Fejsbukovska skrivena agresija Aleksandra Dendera

18
Mletački lav

Ovih dana na adresu Skala radija od naših redovnih slušalaca stigli su hvalospjevi arhitekte Saše Dendera posvećene liku i djelu Pavu Peruđinu, nekadašnjem predsjedniku Zajednice Italijana Crne Gore u Kotoru.

U tekstu koji je postavljen na fejsbuku, za uži krug pozvanih da brane Kotor od nas koji ga rušimo i usuđujemo se da mislimo i pitamo kako bi znali i mi i građani, arhitekta Dender je kazao: Svi oni koji smatraju da je restauracija lava urađena mimo zakona neka pogledaju uslove, saglasnosti i rjesenja Zavoda za zaštitu Cetinja i Kotora. Da je i Skala radio to uradio do ove polemike sigurno ne bi ni doslo. Dender je namjerno zaboravio da polemike nije bilo, već samo pitanje na koje je tražen stručni odgovor. I ništa više.

U drugom tekstu Dender , sad već zlonamjerno i neistinito, sa dozom navodne ironije i sarkazma piše: Pavo Perudjini je konačno razotkriven i njegova šporka rabota neće i ne može proći! Zahvaljujući Skala radiju sada znamo da je Pavo taj koji uništava Kotor obnavljajući lavove. Kriv je zato što lav valja ali nije po zakonu, a ne kao kafana Dojmi, zgrada Lučke u parku ili staklenik Galiona koji su po zakonu, ali ne valjaju. Pavo je i izdajnik svoga grada, beranski petokolonaš, koji je na mala vrata uveo tudjina da radi u našem autohtono čistom gradu u kojem se pridošlice koje rade sve i svašta mogu izbrojiti na prste.Kriv je i zato sto je Zavod za zaštitu spomenika razbijen i onesposobljen, jer, da im je dao da oni rade lava sada bi Zavod cvjetao. U Cetinju.

Što je natjeralo arhitektu Dendera da se obruši na Skala radio samo on zna. Skalu to ne brine. Nije jedini. Važno je da je Skala radio pokrenuo temu tražeći samo odgovor od onih koji su stručni da li se i koliko poštuju naši zakoni kada je u pitanju zaštita kulturnih dobara.
Dender zlonamjerno piše o prećutanim pojavama koje je Skala zaboravila.

Da to nije istina kazuje najbolje naša arhiva na sajtu skalaradio.com, ali to Dender sigurno zna. Čudno je da arhitekti Denderu ne smeta eloksirana bravarija u Perastu, zgrada Luke Kotor u jedinom gradskom parku, brojne betonske građevine,  uništene ponte, nedostatak zaobilaznice oko grada i još mnogo toga. Smeta mu Skala a on Skali ne smeta ni najmanje.

Zarad istine a ne denderovske proizvoljnosti podsjetićemo:

Skala radio je postavio jedno, jedino pitanje gospodinu Đorđiju Vušuroviću oko restauracije kotorskog lava i dobio odgovor koji je objavljen. Nakon toga pisali smo Ružici Ivanović, vd direktorici Uprave za zaštitu kulturnih dobara, ali nijesmo dobili odgovor.
Kada smo pogledali dokumente koje je Dender objavio na fejsbuku, pročitali smo Zakon o zaštiti kulturnih dobara i radi korektonog tumačenja,  zatražili smo stučno mišljenje od direktora Centra za arheologiju Crne Gore Đorđa Vušurovića koji prenosimo u cjelosti. Naravno, objavićemo i dokumenta koje je Denter postavio na prestižnoj društvenoj mreži fejsbuku.

Za “Skala radio”, gospodina Slavka Mandića

Komenar na Vaše pitanje i dostavljene “dokaze”:

Za mene je nevjerovatno da se na osnovu Vaših kristalno jasnih pitanja i mojih kristalno jasnih odgovora u Vašoj emisiji “Žiža”, pokušava skrenuti pažnja sa suštine na sporedni “kolosjek”.

Naime, u Vašoj emisiji niko nije pominjao jedinke niti nevažne pojedinosti oko izvedenih konzervatorsko-restauratorskih radova na kamenom reljefu sa predstavom mletačkog lava, na zidinama Starog grada Kotora.

Pitanja su bila principijelnog karaktera, vezano za subjekt koji je radio ili trebao da radi konzervatorski projekat (da li Polimski muzej ili naše Područno odjeljenje iz Kotora) i konzervatorsko-restauratorske radove na tako značajnom kulturnom dobru.

Ja i ovom prilikom ponavljam, da je za mene skandalozno da je to radio Polimski muzej u odnosu na Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore-Područno odjeljenje Kotor. Zašto?

1. Pa iz prostog razloga,  jer smo za te poslove referentna ustanova (preciznije, za te poslove smo organizovani od strane države Crne Gore i jedini registrovani u toj državi). Drugim riječima, nama je to, za razliku od Polimskog i inih muzeja, osnovna djelatnost.

2. Neznavenom je jasno da bi taj posao  daleko jeftinije koštao investitora da je to radilo naše Područno odjeljenje iz Kotora,  u odnosu na Polimski muzej iz Berana.

3.Da nam se ne uvrijede kolege, ali apsolutno sam siguran da bi to uradili  sa daleko većim senzibilitetom prema kulturnom dobru i sa apsolutnim poštovanjem zakonskih rješenja i pravila struke, koji su neumoljivi. Naime, mi sigurno ne bismo vršili restauraciju ili rekonstrukciju bez autentične dokumentacije ili validnih podataka, tj. nepoštovanjem članova 96 i 97 Zakona o zaštiti kulturnih dobara.

Obzirom da se kao navodni krunski dokazi, za ispravnost stavova oponenata, podastiru saglasnosti, uslovi i rješenja, koje ja do sada nijesam vidio, nakon uvida u njihov sadržaj,  moj stav je sada još rigorozniji i sada nalazim da je, po mojem mišljenju, sve urađeno smišljeno,  zaobilazeći zakonska rješenja i pravila struke. Na osnovu ovoga što ste mi dostavili, postavljam sledeća pitanja:

-Da li su u koliziji izdati Konzervatorsaki uslovi sa Rješenjem o davanju saglasnosti na konzervatorski projekat?  I jedan i drugi dokument je izdala Uprava za zaštitu kulturnih dobara. Ja odgovaram da jesu, jer je Konzervatorskim uslovima precizirana obaveza nalaženja autentične dokumentacije, a što po informacijama kojima ja raspolažem, nije urađeno, već je restauracija urađena na osnovu pretpostavljene originalnosti, a što je u stavu (3)  člana 96 Zakona o zaštiti kulturnijh dobara kvalifikovano na sljedeći način: “Restauracija se ne može odobriti i vršiti na osnovu prepostavljene originalnosti, odnosno autentičnosti kulturnog dobra”.

-Zašto uz priloženu dokumentaciju nije priložena i licenca Polimskog muzeja za izradu  konzervatorskih projekata i izvođenje radova na kulturnim dobrima?

-Zašto nije informisana stručna i laička javnost koliko je sve ovo koštalo, u finansijskom smislu?

-Zašto nije priložena i dokumentacija o određivanju konzervatorskog nadzora i ko ga je vršio, kao i dokumentacija o prijemu izvedenih radova, a sve u skladu sa obavezama iz članova 105 i 108 Zakona o zaštiti kulturnih dobara?

Ovako bih mogao da postavljam pitanja do u nedogled. Međutim, ja znam da je svima, pa i laicima jasno, da se ovdje radi o tipičnom primjeru nepoštovanja zakona i pravila struke.  Ovime bi trebao da se bavi neko drugi, a ne ja.

Ja se vraćam na ono što ste me pitali i što je bio moj odgovor na Vaše pitanje. Koliko mi se čini ukupna javnost u Kotoru je negodovala prilikom sprovođenja novog koncepta zaštite kulturnih dobara, tj. mjesta i uloge službe zaštite iz Kotora po novom, sada već važećem Zakonu o zaštiti kulturnih dobara? Dominirala je ocjena da to degradira postojeću stručnu ustanovu iz Kotora, minimizira njen značaj i višedecenijski stručni doprinos očuvanju kulturne baštine Kotora, Herceg Novog i Tivta. Kako to da sad odjednom za dobar dio te iste javnosti, nije degradirajuće ovakvo zaobilaženje te iste ustanove i dovođenje drugog subjekta iz muzejske djelatnosti, sa neuporedivo lošijim ili nepostojećim referencama, kojemu se povjerava izrada konzervatorskog projekta i izvođenje konzervatorsko-restauratorskih radova na kulturnom dobru pod zaštitom UNESCO-a? Biće mi zadovoljstvo da čujem odgovor onih koji pokušavaju da ovo principijelno pitanje prevedu u personalnu ravan.

Cetinje, 29.juna 2013.godine                                                                                                                                                                                                                         Đorđije Vušurović

Vd direktora Centra za konzervaciju i

arhelogiju Crne Gore

Prilažemo dokumentaciju koju je Dender postavio na fejsbuku.

Ružica Ivanović
Snežana Simović
Marija Ćatović

18 KOMENTARI

  1. Što se Denter ne posveti pravim problemima. Što on zamišlja da iz potaje vreba neko mjesto. To mu je cilj pa mu Peruđini služi da ga ostvari.

    • Može bit ja bi i volio da dender bude prezident od općine. A što ne . da nijesu dosadašnji bolji i veći od njega?

      • Ha, ha, ha, ha, ha, ha……
        Mislim da bi odje ipak Perugini ili vec ko je odgovoran, trebalo da odgovara za ovog lava…. Iza Zajednice ital. se kriju da bi mlatili pare…ajmo, sve se zna, mozda vam utanko i prenesem moja otkrica vezana za njihove djelatnosti, ha, ha, ha….

    • ne zasmijavaj, pavo da nekom služi do položaja. Pavo je dobio stvarno veliki publicitet. Zašto peruđini ne bi recimo bio ministar vanjskih poslova , sposoban, obrazovan, human, široke ruke, podržavaju ga kotorani i to oni fetivi itd.

  2. A kakav Dener/Denderi i ekipa!!!!
    Ne znam ko njih shvata za ozbiljno, neka malo pometu ispred svojih vrata…..
    A sto se onda ne dozvoli i pjeskaranje zidina, pa da lav bude u tonalitetu s okolisem!!!
    Mozda “strucnjaku” Peruginiju dozvole i to!!!

    • Draga Isabela, nema toliko ni da se nabave metle da naš narod pocisti prvo redom ispred svijijeh kuća, jer se svi miješamo u tudju rabotu to nam je specijalitet i odlika našega naroda, da turamo nos dje nam mjesto nije.A koliko smeta i djubara ostavismo generacijama koje dolaze iza nas do ni Sveti Petar ne moze zamislit.

  3. U konzervatorskim uslovima pise da se čišćenje, plombiranje oštećenja i td. uskladi sa okolnom površinom zida. Mora da je onaj koji je to radio slabo vidio, ma i onaj koji je radove pratio i zvanično primio JER LAV SADA PO TONALITETU DOMINIRA U ODNOSU NA OKOLNI ZID. KAO DA JE JUČE NAPRAVLJEN…. U svijetu je uobičajno da se restauracije izvode na kopijama a originali se izlažu u muzejima, ALI MI SMO OD SVIJETA BOLJI i radimo obrnuto.

    • Bravo , mi smo najbolji u neznanju eto ko nam vodi priču o spomenicima kulture u Kotoru.Pavo i društvo. Svaka nam čast.

  4. Tako vi Boga eli to zborite o Pavu Peruđinu. On može bit dobar čovjek ali koja je on to šijenca da se intendi u monumente i u pulitiku? O kojemu Pavu je riječ , pavo je čini mi se pomorac bio . kakvi je on postao najedanput sada važni faktor i u veliku pulitiku. Danu i nemojte se zaj……ni jedni ni drugi.

OSTAVI KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected]