Dnevni obrok delfina u Bokokotorskom zalivu je oko 6 kg sitne ribe

0
delfin u kotorskom zalivu

Dr Aleksandar Joksimović

dr Aleksandar Joksimović

Turistička atrakcija, omiljeni ljetnji prijatelji najmlađih i stalni stanovnici Bokokotorskog zaliva su delfini.

Njihove vratolomije, elegantni skokovi, gnjuranja i igre, posebno za vrijeme bonace u zalazak sunca ljetnih dana, prava je umjetnost, ali i gušt više za sve koji ih sa obale posmatraju.

Ulaze u objektive kamera, telefona, foto aparata i pravi su živi suvenir jednog od 30 najljepših zaliva svijeta.

U Bokokotorskom zalivu posebnu pažnju stručnjaka Instituta za biologiju mora izazivaju morski sisari – delfini, obrađeni i u okviru projekta Net Cet koji se završava ovog mjeseca.

Rezultate ovog projekta je u decembru prošle godine, na završnoj konferenciji u Veneciji prezentovao dr Mirko Đurović, direktor Instituta za biologiju mora iz Kotora i oni pokazuju da su Južni Jadran, Crnogorsko primorje i Bokokotorski zaliv zaista staništa dobrih delfina.

Ovo je za Skala radio kazao dr Aleksandar Joksimović, šef laboratorije za ribarstvo i ihtiologiju u Institutu za biologiju mora.

Poznato je da su delfini socijalne životinje i da žive u svojim grupama pa stručnjaci smatraju da su oni naši stalni stanovnici zaliva.

Ono što je odomaćena priča je bojazan naših ribara i njihov antagonizam prema delfinima, koji, kako kažu pojedoše sitnu ribu u zalivu.

Međutim, kaže Joksimović, nije tačna informacija da delfini tamane ribu, već je to dnevno 5 do 6 kilograma srdele, inćuna i manjih vrsta ribe i to je njihovo pravo.

Stanovnici zaliva i ribari su sami krivi što je Bokokotorski zaliv prenatrpan mrežama i drugim ribarskim alatima koji smetaju delfinima na njihovom  putu, pa se po nekad znaju zapetljati i pokidati mreže.

Mora se naći neki sklad prirode: Boka Kotorska jeste zaštićena prirodna i kulturna baština svijeta i jedan od najljepših zaliva i zato se mora posebno voditi računa da sve što u zalivu živi ima svoje mjesto.

Kada su u pitanju nove vrste riba i njihov ulazak u zaliv, postoje povremene dojave ribara koji saopštavaju da su nalazi potvrdili neke nove vrste, između salpe i sparida koje nijesu opasne, kaže Joksimović.

Globalne promjene i povećanje temperature, doprinose da se neke vrste koje vole tople vode, lagano, ali sigurno nastanjuju i u našem Jadranskom moru, tj. Crnogorskom primorju.

OSTAVI KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je skala@t-com.me.