publiku  je pozdravila mr Mileva Pejaković Vujošević, direktorica Muzeja.

Promociji je u ime izdavača NIP “Gospa od Škrpjela” Perast prisustvovao don Srećko Majić.

Zvucima flaute muzičku notu večeri dala je profesorica Angela Mijušković, a program je vodila Dolores Fabian.

5 KOMENTARI

  1. Brguljan je uspio i napisao mnoge knjige o našemu Prčanju i hvala mu. Ma njega nije gurao ni brat ni pulitika ni religija nego sam je sve postigo sa svojim upornim radom.

  2. …Don Niko Luković,Kanonik Kotorske Biskupije-sa svojim djelima- svoj život i svoju budućnost-ciljeve,bijaše svezao za “pečalbu”-od Glavatoga do Markova /v/rt(za svoje dobro i dobro Prčanja i Boke Kotorske i njegove velike Ljubavi Crne Gore i Crnogoraca)! Da,da upravo tako-da je otišao neđe da bi postao-neko, neki drugi-drugačiji Niko Luković-danas bi se za njega znalo-kao za pojednine eksponate u Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru-da ih vidiš za “euro-euro”i da se sitan nagledaš-a ne viđeti Prčanj -koji bi bez Don Nikovih pisanih djela-knjiga i usmenih djela(Bogorodičin Hram u Prčanju i drugu vrednote)-bio jedna priprosta “geografska statistička ruralna greška”! Zato,blago onome ko je rođeni Prčanjanin-rođen u Prčanju u okruženju Don Nikovih djela-pisati i biti slavan-u “tuđemu svijetu”-“Sunce tuđega neba neće vas grijati kao što grije ovo Lovćnsko-sa kojega i iza kojega su mnoge poznate Prčanjske obitelji doselile u Prčanj-postale neko i nešto-sastveljene od dva dobra-dva OKA BOKE-PRČANJA i LOVĆENA!

  3. Željko je tih skroman i radan čovjek. Poseban zaljubljenik u rodni kraj i čestitam mu od srca.Lijep prikaz ove promocije pa još više žalim što sam bio spriječen i nijesam mogao prisustvovati ovom kulturnom gogađaju!

  4. Svi naši uspješni ljudi su cijenjeni vanka nikad doma.Neizlječiva posebno akutna bolest u Kotoru.Samo ne naši.

  5. Još jedna potvrda starog pravila : ” Ako si rođeni
    Kotoranin, a želiš nešto postići i biti cijenjen, moraš otići iz
    Kotora.”

Ostavi odgovor Cica Cancel reply

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected]