Dr Jovo Đedović: Četvrtina populacije ima neki od simptoma mentalnih poremećaja

0
dr Jovo Đedović

dr Jovo Đedović

Vrijeme stresova u kojem živimo, brze komunikacije elektronskog jezika, sve manje pravih, izvornih vrijednosti, podjela u društvu, svađa, podmetanja, kleveta, uvreda, sve to utiče na naše mentalno zdravlje.

“Standardna klauzula kada se govori o tome je da je mentalno zdravlje posljedica nečije predispozicije ka mentalnim poremećajima, odnosno same strukture ličnosti, određenih bioloških ili nekih psiholoških kapaciteta za odbranu i životnih okolnosti u kojima živimo.
Kada su te životne okolnosti turbulentne onda je svakako očekivati da će određeni broj mentalnih poremećeja biti u uzlazu. Sa druge strane, postoje osobe koje su osjetljive za mentalna oboljenja, po prirodi labilnije i kod njih i najmanji stresovi prouzrokuju mentalno oboljenje”, kazao je gostujući u Skala radiju dr Jovo Đedović, psiholog.

Statistički podaci na onom nivou kako ih prati Institut za javno zdravlje govore o porastu afektivnih poremećaja, i taj podatak se može tumačiti na različite načine. Svakako da živimo u stresnom vremenu i da samim tim se očekuje i veći broj oboljenja. Međutim, u našem društvu prisutan je i trend da se ljudi češće obraćaju ljekarima za pomoć nego ranije i ta vrsta stigmatizacije određene grupe psihičkih poremećaja svakako je manja.

U povećanom broju je i suicid, ali i depresivnost, nesanice. Evropske sudije pokazuju da je najčešći simptom, kaže dr Đedović, koji se javlja u sklopu mentalnih poremećaja anksioznost, strah, nervoza, uznemirenost. Nakon toga, na ljestvici je nesanica, a depresivna raspoloženja su iza, tj. u drugom planu, gledajući epidemiološki.

Procjene Svjetske zdravstvene organizacije su da u toku jedne godine 25% populacije ima neki od simptoma mentalnih poremećaja.

“Ne postoji univerzalni recept  za odgovor na pitanje kako održavati mentalnu higijenu i smanjiti negativan uticaj stresa na naše zdravlje. Svaki čovjek ima neki ventil koji mu pomaže da smanji pritisak kojim je izložen u toku dana. Hobiji mnogo pomažu ali vrlo važnu ulogu ima i socijalna mreže kojom smo okruženi, prijatelji, porodica, osobe koje nam pružaju pomoć. Druženje značajno redukuje anksioznost. Najteži je način pristupa i tumačenja  problema”, objašnjava psihijatar Đedović.

“Postoji grupa ljudi koja za svaki problem koji im se desi krive sebe i to neizbježno prati depresija i određeni poremećaji. Sa druge strane, neki ljudi su skloni da krivicu traže u drugima.Treći, možda i najpravilniji način jeste da svaka situacija u kojoj se nađemo je posljedica kompleksa čitavog niza različitih faktora. Univerzalna smjernica je trenutak kada nam je poremećeno svakodnevno funkcionisanje i kada ne možemo da odgovorimo obavezama, kada su simptomi do tog maha prisutni da remete funkcionisanje. Tada svakako treba potražiti pomoć stručnjaka”, kazao je dr Đedović.

OSTAVI KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je skala@t-com.me.