Dr Branko Sbutega: Luka Kotor mora da nosi ime slavnog kapetana Iva Visina

31
Dr Branko Sbutega

Dr Branko Sbutega

Znameniti Bokelj Ivo Visin, prvi Južni Sloven koji je oplovio svijet morao bi biti ponos svoga zavičaja.

Ne samo da to svojim podvigom zaslužuje, već i činjenicom da je pronio slavu Boke Kotorske i rodnog Prčanja širom svijeta i ovjenčao Bokelje slavom hrabrih i vrsnih pomoraca.

Oni su to, uistinu i bili.

Na žalost, pomorstvo Boke Kotorske kao da ga se ne sjeća.

Nema njegovog imena na mjestima koji mu prirodno pripadaju.

Da ga imaju drugi narodi, podizali bi bu spomenike, organizovali simpozijume posvećene njegovom istorijskom poduhvatu, vodili bi turiste do njegove rodne kuće koja bi bila spomen dom, pravili bi se suveniri sa njegovim likom koji bi imali posebnu vrijednost.

I ono najvažnije, ponosili bi se takvom veličinom kakva je Ivo Visin.

Da ga otrgne od zavičaja, pokušao je dr Branko Sbutega 2009. godine predlažući na simpozijumu organizovanom povodom 12 vjekova Bokeljske mornarice da Luka Kotor dobije ime Iva Visina i da se na ulazu u luku podigne spomenik slavnom kapetanu.

Kako tada, tako i danas.

Kao da niko od prisutnih ništa nije čuo. Svi ćute.

Zbog čega ste dr Sbutega pokrenuli inicijativu da kotorska luka dobije ime Iva Visina?

-Prije skoro 80 godina, 5. januara 1930. godine don Niko Luković je održao predavanje na narodnom univerzitetu u Beogradu pod naslovom “Postanak i razvitak trgovačke mornarice u Boki Kotorskoj”. Izlaganje je u cjelini štampalo Udruženje Bokelja Beograd, a posvetilo “Presvijetlom i poštovanom  gospodinu Franu Ućelini Ticu, kotorskom biskupu, apostolu sloge i ljubavi Srba i Hrvata jednokrvne istojezične braće i dobrotvoru Boke Kotorske”.

Prateći žuto potrošene stranice ove dragocjene monografije, dolazi se do sljedećih bokeljskih vjerodostojnosti:
Kada je pala Mletačka republika 1797. godine, Boka je imala ukupno 264 velika patentirana broda i nebrojeno malih za obalnu plovidbu. Godine 1805. taj broj je bio 400 za patentirane i 209 nepatentiranih, uz 3000 mornara.
Brodovi tipa nava, barka, brik i škune plove svim morima svijeta i nose imena kao na primjer: „Ban Jelačić“, „Miloš Obilić“, „Cetinje“, „Jedinstvo“, „Majka Slavija“, „Zora“, „Sloboda“, „Iskra“, „Plam“ i td.

Godine 1852. dvije trećine trgovačke flote koja plovi pod austrijskom zastavom ima za zapovjednike bokeljske kapetane, a 1851. osniva se u Kotoru Državna Nautička Škola, koja je 1922. godine postala Akademija.

1852. godine na put oko svijeta oko pobibeljnog rta Horn krenuo je Ivo Visin i poslije silnih iskušenja koja su i danas nestvarnija no ikad okončao je svoju misiju 1859. godine.

Kapetan Ivo Visin je rođen 3. novembra 1806. godine na Prčanju. Po završetku osnovne škole započeo je svoju pomorsku biografiju kao „mali od palube“, što je tada bilo uobičajeno. U rodnom mjestu pri samostanu Sv. Nikole završio je pomorsku školu, a kapetanski ispit položio u Trstu sa odličnim uspjehom.

Poslije više godina rada i odricanja sakupio je dovoljnu količinu novca, te je 1850.

Godine u 44 godini života poručio brod kod Andrije Zanona, poznatog graditelja iz Rijeke. Brod je bio dužine 30 m i sa svega 311 tona nosivosti, tipa “brik“, sa dva jarbola opremljena križnim jedrima i naoružana sa dva topa.
U zanosu vlastitog ushićenja Visin mu je dao ime „Splendido“, odnosno „Sjajni“.

Birajući adekvatnu posadu učinio je pravi izbor u Fridrihu Belaviti, tada mladiću od 18 godina, koji je inače bio sin njegovog dobrog prijatelja sa Prčanja.

Dakle, ukupno je posada imala 11 članova.

Dana. 11. februara 1852. brod je uz pomoć remorkera napustio luku Antverpen u pravcu Valparaisa, sa ambicioznim kapetanom spremnim da se uhvati u koštac sa nepoznatim krajevima i morima. Koliko je bio odlučan u vlastitoj namjeri, govori najviše njegovo posljednje obećanje svom rođaku Špiru Visinu: “Ili bogatiji ili slavniji od tebe, ili mrtav”.

Pregled izvršenih putovanja po odlasku iz Antverpena pa sve do dolaska u Trst nalazi se u Annuario Marittimo 1860 (Pomorski godišnjak). Ovaj pregled je samo djelimična i nepotpuna slika velikog poduhvata, patnji i stradanja koje je kap. Visin sa svojom posadom doživio na 30 putovanja oko svijeta.

Ko bi mogao dati tačnu sliku o putovanju Iva Visina?

-Tačnu sliku bi mogao dati jedino dnevnik koji je vodio poručnik Belavita, u kome su se, koliko je poznato, nalazili ne samo podaci o navigaciji već i brojna zapažanja o mjestima i lukama sa crtežima, pličinama i ostrvima. Dnevnik je bio poslat Ministarstvu trgovine u Beču kao prilog traženja da se kap. Ivo Visinu dodijeli „bijela počasna zastava“, koja je ustanovljena patentom od 16. aprila 1850. kao odlikovanje za značajne pomorske podvige.
Prema dostupnim podacima dnevnik nikada nije bio vraćen Pomorskoj vladi u Trstu.
Iz navedenog pregleda proističu sljedeće činjenice:

  1. Da je u toku 30 putovanja brod „Splendido“ prešao oko 101.297 nautičkih milja.
  2. Da je jednu trećinu te miljaže proveo izložen udarima tajfuna i ciklona.
  3. Da je cijelo putovanje trajalo 2.757 dana, što iznosi 7 godina, 6 mjeseci i 19 dana.
  4. Da je prosječna brzina broda bila iznad 4 Nm u samo 9 putovanja, a manja od 2 Nm u sedam, što govori o tome koliko su vjetrovi na tom putovanju bili nepovoljni.
  5. Da je u 30 putovanja izvršio samo 13 putovanja sa teretom, jedno sa 12 putnika i ostalih 16 u balasti.

Dakle, cijela ruta oko svijeta se može podijeliti u nekoliko etapa, a to su bile: Antverpen-Valparaiso, Valparaiso-San Francisko, San Francisko-Honolulu, Honolulu-Vampoa, Južno Kinesko More-Sundajska ostrva i Australija-Singapur-Trst.

Zbog iscrpljenosti, bolesti, defetizma i pobune na brodu kapetan Visin je bio prisiljen da devet puta mijenja djelimično ili potpuno posadu, tako da su cijeli poduhvat od početka do kraja samo on i poručnik Belavita.

Dolazak u Trst je za to vrijeme bio prvorazredni događaj, jer je to bio prvi brod koji je pod austrijskom zastavom oplovio svijet, u konkretnom slučaju bokeljski brod sa vlasnikom i kapetanom Ivom Visinom, čime je dat podstrijek za razvitak i otvaranje novih pomorskih i trgovačkih puteva.

Svi zatečeni brodovi u luci Trst su pozdravili topovskim salvama dolazak „Splendida“, a pisani mediji toga vremena su danima na udarnim mjestima izvještavali o poduhvatu sjajnog pomorca.

Centralna pomorska vlada u Trstu je odredila posebnu komisiju koja je ispitivala putovanje kapetana Visina i u tu svrhu mu postavila 13 pitanja iz raznih grana pomorstva, trgovine na koje je morao dati pismeni odgovor. Pitanja su bila veoma detaljna i odnosila su se na brodsku posadu, snadbijevanje i popravke broda, opasnosti i prepreke na putu, pakovanje i ukrcavanje robe, havarije, bolesti, osiguranje, trgovačke operacije…

Iz odgovara kapetana Visina na postavljena mu pitanja proizilazi: da su odgovori na sva pitanja jasni, određeni i potpuni. Kada se ima u vidu da je ove odgovore dalo stručno lice na bazi vlastitog iskustva, jasno je da su od velike koristi za buduće generacije.

Da je kapetan Visin bio elitni pomorac najbolje svjedoči činjenica da je u prvom dijelu svog putovanja morao da zaobiđe rt Horn, i to u pravcu zapada, što je neuporedivo teže nego kada se cijela procedura čini u pravcu istoka.

Kakve su bile nautičke sposobnosti Visina možda najbolje potvrđuje činjenica da je oko pet godina plovio u Kineskom moru, gdje postoji hiljade malih ostrva, grebena i neistraženih pličina sa jakim morskim strujama, bez najmanje havarije, što je u istoriji pomorstva rijedak slučaj.

To se posebno mora istaći u odnosu na istinu da je tada pomorska signalizacija bila izuzetno skromna, a pomorske karte, mahom holandske i britanske, nepouzdane kada je u pitanju dubina, posebno u krajevima promjenljive vulkanske prirode.

Kapetan Visin je posebno imao prilike da pokaže svoje znanje iz meteorologije kada je dva puta u toku 15 dana izbjegao središte tajfuna i vještim manevrima spasio brod i posadu sigurne propasti.

Zbog izuzetnih zasluga i jedinstvenog poduhvata koja je privilegija rijetkih, austriski car Franjo Josip odlikovao je kapetana Iva Visina i poručnika Fridriha Belavitu.

-Na temelju analize svih parametara putovanja Ministarstvo finansija u Beču 30. maja 1860. godine, pod rednim brojem 20.958.278 je učinilo prijedlog caru Franju Josifu da se odlikuju kapetan Ivo Visin i Fridrih Belavita. 16. Juna 1860.car je odlikovao kapetana Visina bijelom počasnom zastavom i viteškim krstom reda Franja Josifa, a kapetana Belavitu „zlatnim krstom za zasluge“. Kapetanu Visinu je počasna zastava predata na svečanosti 31.jula 1860. u Trstu na ratnom brodu „Belone“, koji je u luku uplovio posebno radi toga. Iste godine je kapetan Ivo Visin postao počasni građanin Trsta.

Da se počasna zastava dodjeljivala samo izuzetno govori i činjenica da je niko drugi nije primio za zasluge u miru od ustanovljenja 16. 04. 1850. do propasti Austrije 1918. godine.

Danas, kao neko ko baštini tradiciju tih vremena i sjećanje, ne mogu da se u posljednih šezdeset godina prisjetim nijednog udžbenika istorije ili povijesti sa prostora bivše nam države koji makar simbolično spominje podvig ovog Južnog Slo0vena kao prvoga koji je na jedra obišao svijet. Normalno je i jasno da smo svi prije ili kasnije učili o podvizima Magelana ili vasca de Game i da, danas u rodnom mu Prčanju sretnete mještane nižeg ili višeg obrazovanja koji za slavnog kapetana nikada nijesu ni čuli, a još manje znaju gdje mu se nalazi rodna kuća.

Istorija nije davno oformljeno mrtvo tkivo koje služi samo sjećanju, ona se piše i sada i sjutra, a i mi prisutni danas ovdje od ovog od ovog časa postajemo dio njenog budućeg rukopisa. U traganju za zaboravljenim duhom te Boke i tog kapetana, i intimnim željama i nastojanjima da se nađu prihvatljivi uzori i obrasci, jedino ćemo tako spoznati samoga sebe i predstaviti se drugome u svijetlu toga što imanentno dijelimo sami sa sobom.

1902. Godine se potopio posljednji brod na jedra „Nemirna“, a vijek kasnije ugasila se i kotorska „Jugooceanija“, sa svim svojim modernim plovilima koja nikada, ni u jednom slučaju, nijesu ponijela ime našeg slavnog pretka.
Pomorski muzej je ustanovio nagradu za životno djelo „Merito navali“i, uz svečani ceremonijal dodjele, nas sa oskrnavljenog portreta prati oštar pogled nijemog kapetana sa obaveznom leptir mašnom, ali bez odličja na grudima.

Zašto smo to dozvolili, ustanovili nagradu a dopustili da ne znamo gdje je zastava čijim se imenom ponose laureati.

Kako smo dozvolili da ne znamo što se i kada zbilo sa dnevnikom sa puta nešeg „Magelana“.

Gdje su to bili Bokelji kada je režim neznanog vođe proglasio kapetana za nepodobrog?

Jedino što znamo o neznanom sa sigurnošću, da je bio za vrijeme te iste Austro-Ugarske monarhije soldat sa one druge strane nišana.

Zašto su Bokelji bili tako slavni na moru, a neslavno završili na kopnu?!

Mi nemamo više prava da ne znamo, a u vremenu koje nas tako brzo bezobzirno pretiče preostajemo kao neka rijetka vrsta pred izumiranjem.

Da li će se to zaista i desiti, sasvim izvjesno od nas zavisi.

Istorija i buduće gemeracije nam neće oprostiti kopnene slabosti i ne treba da to čine.

Boka Kotorska je tipičan primjer multikulturalnosti, gdje se uvijek srijećemo sa problemom identiteta i to kako nas drugi vide, a ne kako mi percipiramo sami sebe. Biti istinski Bokelj znači ne pripadati ni jednoj opciji koja nas dijeli, bilo nacionalno ili vjerski-moramo biti to nešto drugo, samosvojstveno u različitosti pripadanja.

Zato u rukopisu ovih redova osjećam poštovanje i odgovornost prema pretcima u svijetlu činjenice da su mi djeca sedma generacija pod svodom istog kapetanskog doma.

Današnje političke elite, tri države Crna Gora, Srbija i Hrvatska, koje su istorijski utemeljene u matičnom tkivu Boke Kotorske, imaju isti problem ili zadatak, a to je kako da ispune kriterijume za ulazak u vrijednosni sistem evropskih integracija.

Naši slavni preci su upravo prije par stotina godina to postigli i svojim djelima i vizijama i bili sastavni dio evroatlanskih i evropacifičkih integracija.

U to ime predlažem da nadležne institucije razmotre opravdanost zahtjeva, koji će podnijeti Skala radio da luka Kotor  ponese ime Iva Visina i da se na ulazu u luku podigne spomenik slavnom kapetanu kao personifikaciji svih znanih i zaboravljenih junaka, jedrenjaka i fortunala.

31 KOMENTARI

  1. POTPUNO SE SLAZEM SA ISKAZOM ,,ALTAIRA”
    OBZIROM KOLIKO PLJUJETE NA BIVSU DRZAVU I PALU MLADOST U ANTIFASISTICKOM RATU, DA JE BILA ISTORIJSKA SUDBINA, MOZDA BI BOLJE BILO DA JE AUSTRIJA I OSTALA

    Meni bi, i iz vremenske distance vise odgovaralo to, nego ovakva ,,sloboda” , jer, ne uvlacim se nikome, ne pljujem na one lijepe godine u ,,okovoma socijalizma” kako danasnji ,,heroji”- bivsi komunisti to nazivaju, pa zivotarim iako puno rabotam

  2. трећину вијека (33 г.) раније од славом овјенчаног Ива Висина, свијет је опловио навигаторском вјештином Стеван Вукотић. За трећину вијека раније, у оно доба су пловни путеви били мање испитани и више опасни. Вукотић је водио брод задатим маршрутама, краћим али тежим правцима и за разлику од Висина, вратио се у исту луку из које је испловио. Висинов подвиг није за потцјењивање, али морају важити једнака мјерила заслуга и за друге.

    ovo je činjenica koju mogu svi voljni provjerit u Kotorskom Arhivu !!!

  3. Dok se komentatori ovdje “natežu” je li slavni Bokelj, Ivo Vizin, bio Hrvat, Francuz ili čak Mađar, bilo bi normalno da se umiješa austrijska ambasada u Podgorici, sa objašnjenjem da je kap. Vizin bio austrijski podanik i da je “Splendido” vijao austrijsku zastavu na svim morima tokom sedmogodišnje plovidbe. U XIX vijeku se tek počela buditi nacionalna svijest kod Srba i Hrvata u Boki. Bili su samo Rimo-katolici i Grčko-pravoslavni.
    Više nije bitno kako se slavni kapetan nacionalno osjećao. Glavna odrednica treba da bude njegovo porijeklo po rođenju.
    Što se tiče ovih podataka sa Wikipedie, sve treba uzeti sa rezervom, jer komentar i viđenje određene teme svakome je dostupan da napiše. Zato uz članak i stoji “This article does not cite any references or sources”, što će reći da autor teksta ne navoddi
    meritorne izvore i reference odakle crpi svoje saznanje.
    Bilo kako bilo, mišljenja sam da kap. Vizin zaslužuje jednu monumentalnu bronzanu bistu ispred Vrata grada, otprilike na mjestu gdje su nekada stajali oni topovi, koji su netragom nestali. Uostalom top je glupo oruđe za onako prominentno i produhovljeno mjesto.
    Pored Vizina trebalo bi ispred Vrata postaviti bistu još neke znamenite kotorske ličnosti iz dalje istorije Kotora, koju bi odredili istoričari i dobri poznavaoci istorije ovog naseljenog mjesta. Spomenik kap. Vizinu bio bi ujedno i spomenik Pomorstvu i svim pomorcima Boke Kotorske koji su kroz vjekove stradali i ginuli po svim morima i okeanima, doprinoseći ekonomskom i kulturnom napretku ovoga kraja.

  4. ..antonio,”što ga brani kad ga ne odbrani”-nego i sebe u g…uvali i to preko grla-ala mufljuz?

  5. Lijepo bi bilo i nadjenut ime dobrotvora i bogatuna kao sto je Branko od starijeh mlina ili neki od velike rabote u luku kao šjor Nikolino Conjevik ili ti iopet neki dobri ucunjeni i po malo posteni a ko je od njih ya Visina-NIKO !!!! jer ga ne poznavaju, a zadužili su ovaj grad i prezadužili . E a da !!! Moramo se odužit takvijem velikim imenima .

  6. pozitivno je kad covjek vidi svoju malenkost kao ..mufljuza”- dakle svjestan je dje se zaglavio.

    djuro, za tolerantnost, autenticnost, mir i nepokornost !!!!!!!!!!!!!!

  7. Ako je ponižavanje Iva Visina-to što kažem da nije bio lučki radnik ni revolucionar-i da se ja pitam,dao bi Fakultetu za Pomorstvo njegovo ime-onda si i ti taj što se “predstavljaš”? Na žalost,ti si neko kome smeta sve ono što je vezano za Boku(izuzev grada Kotora)-da oprostiš i Grbalj je Boka-jedan od istorijskih bastiona te ponosne Boke usput još i Kotorske!
    Izvini,ali ja tako mislim-isto kao što ti misliš da to nije tako-zar ne djuro?
    Na kraju,pročitaj još jednom tvoju poslednju rečenicu-pa se zamisli-a ja ti predlažem i da se postidiš-zbog sadržaja koji te razotkriva uz “ovjeru sa pečatom” što ono reče Radmilu! Zato zapamti-nije Boka samo Kotor-nego provincija Boca de Cattaro od Debelog brijega-pa morem do Buljarice-sa Buljaricom i nase preko Paštrovića,Brajića.Maina Grblja,Gornjeg Oravca,Ledenica i obiji Krivošija sa Novskim zagorskim selima-moj lipi djuro od šponde…!

  8. Ti istoricaru ne kapiras sto sam napisao, mada komentar moze nekada da ,,zvuci” drugacije..
    Zasto ne bi bio ponosan sto si grbljanin? Ja medju njima imam puno prijatelja,
    Dozvoli; da i drugi budu ponosni na ono sto su, ziveci u slozi sa onima koji su druge vjeroispovijesti.
    Ivu Visinu ne mozes osporavat ni podvig ni pripadnost Prcanju i Boki

    • Mufljuz, pravo ti je ime, sto prilici i tebi i Vasku Kosticu i “projektu Rastko” sto pisete istorijske poluistine. Vi sami sebe demantujete. Po vama trecina posade na tom ruskom brodu su bili Dalmatinci i Bokelji sto snaci da Vukotic nije ni jedini ni prvi Juzni Slaven na tom poduhvatu nego jedan od stotinjak (Jugoslovena) clanova posade a to se NE moze mjeriti sa podvigom kapetana Iva Visina.

      • Procitajte i vi malo, ako znate engleski, a ako ne nek vam neko prevede…
        http://en.wikipedia.org/wiki/Ivan_Visin Ivan Visin (nekad i Ivo Vizin) (Prčanj, Boka kotorska, danas Crna Gora, 3. studenog 1806. – 1868.) je bio hrvatski pomorac i istraživač. Šesti je morepolovac iza Magellana koji je oplovio svijet.

  9. djuro,ajde što mlatinjaš-ali što s…o svom trošku to je zabrinavajuće? Jer uzeti Vukotiću-njegov podvig-o kojem je pisao i naš Grbaljanin Predrag Kovačević,poznati kotorski prosvejtar i profesor,i sve to podvesti pod nacionalnu mržnju-malo previše?
    Vjeruj-mnogo veliko i ponosno je biti Grbljanin..pa ti viđi đe si sa “obiteljskom istorijom”?

    • Nije isto biti clan posade na velikom ruskom brodu sa 350 clanova posade ili samo sa 11 ljudi oploviti svijet na brodu od 30 metara. Vasko Kostic prica neistinu da je Stevan Vukotic vodio glavnu rijec u navigaciji.Tesko da je glavni navigator bio momak od 23 godine na takvom brodu carske Rusije ali sigurno je dao svoj doprinos. Takodje Kostic omalovazava podvig kapetana Visina jer se nije vratio u luku odakle je krenuo a istorija pamti Magelana da je oplovio svijet iako je poginuo na Filipine a put je dovrsio njegov prvi oficir Juan Sebastián de Elcano. Tako svi pamte Iva Visina i Magelana a Huan Sebastiana i Vukotica niko…

      • Dragi Radmilo,
        vasko kostić(namjerno malim slovima)ne zaslužuje ni ime da mu se spomene,
        To je jedan velikosrpski nacionalista,ksenofob,mrzitelj Kotora i kotorana i svega sto nije njegove vjere ,nacije i njegove šporke jezičine,
        Njegova, nazovi djela(nedjela) su puki falsifikati i neistine prožeta mržnjom,
        sa kojima se svaki iole upućeni istoričar sprda,
        Veliki protivnik nezavisne Crne Gore i svega crnogorskog,veliki mrzitelj Rimokatoličke crkve i rimokatolika i njihove kulture ,kukao je i plakao kad je bivši arsenal u Tivtu dobio ime Porto Montenegro,vjerovatno po kostiću se trebao zvati, Porto Sveti Sava,

  10. e, sad sam tek progledao. ISTORIJA NIJE NACIJA NEGO NAUKA ?

    ne znam koje koljeno ovaj djetic iz grblja gleda Visinu, ali ON je iz Prcanja svakako.
    Djeticu bi pok. Brana Crncevic kazao da neki nacionalnost imaju kao DIJAGNOZU………..pa neka malo razmisli !

  11. Andrija,ovaj Bisanti,i otali-nisu autothoni Bokelji-pa te akonto toga i pitam,znaš li imali Njegoš ulicu u Italiji ili đe drugo u EU?
    I kad smo kod imena i ulica,riva,ponta mandraća-danu sve vas pitam imali ikakvog obilježja u Crnoj Gori vezano za velikog rodoljuba,naučnika-prije svega Velikog Čovjeka Don Nika Lukovića,kanonika Kotorske biskupije?
    Na kraju,da se i ja priključim davanju imena značajnih objekata,luka,ustanova zaslužnih Bokelja? Lično smatram,dati ime luci-bi bila u određenom smislu devalvacija imena i djela Iva Vizina? Pa zato smatram-da bi bilo najoptimalnije dati Fakultetu za pomorstvo ime Iva Vizina! Jer ipak Ivo nije bio lučki radnik-ili revolucionar,nego pomorac koji je nauku o pomorstvu u praksi pretočio i dokazao! Zato sam i zato bi bio kada bi se pitao! A ime luki -je i teško i lako pitanje? Jer ona treba da nosi ime onoga koji je najviše učinio i doprino da luka stigne do ovih visina-prije svega gledajući kroz učinak-dobit u njegovom špagu(njihovim džepovima-špagovima)!
    Zato neka ste mi svi zdarvo i veselo-pa dako dočekate duboku starost-kroz koju bi naredne generacije-zaboravile na “vaš učinak” na konto naroda-a na štetu tog istog naroda-koji je još u dubokoj komi-komiran od laži i lopovuka elite “teredo navalis”?

  12. …spominjete Želalića,Visina-a đe vi je Vukotić iz Grblja koji je prvi-od Bokelja- oplovio svijt? Upitno je, dal je Ivo Visin bio po porijeklu Sloven(južni)? Vele da je bio iz Furlanije?

  13. neka Luka prvo počne da rabota po zakonu i neka reču đe su onolike pare od brodova i ko tu profitira pa onda o imenu i ostalim protokolima.Iva Vizina bi bilo stid za mnogo toga što se čini oko kotorske luke.

  14. Radmilo bi trebalo da se bavi svojim zavicajem, a ne Kotorom, jer o nasem gradu nema dovoljno znanja……….

  15. Da li i druge luke po mediteranu nose imena po nekim znacajnim ljudima iz proslosti?
    Sve je ovo lijepo i tacno o Visinu ( Prcanj vec ima skolu koja nosi njegovo ime) a Kotor ima i drugih velikana iz roslosti pa bi prvo trebalo uspostaviti neke kriterijume za ovu stvar a onda davati predloge!
    Slicno nam je i sa ulicama u Kotoru i t d.( mislim da je bilo bar tri Komisije za ovu stvar!)
    Gdje su slavni Bisanti,Bucchie Bolice,Pasquali, Pime,Paltasici i t d itd

    • Đe god da su, Ivu Vizinu je centralno mjesto. Ima pravo ovaj profesor. Luka, ada kad već nema brodarskog preduzeća.

  16. Srbija utemeljena u matičnom tkivu Boke? Kojim to geografskim hokus-pokusom, a granica joj je stotinama kilometara daleko od Boke?

  17. …a kako da udenemo ime Ive Vizina u luku Kotor-kad nju treba nazvati po njenim “dobročiniteljima”-sebi i svome rodu(ukućanima)-do jene ure?

  18. Problem je u tome sto je kapetan Ivo bio daleko od Zagreba a Podgorica i Beograd ga ne prihvacaju zato sto je bio “sa druge strane nisana”. Da je Ivo Visin bio druge vjere i nacije mozda bi ga i spominjali u udzbenicima istorije a ovako moraju se uciti srpski knezovi i legenda o boju na Kosovu. Niko i ne spominje podvig kapetana Petra Zelalica iz Bijele ni mnogih drugih bokeljskih kapetana, pravoslavaca i katolika. U Boki se nisu odvajali ni jedni ni drugi jer ih veze ista vjera hriscanska i pripadnost velikom narodu Slavenskom. Danas vise nema ni lektire Mali pirat koji govori isto o podvizima bokeljskih pomoraca. A zasto? Zato sto istorijske udzbenike danas pisu brdjani a sjete se Boke samo kad se treba pohvalit pred nekim izvana sa istorijskim spomenicima. Bilo kako bilo bokelji znaju ko je bio Ivo Visin i to se nece zaboravit.

    • Svojewvremeno, pitanje na zagrebackoj Kviskoteci je bilo: Koja je dinastija najduze vladala Kotorom?
      Da li znate odgovor, Radmilo? Ja Vam necu dati odgovor, da me pogresno ne shvatite. Potrazite na internetu ili u arhivi HRT-a.

      • Ja znam ali necu ni ja vama dati odgovor. Nije bitan broj godina odredjene dinastije nego kulturno ekonomski procvat koji je Kotor dozivio a za vrijeme te vase dinastije nije se bog zna sto napravilo, nema nekih tragova danas.
        A i ova nasa prepiska je za neke druge teme jer nema veze sa kapetanom Ivom Visinom i sa njegovim herojskim poduhvatom.

  19. nemam rijeci poslije ovog teksta. Jesmo vrsta pred izumiranjem, i mozda zasluzujemo to ako se utapamo u inertnosti i apatiji.

    Hvala B.Sbutegi na ovom clanku i skali koja objavljuje prave tekstove i talasa zabokrecinu.

    Ako zaista Luka ne dobije ime ,,Ivo Visin” trebalo bi sve da podje pjombo i da niko ne zali za tim !

  20. Kada sam vidjela ,,Branko Sbutega” pomislih da je objavljen neki mudar tekst pok. don Branka. Izvinjavam se njegovom imenjaku, i ovo je zaista vrijedno citanja i spoznaje,
    A tako bi voljela, ako moj jedini slusani program, radio skala ima nesto (a sigurno fakticki ima puno) od pok. don Branka Sbutege da objavi i otvori zatvorene ili polu-zatvorene oci mnogima..
    Veliki pozdrav skali

OSTAVI KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je skala@t-com.me.