Dr Ljiljana Krivokapić: Posebnu pažnju treba pokloniti edukaciji zdravstvenih radnika

2
dr Ljiljana Krivokapić

dr Ljiljana Krivokapić

Budžet koji je opredijeljen za zdravstvo Crne Gore iznosi 200 milona eura i u zavisnosti od zdravstvene ustanove je izvršena projekcija koliko je kome potrebno.

Međutim, najmanje se izdvaja za edukaciju medicinskog kadra, kazala je za Skala radio dr Ljiljana Krivokapić, predsjednica samostalnog sindikata zdravstva.

Ona ne razumije, kako je kazala, kolege koji odu na usavršavanje, edukuju se, vrate i čekaju da neko za njih radi.

Neko ih je poslao na usavršavanje, i teško je razumjeti da oni, kada se vrate ne primjene vještine koje su stekli usavršavanjem.

Dr Krivokapić ne razumije zbog čega u kotorskoj Opštoj bolnici ne može da se radi lasersko skidanje dioptrije ili katarakta.

“Oprema nije skupa, ali čekajući na adekvatna sredstva i na opremu, izgubi se ono što je naučeno. A ako to neko ovdje nije savladao, treba dovesti nekoga ko zna i ko će obučiti druge kolege. Jer kada se ljekar pošalje na usavršavanje, mora se sve pripremiti za njegov povratak, a to je prije svega oprema koju će koristiti. Ukoliko se to prolongira i odugovlači na više godina, naučena znanja se zaboravljaju. Radom čovjek potvrđuje, dokazuje i usavršava”, objašnjava dr Krivokapić.

To se desilo Kotoru, ukidajući operativu za oftamologiju i otorinolaringologiju, navela je ona.

Krivokapićeva vjeruje da će se razmišljati u vremenu koje je prad nama o ponovnom otvaranju ovih odjeljnja, kako građani Kotora i Boke ne bi odlazili na Cetinje ili u Podgoricu.

Ove godine za 11 miliona je povećan bužet za zdravstvo Crne Gore, ali je najveći dio otišao Kliničkom centru, koji je tercijalni nivo za cijelu Crnu Goru, a sekundarni je za nivo Podgorice, Kolašina i Danilovgrada.

Krivokapićeva podsjeća da samo opština Kotor ima oko 500 zdravstvenih radnika podrazumijevajući bolnice u Risnu i Kotoru, Psihijatrijsku, Dom zdravlja, a duž primorja je oko 1000 zaposlenih što je polovina Kliničkog centra.

Da li mi imamo polovinu sredstava koje ima Klinički centar, pita se naša sagovornica.

“Jasno je da se preraspodjelom sredstava najviše misli na Klinički centar u koji se šalju najteži slučajevi. Njima i treba najviše opredijeliti, ali treba malo više računa voditi računa i o bolnicama koje mogu mnogo da doprinesu liječenjem pacijenata, a ne slanjem u KC Crne Gore. Ali treba i drugačije razmišljati, pa se zapitati da li smo te iste kadrove mogli spustiti i dovesti na sekundarni, bolnički nivo, i tako smanjiti troškove u sistemu zdravstva”, zaključuje Krivokapićeva.

2 KOMENTARI

  1. Posebnu paznju trebalo bi obratiti starim pacijentima, koji nijesu u mogucnosti da cekaju NERED pred ordinacijom dr kardiologa. Ti moraju ici privatno ako ikako mogu, a kada dodju na bolnicko lijecenje dr kardiolog nije niti malo humana,

Leave a Reply to Budvanka Cancel reply

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].