Dr Rade Ratković: Posljednja šansa

2
Rade Ratković

dr rade rakovic

U toku je javna rasprava o Nacrtu Prostornog plana posebne namjene obalnog područja Crne Gore.

Ovaj plan je od vitalnog značaja za revitalizaciju turizma Crne Gore, s obzirom da je Primorje, tradicionalno i perspektivno, daleko najznačajnije turističko područje Crne Gore.

Primorje je već četvrt vijeka izloženo snažnoj devastaciji, podržanoj gotovo svim lokalnim urbanističkim planovima.

Planovi i pretežan dio investitora, uključujući i inostrane, stavili su akcenat na hipertofiranu stambenu izgradnju u, najćešće, ružnim građevinskim mastodontima koji vreijeđaju autohtono građevinsko nasljeđe i prirodnu sredinu.

Ovaj plan je posljednja šansa da se dugogodišnji retrogradni proces konačno zaustavi, otvori proces urbanističke sanacije i razvoja u duhu Master plana razvoja turizma Crne Gore iz 2008. godine.

Bez urbanističke sanacije i ukidanja svih detaljnih urbanističkih planova i studija lokacije koji dezauvišu strategiju razvoja turizma, te neizbježne redukcije i uklanjanja najdrastičnijih objekata, nije realna realizacija strateških razvojnih opredjeljena, već je sasvim izvjesno drastično redukovanje turističkog razvoja i opstanka turizma na crnogorskoj obali.

Cijeneći profesionalni rad široke ekipe eksperata koji su radili ovaj plan, Cdu, kao dosljedan zastupnik održivog turističkog razvoja Crne Gore, brine zbog nekih bitnih strateških nedostataka Plana koje bi, u konačnoj verziji, trebalo otkloniti.

Osnovne primjedbe se ogledaju u slijedećem: nepotpun prikaz postojećeg nepovoljnog stanja u sektoru turizma  i urbanizma, neuzimanje u obzir zvanične turističke razvojne strategije – Master plan od 2008. godine, nepreispitivanje postojećih urbanističkih planova koji su doveli do devastacije obalnog područja i otvorili prostor još većoj devastaciji, forsiranje megalomanskih projekata mješovite namjene, nekritičko prihvatanje brojnih državnih studija lokacije koje podržavaju megalomansku gradnju i betonizaciju i sl.

Poseban problem Cdu vidi u podržavanju razvoja koji nije zasnovan na principima održivosti, naročito ekološke i socijalne.

Drastični primjeri u tom smislu su: Solana Ulcinj, gdje se predviđa  turistički kompleks kapaciteta oko 1.500 kreveta; ostrvo Školj kod Budve, gdje se ucrtava hotel sa 750 kreveta i marina sa 150 vezova; brdo Spas iznad Budve sa predviđenim turističkim rizortom kapaciteta oko 600 kreveta i dr.

Posebno zabrinjava davanje šireg prostora Buljarice u takozvanu mješovitu namjenu, što podrazumijeva razvoj velike gradske aglomeracije agresivne prema prirodi i lokalnom stanovništvu (sigurna devastacija i najvjerovatnije iseljavanje stanovništva).

Ovi projekti su u flagrantnoj suprotnosti sa strategijom održivog razvoja iz Master plana, principima održivog razvoja i brojnim verifkovanim međunarodnim konvencijama o zaštiti (Barselonska deklaracija o zaštiti obalnog pojasa, konvencije o zaštiti prirode, ptica, močvara i sl.).

U ovim planskim opredjeljenjima se prepoznaju neki već promovisani projekti pojedinih investitora u nekretnine, što je zloupotreba planiranja, jer planovima treba podržati usvojene razvojne strategije, a ne nekritički prenositi želje “velikih” graditelja.

Odgovorni investitori će svoje planove razvijati uz poštovanje državnih razvojnih strategija i prostornih planova koji ih podžavaju, a ne uz ignorisanje i jednog i drugog. Još gore je ako se planovi šteluju prema željama megalomanskih investitora.

Moramo stvoriti ambijent za privlačenje odgovornih investitora, a ne za povinovanje megalomanskim željama pojedinih investitora koji se ne obaziru na naše strategije i principe ekološke, ekonomske i socijalne održivosti.

Definitivno, bolja je i razvojna stagnacija koja ostavlja šanse narednim generacijama, nego li neodrživi razvoj.

2 KOMENTARI

  1. Mongoli iz Azije su bili prolazna nepogoda: nalete,poharaju i odu.
    Šteta se dala popraviti.
    Domaći “Mongoli” su permanentna nepogoda: nalete,slete i grizući more i brda naprave svoja betonska gnijezda.I ne odu, ostaju da vladaju osvojenim.
    Šteta se bez novog zemljotresa nemože popraviti.
    Samo banana države cijelu ekonomiju baziraju na kampanjskom turizmu.
    Sjetih se riječi jednog od mnogih turista koji su podrazumijevali da su došli u banana državu pa bi mi zagradili ulaz u garažu :
    “Pa šta je bre problem izdali bi ste i dupe a nemamo gde da parkiramo.”
    Naravno, prisjelo mu je ljetovanje zbog (da li) predrasude gdje je došao ali nije to poenta, poenta je da ja stvarno ovakav turizam doživljavam kao jednu vrstu legalizovane prostitucije.
    Najbolji primjer za to je nemilosrdno silovanje nevjeste nam Jadrana ovim plutajućim transformersima.
    U ničemu nemamo sklad i mjeru, uvijek krajnosti dok ne udarimo glavom o zid.

OSTAVI KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected]