Dr Aleksandar Joksimović: Srdela i inćun moraju biti na svakoj trpezi

1
srdele u kaseti (Sardina pilchardus)

Dr Aleksandar Joksimović

Riba spada u zdravu hranu koja obavezno mora da se nađe na našim trpezama najmanje jednom sedmično, savjet je stručnjaka.

Dr Aleksandar Jokisimović iz kotorskog Instituta za biologiju mora je kazao za Skala radio da je svježa, freška riba vrijedna namirnica koja treba da bude zastupljena u našoj kuhinji.

“Naravno postoji dilema koja je riba zdravija, kvalitetnija. Da li je to bijela ili plava riba. Mišljenja su podijeljena”, navodi on.

“Srdela (Sardina Pilhardus) je izuzetno kvalitetna riba koja se vjekovima u Boki Kotorskoj lovi i traje. Omega tri masne kiseline koje se nalaze u ribama u sardini se akumuliraju u svim njenim ćelijama. Za razliku od plave ribe, bijela riba, koja je možda više komercijalno vrijedna i skuplja na pijacama, ove tri omega masne kiseline akumulira isključivo u unutrašnjim organima, odnosno u jetri, koju mi ne jedemo nego je bacamo, a koristimo samo ostatak, tj. meso ribe”, objašnjava dr Joksimović.

“Upravo iz tog razloga je mnogo zdravija i kvalitetnija mala plava riba srdela, inćun i ostale vrste, nego veliki komadi bijele ribe koja definitivno nalazi svoje mjesto na tržištu, u restoranima i u kuhinjama i dostiže enormno visoku cijenu, pa čak i na našim pijacama. Naravno, uvijek je zgodnije vidjeti veliki komad pagra, zubaca, barbuna. Ne možemo reći da te ribe nijesu zdrave”, objašnjava Joksimović, jer one u sebi sadrže neke druge materije, elemente, minerale, jod, natrijum itd, ali sa stanovišta isključivo zdrave ishrane, mnogo je vrijednija mala plava riba.

Zubatac krunas Ama (nedorasli) Dentex gibosus

Ove vrste, kaže on, žive i u Bokokotorskom zalivu. Zastupljena je i plava riba i komadi velike bijele ribe.

“Mnogo se češće nalazi na otvorenom moru, jer su tamo i uslovi povoljniji i manja je aktivnost ljudi koja utiče na stanje biodiverziteta. Bokokotorski zaliv i nije neko lovište za te vrste riba. Kočarenje, ribarice i svi ti veliki alati ne mogu se koristiti u zalivu i ta vrsta ribolova je zabranjena zakonom. Dužina mreža koja se koristi u malom obalnom ribolovu je takođe ograničena tako da je maksimalna 160 metara, a na otvoreno more ide i do 2,5 kilometara. Upravo iz tih razloga i na taj način želimo da zaštitimo ove vrste u zalivu, da se ribolov manje odvija, da omogućimo komunikaciju i emigraciju svih vrsta riba koje ulaze i izlaze iz zaliva jer, ako ga isprepletemo i  pregradimo mrežama, onda definitivno ugrožavamo te prirodne puteve”, jasan je dr Aleksandar Joksimović.

1 KOMENTAR

  1. Slazem se.
    Samo ne spomenu skoljke, koje u ovim udarnim danima mnogi ne źele cistiti i kuvati, a samim tim ni kuvati, vecina primorske populacije.
    Mnogi nemaju vremena od sluzenja turistima a i na ovo vrucine malo se jede.
    Gdje cete onda s ribom- u frigo?

Leave a Reply to KOMESARKA Cancel reply

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].