Da li Kotoru prijeti Venecijanski sindrom

11
prof. dr Milenko Pasinović

Dr Milenko Pasinović

prof. dr Milenko Pasinović

Nedavno objavljena poruka, kojom se Kotor svrstava u prvih deset gradova u svijetu koji treba obavezno posjetiti, nema isključivo karakter poruke, jer ima šire značenje informativno, promotivno, propagandno, ali i poučno.

Naime, njome se želi ukazati i na opasnosti koje prijete Kotoru u budućnosti, a koje proističu iz  brojnosti posjetilaca koje se odražavaju na Grad i njegovo okruženje, mišljenja je dr Milenko Pasinović, turizmolog iz Kotora.

Zapravo, podsjeća nas na demografske posljedice koje bilježi Venecija, poznate kao “Venecijanski sindrom“, tj. iseljavanje njenih stanovnika kao posljedica prekomjerne posjete turista, čime se ugrožava lični konfor njenih stanovnika.

Venecija je prije 30 – 40 godina imala 200.000 stanovnika, a danas 58.000, a  Kotor je 1971. imao 1.433 stanovnika, a danas 974.

Kada je Kotor u pitanju, ne treba zaboraviti posljedice katastrofalnog zemljotresa 1979. godine, ali i druge koje su u “funkciji” turizma više nego u funkciji njegovih stanovnika, podsjeća Pasinović.

Nesporno je da najviše posjetilaca Kotora stiže morem, kruzerima i jahtama, njih 316.674 (2014.), od ukupno oko 550.000 koliko godišnje posjeti ovaj grad.

Očigledno je da ovoliki broj posjetilaca, na tako malom prostoru, kakav je grad Kotor, nameće nekoliko neriješenih pitanja.

Prije svega u pitanju je nosivi kapacitet prostora, što podrazumijeva jednovremeni prijem stanovnika Grada, korisnika njegovih službi i usluga i korisnika turističke ponude.

Struktura usluga namijenjena domicilima i turistima, regulisanja saobraćaja saobraćajnicom koja vodi pored dijela gradskih zidina, poštovanja odredbi javnog reda i mira, pitanja su koja se neminovno nameću.

Višegodišnje iskustvo pokazuje da  je krajnje vrijeme da se utvrdi nosivi kapacitet jednovremenog korišćenja prostora Grada, njegovih trgova i ulica.

To podrazumijeva, koliko, jednovremeno, određeni prostor može da primi one koji žive u Gradu, povremene korisnike gradskih usluga i posjetioce ali  i eventualni mobilijar na tom prostoru.

Pasinović nadalje navodi primjer Dubrovnika koji je utvrdio da jednovremeno može da primi 8.000 ljudi.

Na osnovu tog saznanja utvrdio je raspored prihvata posjetilaca, pa i onih koji koriste kruzere čime su izbjegnute gužve koje su ranije opterećivale grad.

Poštujući kapacitet gradskog prostora, njegovih jednovremenih korisnika, kada se za to ukaže potreba, jedan broj posjetilaca treba usmjeravati  prema destinacijama u okruženju (Perastu,  Risnu,  Budvi, itd) za koje su zainteresovani, a nakon toga vraćati ih da posjete Kotor.

Struktura usluga mora biti prilagođena potrebama stanovnika Kotora, njegovog okruženja i turista.

Ona, očigledno nije, što dovodi do primjera njene zloupotrebe na štetu javnog reda i mira.

Pitanje regulisanja saobraćaja, obeshrabrila je nedavna izjava jednog od rukovodećih ljudi  Kotora, kako građani treba da se strpe.

Zbog čega, zapitao se Pasinović, zar nema, makar, privremenih rješenja, poput stavljanja semafora na pješačkim prelazima, koji bi označavali  slobodan prelaz  pješaka?

Naravno, na svakih tri do pet minuta, zavisno od frekvencije automobilskog saobraćaja, a ne kao sada, po slobodnom izboru, konstatuje on.

Pitanje poštovanja javnog reda i mira neophodno je, prije svega, zbog  stalnih stanovnika u Gradu, kao i turista koji koriste  usluge noćenja.

Ovim se ne iscrpljuju mjere koje bi trebalo poduzeti u cilju zadržavanja stalnih stanovnika u Kotoru, ali i privlačenja izletnika  i turista ponudom  prilagođenom njegovim kulturnim vrijednostima.

Najnovija informacija koju smo objavili, a tiče se zalaganje lokalne vlasti  da sa “Elektroprivredom” CG postigne dogovor o zamjeni prostora koje zauzima ova firma, sa prostorom na drugoj lokaciji, predstavlja krupan iskorak kojim se rješavaju značajni problemi Kotora, počev od parkinga, žičare za San Giovanni, valorizacije fenomena prirode (kanjona rijeke Škurde), karavanskog puta koji je vjekovima spajao Kotor sa zaleđem, do valorizacije naselja Špiljari, mišljenja je Pasinović.

Toliko atraktivnosti na tako malom prostoru, teško je naći, zaključio je on.

11 KOMENTARI

  1. Reklo bi se da je Kotor odavno obolio od teškog
    oblika “Venecijanskog sindroma”. Ili bolje
    reći – Svetostefanskog. Kako govori statistika,
    Venecijanci se odseljavaju dobrovoljno (dragovoljno).
    Takođe i Kotorani. Još uvijek. Oni najuporniji, koji ne
    budu htjeli napustiti rodni kutak u Starom gradu,
    za desetak godina će biti eksproprijacijom
    prisilno najureni. Kao šezdesetih godina
    što partizani najuriše žitelje pitoreskog ribaskog
    sela – Svetog Stefana.
    Onda će Kotor steći status grada, pa će ga
    nazivati Kotor – Grad hotel! Ionako čujemo svakodnevno
    žalopojke da Kotor nema reprezentativnijeg hotela.
    Ovo nijesu halucinacije jednog anonimnog komentatora
    nego sulude ideje o kojima neko već ozbiljno razmišlja.
    Srećom, još uvijek samo razmišlja.
    Prilogu uvaženog prof. turizmologa ne bi se imalo
    što zamjeriti, osim ono u dijelu gdje piše da bi trebalo
    vratiti našem naseljenom mjestu one silne semafore,
    za koje su u postzemljotresnoj eri utrošene
    stotine hiljada Dojč maraka. Silne pare potrošiše,
    a semafori ne izdržaše ni probni rad. Struka i život su odmah
    pokazali da tako načičkani semafori na kratkoj udaljenosti
    nedopustivo ometaju i usporavaju saobraćaj. Još u to vrijeme
    semaforizacije Kotora nije bilo kruzing
    invazije ni u naznakama. Poneka jahta bi navratila i jednom
    sedmično “Dalmacija” sa stotinak putnika-turista.
    Više je koristi za normalno odvijanje saobraćaja
    donio onaj mini kružni tok u “dno Škaljara” nego
    svi postavljeni semafori i uludo spiskane pare.
    Danas je i svakom laiku postalo jasno, da nepodnošljivi
    kolaps sobraćaja u Kotoru može riješiti
    samo jedan “podhodnik” od Lučke kapetanije prema Dojmi.
    Vraćanjem i osposobljavanjem semafora, utrostručilo bi se
    vrijeme vožnje od Tunela do Ljetnog bazena, koje ponekad i
    sada traje gotovo jedna debela ura vremena.

  2. Cica ,hajde uzivajte malo penziju. Sindrom vaseg turizma ste nam ostavili u Fjordovima po Kotoru. Pa, pa cica ……

  3. Ne guše nas furešti nego mi sami sebe. Jesu li nam turisti pretvorili Kotor u kafanu i pokrili pjace stolicama i stolovima ?ĐŠe je vlast da to dovede u red.Koliko U Dubrovniku na Stradunu ima taraca sa koliko mobilijara?

  4. Poć ćemo na Uble, da se svi tamo iselimo, pa neka Kotor “zvrji prazan” i neka po njemu orgijaju turisti i kafedzije zajedno su narkomanijom i opštinarima

  5. Namijnjena “nakupcima” -Lovćenskih m a g l i…?Ajde,prihvatimo da se iz Venecije bježi od tursta..? A zašto se u Kotor ne vraćaju-“pobjeguše”-pošto pasa turistička sezona-koja traje koliko mački muž? S’tim-što to mačke strefi u marač ….a Kotor u jul ili avgust? E bora mi,ovakav optimizam-atavizam..da /do/ufati ljudi brez noga-nebi im bila od preše-“invalicka dvokolica”-jerbo bi sami “polećeli u airiju”-đe Kotor čekaju kolači(koromani-šuplji)-koji “v i s e vjekovima” o Lovćenskim m a g l a m a…? Prekrivajući Špiljare,kanjon Škurde-a troke Kolorado/?/-“novitada u speleologiji”- i “crnogorsku džadu” kojom se slazilo na “Crnogorski pazar u Tabačinu”…? S’mojom “izvidnicom”-da nema te “žičare-penjalice” koja može vrnuti nas “šljegle”-na plavi Jadran-od Špiljara pa na više-nego samo put naniže za navijek…u grad iz kojega bježe oni -ne od turista(ki u Mletke/?! Nego od onije “koromana” -sa Lovćenskijeh zimskih “s k i”…magla?

  6. Prof. dr Milenko, u tekstu stoji: “..nedavna izjava jednog od rukovodećih ljudi Kotora, kako građani treba da se strpe.” Taj dio teksta ne odgovara istini. Cista laz i minimiziranje stvari.
    On, jedan od rukovodecih je 28 10 2015. izjavio: “moramo biti spremni kao građani da ponešto i žrtvujemo”
    Ogromna je razlika u pojmu STRPLJENJA i ŽRTVE, slažete se.
    Jedan od rukovodećih oće da ŽRTVUJE GRAĐANE!
    Neka on žrtvuje sebe, svoj mir i svoj dom, to bih cijenila i cijenim… ali da građane ŽRTVUJE pa to ne mogu. To je bolesno i nameće se izraz – fašisoidno.
    Prof. dr Milenko, ovo samo radi istine a bez minimiziranja i igre rijeci

    • Ti nisi Krempita sa Parila. Prava Krempita sa Parila nema svoj stav. Ona zivi u Dobrotu i maze oci narodu kotorskom istim krempitama.

      A to sto si napisala jeste ispravno i tacno da taj u stvari ŽRTVUJE GRAĐANE!

  7. Već smo pretrpani a od tursita se ne može proć samo ugostitelji imaju koristi a oni zatrpali grad stolovima i stolicama. Kotor jednako kafana.

  8. Odlilčan tekst i diobra prava tema. Ja isto ovo mislim kao i većina mještana.Bravo profesore i radio Skali.

OSTAVI KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected]