Fašinada primjer valorizacije nematerijalne kulturne baštine koja sama sebe izdržava

3
Fašinada

Milenko Pasinović

Milenko Pasinović

Nematerijalna kulturna baština Crne Gore, predmet je okruglog stola koji se održao ovih dana na Cetinju, iako je nematerijalne kulturne baštine najviše na području Boke Kotorske.

UNESCO-v grad po mjerilima odgovornih pojedinaca, iz Ministrastva kulture nije zaslužio da bar jednom u seriji razgovora ne ovu temu, bude domaćin, a pri tom su najviše Kotorani čuvari najvećeg dijela nematerijalnog kulturnog nasljeđa.

Nematerijalnu kulturnu baštinu godinama njeguje prof. dr Milenko Pasinović, turizmolog iz Kotora koji je kako je izjavio za Skala radio potpuno saglasan s tim da je Kotor zaslužio da se u njemu održi okrugli sto i to ne samo zato što je grad sa UNESCO-ve liste već zato što do sada participira sa najvećim brojem predmeta nematerijalne kulturne baštine koji su kao takvi i registrovani u Ministarstvu kulture.

Pasinović je podsjetio da je sa područja Kotora kao nematerijalna kulturna baština verifikovana Fašinada, Dobrotska čipka, Bokeljska mornarica i Bokeljska noć.

Takođe su prihvaćeni i prijedlozi prof. Pasinovića da se u nematerijalno kulturno dobro uvrsti i legenda o postanku Kotora, legenda o Tre sorele, legenda o nesretnoj ljubavi Katice Kalfić iz Perasta i francuskog vojnika i Dobrotska torta.

Nematerijalna kulturna baština, kao vrijednost koja je preporučila za njenu kategorizaciju, može prema riječima Pasinovića dalje da živi na način da je održavaju oni koji je baštine.

Drugi način je da se materijalno finansira putem njene funkcije u turističkoj ponudi, što Pasinović ilustruje  primjerom drevnog običaja Fašinade u Perastu.

Ova nematerijalna kulturna baština je značajno zastupljena ne samo kao narodni običaj, već i kao ono zbog čega i postoji kao zavjet Gospi od škrpjela.

Crkva Gospa od škrpjela i njen poznati muzej sa slikama, kojima je crkva oslikana, i zavjetnim pločicama su vrijednosti nematerijalne kulturne baštine koje same sebe izdržavaju kroz ulaznice koje plaćaju posjetioci, a njih  je preko 100 hiljada.

To je primjer, kaže Pasinović kako se na pravi način valorizuje nematerijalna kulturna baština kao siguran izvor za njeno održavanje.

3 KOMENTARI

  1. ,,nematerijalna kulturna bastina moze dalje da zivi na nacin da je odrzavaju oni koji je bastine “…..
    ovo su, po meni , kljucne rijeci prof.Pasinovica………..

  2. Što bi sve i od čega u Kotoru moglo da se turistički vrjednuje i dobro naplati i zaradi. Ali od turskih i kineskih suvenira i ostalih skorojevićkih “vrijednosti, prave se ne prepoznaju.

  3. A što se Dube čudiš jadna i što se toliko mučite kad pola njih ne razumije ni dio kulture Boke.fašinada i dobrotska torta španska sela za mnoge u tom istom ministrastvu. Mi smo za neke druga država samo što nam na žalost oni kroje kapu a nas slabo ima da se konačno pobunimo.

OSTAVI KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected]