Ekonomske posljedice koronavirusa na sedmu silu: Hoće li nevidljivi neprijatelj dokrajčiti novinarstvo?

0

Piše Mirjana Dragaš

Novi soj koronavirusa potpuno je uništio svijet kakav smo znali prije godinu. Još se ne zna koliko će trajati agonija socijalne distance, maski i karantina, a, dok se čeka spas koji će nas vratiti na fabrička podešavanja, sabiraju se posljedice koje će biti vidljive zasigurno i kad nam stigne taj spas.

Milionima ljudi širom svijeta ograničeno je kretanje, zatvoreni su u četiri zida… Reklo bi se idealna prilika da zablistaju oni koji su sa građanima bili, i dalje su, upravo među ta četiri zida – mediji. No, da li je zaista tako i bilo i kako je koronavirus uticao na sedmu silu?

Kako se, u vrijeme pandemije, snašao onaj koji je jedini morao da radi duplo više, a sa duplo manje novca?

U kakvim uslovima rade novinari, da li je i među njima, uprkos velikom obimu posla, bilo „višaka“, i da li sve to neko pokušava da iskoristi bilo u privatne ili političke svrhe? Idemo li, u vrijeme online konferencija, web događaja, maski i socijalne distance, ka novinarstvu bez novinara?

Na ta pitanja smo pokušali da pronađemo odgovor.

Tiraži opali, radio jedva preživljava, portali dominiraju, ali je novca svuda manje

Zamjenik glavnog i odgovornog urednika lista Dan, Nikola Marković, u izjavi za Antenu M kaže da je u prvom talasu koronavirusa došlo do pada tiraža.

Nikola Marković, Foto: Dan
Nikola Marković, Foto: Dan

„Dan je specifičan na medijskom tržištu Crne Gore, jer dobar dio naših prihoda dolazi, osim od prodaje, od umrlica, tako da je finansijska situacija stabilna. U prvom talasu mjera, nakon zatvaranja došlo je do blagog pada tiraža, ali smo uspjeli da nakon mjesec vratimo prodaju na prethodni nivo, tako da se na današnji dan naš tiraž kreće između 9.500 i 10.000 primjeraka. Poređenja radi, Vijesti koje su druge na medijskom tržištu, imaju tiraž od 4.200 primjeraka“, kaže on.

Kada su posrijedi radio stanice, kod njih je situacija značajno složenija.

Glavni i odgovorni urednik Skala radija, Slavko Mandić, u izjavi za Antenu M kaže da su mediji u Crnoj Gori, i u godinama prije korone, jedva preživljavali.

Mnogo je uzroka zbog kojih je postojanje jednog značajnog broja medija, posebno radio stanica, dovedeno u pitanje, ali je ipak, smatra on, pandemija koronavirusa udar koji ćemo svi zajedno žestoko osjetiti.

Slavko Mandić, Foto: Skala radio
Slavko Mandić, Foto: Skala radio

„Kada je u pitanju Skala radio, finansijska situacija nikada nije bila teža. U gradu, a i cijeloj Bokokotorskoj regiji, prostoru u kojem se sluša ovaj elektronski medij, osim trgovine, ništa drugo ne funkcioniše. Turizma nema, a on je činio najznačajniji prihod. Ugašene su mnoge turističke agencije, ne funkcionišu hoteli i moteli, pomorski saobraćaj je takođe sveden na najmanju moguću mjeru, a i ugostiteljstvo funkcioniše sa smanjenim kapacitetom. U takvom ambijentu mediji su prinuđeni da opstanak potraže u smanjenju ljudskih resursa, redukciji programa, smanjenju primanja, koja su ionako bila na granici održivosti. Tako se ponaša i Skala. Morali smo da se zahvalimo saradnicima, da smanjimo program i rad na terenu, da telefonom objavljamo veći dio programa i da, poštujući mjere NKT-a, uvedemo smjenski rad bez direktne fizičke komunikacije sa građanima i gostima“, kaže nam on i dodaje:

„Prihod nam je opao više od 80%, što govori da ćemo se, bez pomoći države, koju ne očekujemo, teško izvući i opstati“, jasan je Mandić.

Mandić dodaje da stalne zaposlene nijesu otpuštali, ali su zarade morale biti smanjene, da bi se opstalo još koji mjesec.

„Skala za sada nikome nije dala otkaz. Zahvalili smo se saradnicima kojima posao u Skali nije bio jedini i koji su to više radili iz ljubavi prema novinarskom pozivu i samoj Skali za simbolične honorare. Zarade su smanjene 20% svima. Ukoliko se stanje ne popravi u narednom periodu, Skala još može preživjeti najviše dva do tri mjeseca“, kaže Mandić.

Za štampane medije je rad od kuće ipak donio i neke benefite, kaže nam Nikola Marković. Otpuštanja i smanjenja plata nije bilo, upravo zbog online modela rada.

„Nismo davali otkaze, niti smanjivali plate zaposlenima. Ipak, troškovi su smanjeni jer smo se uglavnom prebacili na on line metod rada, tako da su značajno smanjeni troškovi struje, vode, telefona i slično, jer ljudi rade od kuće. Ipak, ono što je primjetno jeste smanjen broj oglašivača, jer se svi plaše ekonomske krize i smanjuju budžete“, kaže Marković.

Na portalima je situacija nešto drugačija.

Aleksandra Obradović, Foto: Twitter
Aleksandra Obradović, Foto: Twitter

Obim posla značajno je veći, čitanost raste, a i, nakon prvog udara koronavirusa, oglašivači se polako vraćaju.

To je za naš portal kazala zamjenica glavnog i odgovornog urednika portala CdM Aleksandra Obradović.

„Poslovanje portala CdM za sada još uvijek nije pretrpjelo skoro nikakav pad. Možda su prva dva mejseca oglašivači smanjili broj reklama, ali se ubrzo njihov broj uvećao. Zarade nijesu smanjivane, a na sreću nije bilo ni otkaza. Kao i kod svih, i kod nas je uvedena mjera rad od kuće“, kazala je ona.

Glavni ekonomski problem, po mišljenju gotovo svih naših sagovornika, je veliki broj medija za malo tržište kakvo je Crna Gora, a većina kompanija upravo rezove pravi u dijelu oglašavanja i izdvajanja novca za reklame. Dotatno, vlast u Crnoj Gori promijenila se nakon 30 godina, pa je pitanje na koje se još ne zna odgovor kome će, kako i koliko novca ići.

„Veliki problem je politička selektivnost kada su u pitanju oglašavanja državnih organa i javnih preduzeća“, kaže Makrović.

Mandić vidi problem takođe u politici, ali sa druge strane.

„Imamo one državotvorne medije na kojima se ne oglašavaju oni protiv Crne Gore, a njih je veliki broj. Važno je ko se kako opredijelio, je li bio na litijama i poštuje li Srpsku pravoslavnu crkvu. A oni su puni novca kojim finansiraju medije koji im pružaju obje ruke. Malo ko više sluša program i gleda kvalitet ponuđenog u medijima. Mnogo je važnije, zapravo jedino važno – ko se kako opredijelio.“

I Obradović smatra da je veliki broj medija, posebno portala, najveći problem.

„Pa oglašivači, što je i normalno, biraju one čitanije“, kaže ona.

Imajući u vidu pandemiju + aktuelni politički momenat u Crnoj Gori, pitali smo sagovornike i – da li će vlasti iskoristiti „priliku života“, da s pandemijom kao izgovorom dodatno marginalizuju, ili skroz uruše novinartsvo kao ipak najkritičniji aspekt javnosti?

„Obzirom na komplikovanu političku situaciju, mogu samo da konstatujem da je odlazeća vlast već to pokušala da učini, a na nama je da novu spriječimo da krene njihovim stopama“, ocijenio je zamjenik glavnog i odgovornog urednika lista Dan Nikola Marković.

Saglasan je i Slavko Mandić iz Skala radija. U tome im, kako ocjenjuje, najviše pomažu – mediji koji su podijeljeni, pa umjesto da se zajedno brane od pokušaja političkog uticaja, fokusirani su više na to da napadaju jedni druge.

„Mislim da ona to permanentno čini, a da joj to omogućava razjedinjena i nedovoljno zrela medijska zajednica“, ocijenio je on.

„Kako je u Crnoj Gori došlo do promjene vlasti, pa još i pandemija koja ne posustaje, to otežava funkcionisanje cijelog sistema. A predstavnici nove vlasti već su uputili kritike na račun mnogih medija zbog njihove uređivačke politike. Šta će dalje biti vidjećemo“, kazala je Aleksandra Obradović, iz portala CdM, koji je inače od predstavnika nove vlasti dobijao prijetnje da će biti ugašen.

Predsjednica Sindikata medija Crne Gore Marijana Camović smatra da se to početku epidemije pokušalo uticati na medije.

Marijana Camović
Marijana Camović

„Smatram da je to urađeno u prvih nekoliko sedmica od pojave virusa u Crnoj Gori kada se nije mogao čuti jedan kritički glas i kada je sve što smo znali o onome što nam se dešava u državi dolazilo sa tviter i fejsbuk naloga Vlade i Instituta za javno zdravlje. Novinari/ke su valjda bili zatečeni jer su se suočili sa do tada neviđenom situacijom i neko vrijeme uopšte nisu radili svoj posao – preispitivali odluke nadležnih, već samo emitovali ono što oni kažu ništa ne dovodeći u pitanje. To se kasnije popravilo i ispostavilo se da je bilo dosta pogrešnih poteza i Vlade i Nacionalnog koordinacionog tijela“, ocjenjuje Camović.

Da li je situacija slična i u regionu?

Sagovornici iz Crne Gore smatraju da ni u regionu nije ništa bolja situacija.

Kako je rekao Mandić, „možda je nešto bolje jer je ponuda veća, ali sve je to ista žalost“.

Da li je zaista tako pitali smo kolege iz regiona.

Odgovor koji smo dobili je jasan – ukoliko se finansirate od stranih donacija, problema nema. Ukoliko živite od reklama, problema ne fali.

Amer Bahtijar, urednik portala tacno.net, kaže da se u njegovom mediju ništa nije promijenilo, jer portal funkcioniše kroz strane donacije, bez reklama. Tako kod njih nije bilo ni smanjenja zarada, niti otpuštanja.

Amer Bahtijar, Foto: Screenshot N1
Amer Bahtijar, Foto: Screenshot N1

Nije u cijeloj BiH tako, jer, nemaju svi sreće da se finansiraju od stranih donacija.

Novinarka i istraživačica u Media centru Sarajevo Anida Sokol, za Antenu M kaže da na kompaniju u kojoj radi, kriza zazvana koronavirusom nije uticala, s obzirom na to da nije posrijedi klasičan medij već medijska organizacija koja se takođe finansira od donacija. Ipak dodaje:

„To međutim nije slučaj s privatnim medijima u BiH koji se većinom finansiraju od reklama.“

Anida Sokol
Anida Sokol

Jedina promjena u Media centru Sarajevo je promjena načina rada, kaže nam Anida. Ipak, ponovo naglašava da u BiH medijima nije tako.

„Mjere koje su donesene u Mediacentru jesu one koje se tiču organizacije rada, rad u smjenama (po dvoje ili jedno u kancelariji). Nije bilo otkaza ili smanjenja plata. Kao medijska organizacija koja radi i istraživanja i objavljuje članke i analize o medijima u BiH na media.ba pratili smo situaciju s medijima u kojima je bilo više slučaja otkaza ili smanjenja plata. Međutim, o ovome se izuzetno malo govori. Jedan od slučajeva o kojima se u medijskoj zajednici dosta govorilo su otkazi u medijskoj grupaciji Oslobođenje“, navodi ona.

Kako dodaje u izjavi za portal Antena M, slične probleme crnogorskim, imaju i mediji u BiH.

„Mediji u BiH se već duže vrijeme suočavaju s ekonomskim problemima, a to su konstantni pad prihoda od reklama i u većini slučajeva nemogućnost dugoročne održivosti. Samo su veći mediji u BiH samoodrživi, dok se ostali finansiraju i putem subvencija i grantova iz javnih budžeta, što dovodi i do finansijskih i političkih pritisaka, ali i do nemogućnosti strateškog planiranja medija. Posljedice toga su i loš kvalitet sadržaja, senzacionalizam, propaganda“, kaže Sokol.

A na naše pitanje da li će vlasti iskoristiti pandemiju kako bi mogle lakše da utiču na medije, Bahtijar je imao jednostavan i precizan odgovor – u vidu pitanja:

„Ne znam tačno što mogu uraditi? Zar već trideset godina ne uništavaju novinarstvo kao profesiju?“

Za razliku od njega Sokol misli da je pandemija vlastima pokazala koliko su mediji važni.

„Mislim da je pandemija pokazala koliko je novinarstvo važno, jer, upravo mediji su ti koji građanima prenose najrelevantnije informacije. Vlasti moraju sarađivati s novinarima kako bi informacije o epidemiološkoj situaciji došle do građana“, navodi ona.

CG je pomogla medijima, za vlasti u BiH medji nijesu na listi za pomoć

Za razliku od vlasti u BiH, koje, prema riječima naših sagovornika, nijesu imale nikakve mjere podrške medijima, u Crnoj Gori to nije bio slučaj.

Aleksandar Bogdanović
Aleksandar Bogdanović

Kako je Anteni M saopšteno iz Ministarstva kulture, Vlada je imala u vidu veliku ulogu medija i stoga je i usvojila niz mjera podrške.

„- Oslobođanje plaćanja prema AEM-u za drugi i četvrti kvartal i PAM-u za period od 90 dana (mart, april i maj);

– finansiranje programa u medijima u okviru djelovanja COVID 19 i jednokratnu uplatu prema lokalnim javnim radio-televizijskim emiterima;

– odgađanje plaćanja obaveza prema Radio-difuznom centru za period od 90 dana (mart, april i maj) i prema PAM-u za narednih 90 dana (jun, jul i avgust).

– investiciono-razvojni fond, u skladu sa usvojenim Vladinim mjerama, formirao je posebnu kreditnu liniju kako bi se pomoglo medijima da ublaže ili smanje posljedice izazvane pandemijom korona virusa“, saopštio je u izjavi za Antenu M ministar kulture Aleksandar Bogdanović.

Savjet Agencija za elektronske medije nedavno je donio još jednu odluku da komercijalne i javne emitere oslobodi plaćanja obaveze četvrte kvartalne rate naknade za emitovanje za 2020. Time su umanjeni prihodi regulatora, odnosno smanjen trošak vlasnika medija, 80.000 eura.

Prema podacima iz juna, direktna finansijska podrška Vlade Crne Gore crnogorskim medijima iznosila je više od 310.000 eura, a dodatnih oko 300.000 eura je vrijednost obaveza koje su mediji oslobođeni ili im je odgođeno plaćanje, a imali su i mogućnost odgađanja po osnovu poreza i doprinosa na 90 dana.

Vlada je saopštila da su obezbijeđene i subvencije za zarade zaposlenim u medijima, koji su svrstani u kategoriju ugroženih djelatnosti iako su nesmetano radili sve vrijeme. Obezbijeđena je i kreditna linija kod Investiciono-razvojnog fonda za kreditna sredstva u visini do 600.000 eura.

Kako za Antenu M ocjenjuje predsjednica Sindikata medija Crne Gore Marijana Camović, to su podaci koji govore da je pomoći bilo dovoljno, ali ipak smatra da se moglo bolje kontrolisati gdje tačno novac ide.

„Problem je što tu pomoć nisu osjetili zaposleni. Mi smo na početku krize, kada je jedna od prvih Vladinih mjera bila novčana pomoć medijima, tražili da se saopšti kako će konkretno taj novac biti potrošen i da se mediji koji ga dobiju obavežu da tokom 2020. neće otpuštati zaposlene. Smatram da je novca bilo dovoljno, ali da Vlada nije uradila dovoljno kako bi iskontrolisala njegovo trošenje“, kaže Camović.

Kako je koronavirus uticao na novinarstvo kao profesiju?

Negativan uticaj korona virusa na rad novinara i novinarki potvrilo je 86% zaposlenih, koji su anketirani u okviru istraživanja koje je rađeno tokom oktobra, kazala nam je Camović.

Istraživanje je obuhvatilo zaposlene u online medijima, a urađeno je u okviru projekta koji je Sindikat medija sproveo uz podršku Međunarodne federacije novinara. Anketa je rađena od 8-16. oktobra, a odgovore je dalo 22 zaposlenih u online medijima i 17 urednika i vlasnika on line medija.

Obrada podataka je, kako nam je kazala Camović, u toku, ali smo za potrebe priče dobili od Sindikata neke od odgovora.

Nimalo ohrabrujući je podatak iz ankete, kaže Camović, da skoro dvije trećine (59%) smatra da će, ukoliko se pandemija nastavi, neminovno doći do smanjenja broja zaposlenih i/ili njihovih zarada.

Aleksandra Obradović(CdM) kaže da je kriza prouzrokovana koronavirusom ponajviše na novinare uticala psihološki, i to iz više razloga.

“Najprije što je većina radila od kuće, pa rad nije trajao ni osam ni 10 sati, nego i po 16, posebno na portalima, što je dovelo do konstatnog pritiska poslom i premora. Mnogi su zabrinuti i za radna mjesta. Posebno je to problem za privatne medije, jer koronakriza dovodi u pitanje i opstanak tih medija.”

“Za sada nismo primjetili trend masovnijih otpuštanja, ali u crnogorskim medijima to je konstantno, pa nam se u skladu sa tim i javljaju zaposleni koji imaju tu vrstu problema”, kaže nam Camović.

A iz Agencije za elektronske medije Anteni M je saopšteno da u proteklih godinu nije registrovano gašenje nijednog medija. Za sad.

Ipak, po ocjeni naših sagovornika iz Crne Gore, polako, ali sigurno idemo ka novinarstvu bez novinara. A koronavirus samo je ubrzao taj proces.

“Čini mi se da smo mi već u novinarstvu, ako se to još uvijek tako zove, bez novinara. Dominiraju lažne vijesti bez istine kao vrhovne vodilje. Pojedini moćni mediji kroje politiku, pa i utiču direktno na izbore i kasnije formiranje vlasti, tako da je jasno da tu od profesije nema ništa.”(Slavko Mandić)

“Mislim da da… Jer su glavni izvori informacija postale društvene mreže.”( Aleksandra Obradović)

“Ako se ima u vidu da je Crna Gora prva uvela praksu da se konferencije za medije održavaju bez prisustva novinara onda idemo upravo ka tom najcrnjem scenariju. Podsjetiću da je jedna od prvih mjera NKT-a bila da se njihova obraćanja javnosti odvijaju bez prisustva medija, a da su pitanja mogla da im se dostavljaju elektronski prije početka događaja, a na njih su odgovarili selektivno. To je presedan koji se nadam da se više neće dešavati. Vanredne okolnosti zahtijevaju i vanredne mjere, ali se i u tome mora znati granica, a mislim da je NKT tu granicu prešao.”(Marijana Camović)

“Pad kvaliteta pandemija je samo ubrzala. Već nekoliko godina primjetan je pad kvaliteta u radu medija zbog tehnološke revolucije i loše ekonomske situacije. Korona je iz nas izvukla najbolje i najgore.”(Nikola Marković)

Za razliku od njih, kolege iz BiH su optimisti i  njihova poruka je jasna – novinarstvo bez novinara ne može postojati.

“Da je to želja elita sigurno jeste. No, pokazalo se da bez novinara javni interes, u ovom slučaju javno zdrastvo nije moguće”, kazao nam je urednik portala tacno.net Amer Bahtijar, a njegova koleginica Anida Sokol iz Media Centra Sarajevo je saglasna:

“Novinarstvo ne može postojati bez novinara. Pandemija je pokazala i snagu novinarstva. Neke od najvećih slučajeva korupcije tokom pandemije u BiH otkrili su novinari”, zaključila je ona.

*

Nemogućnost odlaska na teren, razgovora uživo sa sagovornicima, potrage za informacijom, druženja, susreta, čekanja satima izjavu  na ulici sa kolegama … samo su neke od stvari koje je koronavirus oduzeo od novinara i njihove profesije.

Upravo one stvari koje novinarstvo čine posebnim. Sve se danas svelo na saopštenja, video linkove, zoom konferencije i objave na društvenim mrežama. To su stvari bez kojih, prema riječima naših sagovornica Danijele Lasice iz TV Vijesti i Tamare Jovović iz TV Prva, novinarstvo nije novinarstvo.

Tamara Jovović i Danijela Lasica
Tamara Jovović i Danijela Lasica

Nema ni ideja, jer je jedina tema trenutno – Covid19 i sve u vezi sa tom bolešću.

Šta je koronavirus oduzeo od novinara u pravom smislu te riječi, onih kojima je terenski rad zapravo najveća draž ovog posla, ostavili smo za kraj, a odgovore pogledajte u video intervjuu.

antenam

OSTAVI KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected]