Dr Aleksandar Joksimović: Naučna istraživanja moraju naći primjenu u privredi

0
sa prezentacije

Institut za biologiju mora i ruska “Grupa Alijansa” danas su prezentovale sistem permanente kontrole nivoa kvaliteta morske vode u Bokokotorskom zalivu, po metodi Mussels watch (monitoring srčanog ritma školjki), koji bi Crnoj Gori u ovom trenutku donio višestruku korist.

Na konferenciji za medije je saopšteno da sistem funkcioniše još od marta – stanice su postavljenje ispred Instituta za biologiju mora (IBM), kao i u reonu Ljute, na farmi za uzgoj ribe i školjki (dagnji), kompanije COGImar.

Dvije nove stanice kupljene su od ruske “Grupe alijansa” i povezane su sa već postojećom, koju je ta kompanija ranije donirala Agenciji za zaštitu životne sredine i IBM-u, za potrebe eksperimentalnog monitoringa stanja mora.

Prema proračunima “Grupe Alijansa”, koja se već deset godina bavi ekomonitoringom zaliva, za buduće pokrivanje cijelog zaliva ovim sistemom monitoringa, neophodno je minimum 10-12 stanica.

“Grupa Alijansa je ozbiljan partner sa kojim saradjujemo već deset godina u oblasti nauke, tehnologije i inovacija. Zahvaljujući njima sada u svakom trenutku imamo stanje morske vode na dvije lokacije u zalivu”, rekao je predstavnik Instituta za bilogiju mora Aleksandar Joksimović.

Sredstva za taj projekat obezbijedila je Svjetska banka (SB).  RIječ je o projektu prvog Centra izvrsnosti u bioinformatici (BIO-ICT), kroz projekat HERIC, Ministarstva nauke. Svjetska banka je projektom KERIC Ministarstvu nauke Crne Gore za te ciljeve dodijelila sredstva za kupovinu opreme, angažovanje i obuku mladih naučnika, rekonstrukciju laboratorija za monitoring, a cio proces prati jedinica za podršku ovakvim projektima u Ministarstvu finansija (Technical Support Unit).

Projektom je precizirano da sva naučna istraživanja moraju naći primjenu u privredi, te je zato i ključni partner u ovom projektu kompanija za uzgoj ribe i školjki, COGImar iz Ljute.

Pošto je jedan od glavnih ciljeva tog projekta  povezivanje nauke i privrede, partnerstvo sa COGImarom upravo daje mogućnost zainteresovanim stranama u Crnoj Gori i regionu za komercijalno korišćenje tih stanica.

Pretpostavlja se da će korist biti dvostruka: proizvodjač bi dobio sertifikat ekološke čistoće svoje proizvodnje, a uz to bi kontrola nivoa kvaliteta vode zaliva bila pojačana.

Ključni partneri u ovoj naučnoj oblasti su i Elektrotehnički fakultet iz Podgorice i Centar za ekološki monitoring Ruske akademije nauka i umjetnosti iz Sankt Petersburga. Kako je rečeno, Institut za javno zdravlje takođe aktivno učestvuje u mikrobiološkim analizama vode i mesa školjki.

Sistem za ekomonitoring uz pomoć škljoki funkcioniše tako što stanice uz pomoć srčanog ritma mušulja u akvarijumima instaliranim za potrebe monitoringa, u koje konstantno dolazi morska voda detektuju promjene u stanju kvaliteta vode. Ukoliko je došlo do pogoršanja, to će biti signal za dodatna istraživanja i provjere, poslije čega treba da se preduzmu neophodne mjere.

U okviru BIO-ICT projekta, u saradnji predstavnika Elektrotehničkog fakulteta razmatra se mogućnost dalje nadogradnje postojeće opreme i mjernih stanica, u okviru čega bi se sa idejnim tvorcima ove metode razradio sistem bežičnog povezivanja i upravljanja svim stanicama.To će omogućiti da se sa njih dobija informacija i usmjerava ka budućoj jedinstvenoj bazi podataka u centru BIO-ICT na ETF u Podgorici.

Joksimović je naveo da je sljedeća faza monitoringa postavljanje senzora na mušuljama direktno na uzgojnim farmama u zalivu i dobijanje informacija od njih bežičnim vezama (wireless, GPRS).

Projekat monitoringa kvaliteta vode Kotorskog zaliva je veoma važan za Crnu Goru u 2017. godini, kada se očekuje otvaranje poglavlja 27. zaštite životne sredine. Kako je rečeno, očekuje se dalja integracija i aktivan razvoj ovog projekta, koji će doprinijeti ispunjavanju mjerila i zahjteva EU u dijelu zaštite i monitoringa morskog ekosistema.

Iz laboratorije

Predsjednik Grupe Alijansa Vitalij Geondjan rekao je da je ekologija “skupa stvar” i podsjetio na ocjenu ministra za održivi razvoj i turizam Branimira Gvozdenovića da predstojeći pregovori o 27. Poglavlju u oblasti zaštite životne sredine sa EU, predstavljaju najzahtjevniju i najskuplju etapu u procesu pridruživanja.

S tim u vezi, on je naglasio da stanice ne služe samo zaštiti ekologije, već i u komercijalne svrhe.

“Težnja Crne Gore da nastavi put prema ekološkoj državi zahteva stalno dokazivanje, a stanice za ekomonitoring su jedan od tih dokaza”, rekao je Geondjan.

U okviru Nacrta prostornog plana posebne namjene obalnog područja Crne Gore (PPPNOB), Institut za biologiju mora je predložio pogodne lokacije za razvoj marikulture na otvorenom moru  čija je suština udaljavanje marikulture od obale, čime bi se smanjio uticaj uzgoja ribe na ostale aktivnosti u priobalju.

Procijenjeno je da bi se time manje uticalo na ekosistem mora, ne bi se ometao razvoj turizma i povećalo bi se snabdijevanje Crne Gore svježom ribom, što je neophodno zbog povećanja potreba turizma.

Za takvo uzgajanje ribe su neophodni kavezi, koji bi se spuštali u vodu, automatizovani, kao podmornice.

Njih su već razradili ruski naučnici i uspješno su isprobani u Kaspijskom, Crnom moru i u Italiji.

U svaki kavez može stati oko 100 tona ribe.

Jedno preduzeće moglo bi najmanje da udvostruči proizvodnju ribe Crne Gore bez rizika za turizam i morsku sredinu.

Kako je naveo Geondjan, “Grupa Alijansa” planira proizvodnju 20 hiljada tona ribe godišnje.

Riba će, pored tržišta Crne Gore i regiona, biti plasirana i na tržišta evropskih država, Rusije i drugih djelova svijeta.

To će omogućiti da se od riblje industrije napravi još jedan crnogorski brend, kao što je i turizam, dodao je Keondjan.

OSTAVI KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected]om.me.