Djeca sve više progovaraju na engleskom, umjesto na maternjem jeziku

1

Danijela Vičević

Danijela Vičević

Mališane koji kasne u govornom razvoju ili imaju problem prilikom izgovora pojedinih riječi ili glasova, očekuje visoko stručni tim defektologa i logopeda u kotorskom Resursnom centru “Dr Peruta Ivanović”.

Defektološkinja i logopedica Danijela Vičević koja radi sa najmlađima u vrtiću ovog Resursnog centra, strpljivo, nježno i kroz igru ispravlja govorne defekte uz par savjeta roditeljima čija djeca kasne u govornom razvoju koje je uputila gostujući u Skala radiju.

Ona je posebno izdvojila forsiranje direktnog kontakta očima sa djetetom kada mu se roditelji obraćaju, uz korišćenje  prostih  ali gramatički ispravnih rečenica.

Potrebno je usporiti  tempo svog govora i često mijenjati modulaciju da bi privukli djetetovu pažnju, zatim razgovarati veselim tonom, i uopšte pričati svom djetetu dok se igraju sa njim, navodi ona.

Logopedica Vičević nadalje izdvaja potrebnu pažnju djetetu na različite zvukove, da roditelji  imitiraju zvukove koje čuju i da natjeraju djete da ih oponaša.

Zatim, da glume životinje i oglašavaju se kao one, da zadrže djetetu pažnju dok uče sa njim.

Sve ovo logopedi rade u grupama sa mališanima u Resursnom centru

Gdje djecu zabavljaju pjevajući dječije pjesmice narovito one koje su praćene igrom, prikazuju i imenuju iste slike više puta, a potom daju djetetu da samo imenuje pojam slike.

Vičevićeva objašnjava za Skala radio potrebu da se pomogne djetetu da koristi što više riječi dodajući nešto još na ono što je dijete reklo npr. lopta, a mi kažemo “da, to je velika lopta” kako bi mu povećali, obogatili rječnik dodajući nove riječi.

Ona savjetuje roditelje da prelistavaju slikovnice i pričaju djetetu što je na slikama, a kasnije da mu traže da pokaže i imenuje pojam slike, da puste dijete da skače, trči, provlači se, penje, jer je razvoj krupne motorike važan za razvoj govora.

Potrebno je da mališani aktiviraju prstiće, jer rad prstima je važan za razvoj govora, da pjevaju pjesmicu uz pokret i neka ih dijete imitira.

U posljednje vrijeme sve više je uzražen novi problem, a to je da djeca progovaraju na engleskom, a ne na maternjem jeziku.

To je posljedica crtanih filmova na engleskom jeziku i dugog boravka djece pored računara.

Treba da znamo da djeca koja kasne u govornojezičkom razvoju ne bi trebala da budu izložena stranim jezicima dok baza maternjeg jezika ne bude adekvatno usvojena, apeluje logopedica Vičević.

“Istina, roditelji  bi voljeli da naša djeca govore dva strana jezika ali naprosto u koliko postoji kašnjenje u govornojezičkom razvoju djeci moramo ponuditi jedan jezik. Potrebno je da dijete formira dobru bazu maternjeg jezika, a potom negdje već oko treće, četvtre godine kad je dijete sigurno u sebe i govornojezičke mogućnosti na maternjem da mu ponudimo neki strani jezik”, savjetuje Vičevićeva.

1 KOMENTAR

OSTAVI KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected]