Đikić: Vakcinacija neophodna u prvoj polovini godine

0
Ivan Đikić
Novi sojevi koronavirusa nijesu opasniji, ali je smrtnost veća zbog bržeg širenja, objašnjava molekularni biolog Ivan Đikić. Kaže da su vakcinisane osobe zaštićene od šest mjeseci do godinu, te da je potrebno što prije imunizovati stanovništvo i zaustaviti širenje virusa. Važno je, kaže Đikić za TVCG, da ne propustimo prvu polovinu godine, kako bi se već naredne vratili u normalan život.

Novi sojevi virusa cirkulišu Evropom od septembra ili oktobra. Mutacije u proteinu šiljka, omogućile su virusu da brže ulazi u naše ćelije, a u isto vrijeme da se brže širi, objašnjava molekularni biolog, doktor Ivan Đikić.

“Upravo radi toga iako virus nije opasnije nije patogeničniji,on uzrokuje opasniju bolest kod ljudi jer ima više virusa u osobi i zato su ovi podaci iz Velike Britanije koji ukazuju da i kod novog soja je oko 35 odsto veća šansa da ljudi umru kad budu zaraženi tim sojem”, kaže direktor Instituta za biohemiju Univerziteta „Gete” u Frankfurtu Ivan Đikić.

U zavisnosti od imuniteta, svaki organizam različito reaguje na virus, kaže Đikić. Oni koji su prebolovali koronu, zaštićeni su od tri do osam mjeseci. Najmanje pola godine otporni su i oni koji su primili vakcinu. To što su oni zaštićeni ne znači da ne mogu da prenesu zarazu, pa naučnici preporučuju da nastave da nose masku i drže distancu.

“Imate podatke da između šest i do 12 mjeseci traje jako dobar imunološki odgovor i zaštita, ali ono što je još nepoznato i tu moramo biti jako oprezni -koliko osoba koja ima i imunitet koliko ta osoba može djelovati kao kliconoša. To znači da u nasem nosu i našem disajnom putu virus i dalje može biti i ako smo mi otporni na bolest, znači virus ne može ući u nas, ali ga možemo proširiti na druge osobe”, kaže molekularni biolog.

U borbi protiv koronavirusa, najvažniji faktor je vrijeme, kaže Đikić. Što prije počne vakcinacija stanovništva, bolje će se kontrolisati širenje i virus neće imati priliku da mutira u neke sojeve koji će biti otporni na vakcinu.

“Ako uspijemo u toku šest mjeseci vakcinisati 50 do 60 posto populacije, na taj način smanjujemo šansu virusu da se širi umrežava i da u isto vrijeme ima mogućnost mutiranja. Znamo prema evoluciji, što je veći pritisak, tj. što je više ljudi vakcinisano, veća je otpornost na virus, taj virus zbog evolucijskog pritiska ima šansu da se brže mijenja i mutira i na taj način stvara otporne jedinke”, kaže Đikić.

Ohrabrenje i motivacija je, kaže Đikić, činjenica da se virus može pobijediti.

“Ukoliko u prvoj polovini 2021. godine pravim mjerama dovoljnim vakcinisanjem i onda dodatnim vakcinisanjem do jeseni 2021 godine, ako budemo se ponasali u redu, tada ćemo kontrolisati ovaj virus , spriječićemo broj umrlih vratićemo se u normalniji život i 2022. godina će nam biti godina normalnog povratka u obrazovanje, privredu, putovanja i sve ono što mi kao ljudi trebamo, a to su druženja”, kaže molekularni biolog.

U suprotnom, zaključuje Đikić, postojaće manja žarišta, što znači da će pandemija trajati još 2-3 godine.To će teško izdrzati ekonomija, a prije svega zdravlje ljudi.

RTCG portal

OSTAVI KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected]