Goran Jevrić: Bez Regionalnog vodovoda nema turizma u Crnoj Gori

2
Goran Jevrić

Da  li je RV spremno dočekalo turističku sezonu?

JP “Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“ i ove godine spremno dočekuje turističku sezonu. Želim da istaknem da od 2010. godine na Crnogorskom primorju nemamo probleme sa nedostatkom vode za piće, posebno tokom glavne turističke sezone, koji su do tada bili decenijama izraženi.  Svi smo zaboravili, što je svakako pozitivno, da  su turističke propagandne poruke u jednom dijelu CG primorja glasile „imamo vode, dođite kod nas“.

Zahvaljujući odluci Vlade CG iz 2007. godine, da se uprkos uslovima koje je karakterisao ambijent globalne ekonomske krize donešena je strateška odluka da se prioritetno završi 1. faza regionalnog vodovodnog sistema u čiji je završetak, uloženo u periodu od 2008 / 2010. godine 80 miliona eura, čime je taj višedecenijski problem  riješen. Koliko je takva vizija Vlade CG bila ispravna i nadasve uspješna potvrdjuju svi pokazatelji od  porasta kvaliteta života stanovništva do značajnog rasta kvaliteta turističkog proizvoda naše države. Međutim, iskoristio bih priliku da  istaknem da  ovaj najveći infrastrukturni projekat koji je realizovan tokom deset godina od obnove nezavisnosti CG, predstavlja zamajac daljeg razvoja naše turističke privrede koji je, uz kvalitet turističke strategije resornog ministarstva, omogućio da se u ovih 10 godina učešće turističke privrede u BDP poveća sa 200 na 820 miliona eura iz 2015.g. ali i da se zahvaljujući riješenom višedecenijskom problemu vodosandbijevanja CG primorja danas, CG u svijetu prepoznaje kao najvece turističko gradiliste u Evropi, jer samo u dvije opštine (Tivat i Herceg Novi ) imamo realizaciju tri prestižna projekta ukupne vrijednosti od preko 2 milijarde eura (Porto Montenegro, Luštica bay, Porto Novi).

Iz godine u godinu je u javnosti prisutan odrđeni nesklad u poslovnim odnosima između RV i ViK- ova , kako je stanje danas?

Kada je u pitanju turistička sezona 2016, ponavaljam, RVS je apolutno spreman da isporuči svu potrebnu količinu vode na zahtjev lokalnih vodovoda. Tako smo, upravo zahvaljujući sistemskoj podršci i inicijativi koju su pokrenuli Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Privredna komora, Udruženje vodovoda CG, ove godine po prvi put potpisali istovremeno ugovore o isporuci vode sa svim ViK-ovima  i ti ugovori su po prvi put bez roka trajanja. Podsjećanja radi,  u dosadašnjem periodu sa lokalnim vodovodima potpisivali smo ugovore na godinu dana, a dešavalo se čak da potpišemo ugovor sa jednim vodovodnim preduzećem i na 17 dana, iako je ta opština bila izložena velikim problemima usljed nestašice vode za piće. Dozvolite mi da prokomentarišem da je period od 6 godina od početka funkcionisanja Regionalnog vodovodnog sistema zaista previše dug da pojedinci i dalje sebi mogu dozvoliti ponašanje koje karakteriše pozornost prema regionalnom vodovodu i promjeni koja se desila 2010. puštanjem u funkciju ovog važnog sistema bez kojeg bi život na CG primorju bio nezamisliv, vrlo često, i van glavne turističke sezone. Ovo se posebno odnosi na Budvu koja ima najveću korist od RV, i koja je najviše i usmjerena na RV ali i prema kojoj RV konstantno ima poseban odnos, što nam često zamjeraju kolege iz drugih opština. Samo prošle godine u dužem vremenskom periodu Budva je raspolagala sa svega 85 litara u sekundi vode sa svojih lokalnih izvorišta, dok je iz našeg sistema preuzimala 452 litra u sekundi. Teško da se može zamisliti sta bi bilo sa Budvom i turizmom da nema regionalnog vodovoda? U situaciji kada je više nego izvjesno da bi bez regionalnog vodovoda lokalno vodovodno preduzeće imalo problem da obezbijedi uredno vodosandbijevanje i lokalnim stanovništvu, a kamoli velikom broju turista koji sa zadovoljstvom dolaze u našu turističku metropolu, zaista u potpunosti čudi stav kojim se neosporna međuzavisnost svih subjekata odgovornih za vodosnabdijevanje na Crnogorskom primorju, konstantno preispituje i osporava.

Regionalni vodovod je isporučio od 01 .januara 2016. godine opštinama na CG primorju 44 % više vode nego u istom periodu 2015. godine, a budvanski vodovod je preuzeo čak  88 % više vode u ovoj u odnosu na prošlu, ponavljam rekordnu godinu. Navedeni podaci dobijaju na kvalitetu ako kažem da je prošle godine u ovom periodu voda isporučena i Herceg Novom preko tivatskog sistema, a ove godine nam Novljani nijesu zahtijevali da im isporučujemo vodu.

Možete li nam saopštiti zbog cega je BD u utorak, prošle nedjelje bila izložena skoro cjelodnevnoj restrikciji vode, jer smo putem medija mogli saznati oprečne stavove o tome. Šta se u stvari desilo?

Usljed prošlonedjeljnog nevremena, došlo je do ispada trafoa 35/04 kWh sa kog se napajaju svi potrošači u regionalnom vodovodonom sistemu. Dok se taj kvar nije otklonjen,   regionalni vodovodni sistem nije bio u funkciji, ali je već , nakon nekoliko sati, u 9.30 h, u utorak ujutru, uspostavljen redovan režim rada kada smo i otpočeli sa distribucijom vode sa izvorišta Bolje sestre. Naravno, ko iole poznaje problematiku funkcionisanja ovakvih sistema zna da je potrebno izvjesno vrijeme, jer ne možete istog trenutka dobiti vodu iz tačke A u tačku B imajući u vidu da je izvorište
Bolje sestre 70 tak kilometara udaljeno od Budve. Mi smo morali postepeno puštati sistem u rad kako ne bi došlo do havarije na našem sistemu, a pogotovo kako ne bi došlo do do havarije na lokalnim vodovodnim  sistemima gdje su cijevi mnogo manjeg profila, pa je i prenos hidrouličkog pritiska mnogo kompleksniji. Ono što je nepobitna činjanica je da je Budva dobila vodu iz regionalnog vodovodnog sistema u 15 časova  istog dana. I ponavljam, nije riječ o neodgovornom ponašanju bilo kog pojedinca, nepripremljenosti i nepouzdanosti sistema, kao što je sebi dao za pravo da izjavi direktor budvanskog vodovoda. Pa samo koliko je prije nedjelju dana su naše izvorište posjetili experti iz više evropskih zemalja i SAD koji su, oduševljeni tehničkim rješenjima i cjelokupnim vodozahvatom Bolje sestre, potvrdili da je navedeno rješenje ovog preduzeća na nivou najvećih vodovodnih preduzeća u EU.

Pa zbog čega se poslije toliko časova nakon 15.00 h kada je BD dobila vodu od vas čekalo da potrošači dobiju vodu?

Od 15 časova pa  nadalje, odnosno do trenutka dok su potrošači u Budvi etapno, zavisno od reona, svakog dijela grada pojedinačno dobijali vodu, isključiva nadležnost  je na nivou lokalnog vodovodnog preduzeća. Ne želim da  tvrdim da se to moglo završiti prije, ali  inžinjerski tim  Regionalnog vodovoda je analizirao situaciju i procijenili smo da se ranijih godina to dešavalo za mnogo kraće vrijeme, ne duže od jednog sata. Zbog čega je sada lokalnom vodovodu u Budvi  bilo potrebno toliko mnogo vremena  s obzirom da je voda u nekim djelovima grada stigla tek oko 23.00 h, dakle 8 sati nakon sto je RV isporucio vodu, to je pitanje neophodno uputiti menadžmentu budvanskog vodovoda. Da je direktor budvanskog vodovoda tog jutra bio posvećen organizacionim pripremama za isporuku vode i korektnoj profesionalnoj komunikaciji sa RV, umjesto sto je cijeli dan uzbunjivao budvansku i ukupnu crnogorsku javnost činjenično neutemeljenim izjavama, što zvaničnim što nezvaničnim, o nepouzdanosti RVS, taj bi problem bio riješen kao i ranijih godina.

Kako komentarišete najavu direktora budvanskog vodovoda da je zbog nepouzdanosti sistema RV, dao nalog za hitno aktiviranje  lokalnog izvorišta Podgor?

Činjenica je da lokalni vodovodi na CG primorju nijesu u potpunosti pripremili svoju, lokalnu vodovodnu infrastrukturu da bi u cjelosti mogli riješiti sve izazove vodosnadbijevanja. Problemi se razlikuju od opštine do opštine, ali za sve je karakterističan nedostatak rezervoarskog kapaciteta koji služe upravo za rješavanje  trenutnih neravnomjernosti u isporuci vode. Budva raspolaže samo sa oko 6.000 m3 kubnih  rezervoarskog prostora, odnosno sa 4 mala rezervoara, što nije dovoljno ni za grad od 15.000 stanovnika, a ne za dodatnih 150.000 turista koji tokom tromjesečnog perioda borave u ovoj lijepoj opštini. Tu i jeste problem, jer lokalni vodovodi, pa i buvdanski na rezervoare RV koji su kapaciteta od 22.000 m3, gledaju kao na svoju rezervu, ne razmišljajuci o posledicama što će se desiti  kada se naši rezervoari isprazne. Budva, po ranije radjenim studijama, treba da posjeduje najmanje 25.000 m3 rezervoarskih kapaciteta i to treba da bude prioritet u razvoju budvanskog vodovoda, a ne bilo kakva druga utopistička ideja kao što je aktiviranje izvorišta Podgora sa kojeg je proizvodna cijena kubika vode neisplativa jer je višestruko veca od 0,37 e/m3 koliko košta voda iz RV, a o kvalitetu vode je zaista suvišno govoriti. Često ističem da je neophodno donijeti odluku o konzerviranju izvorišta  za koja lokalni vodovodi ne posjeduju sva zakonom obavezujuća vodna akta ali i i onih izvorišta koja imaju velike eksploatacione troškove s obzirom da je proizvodna cijena vode sa tih izvorišta i do 10 puta veća od prodajne cijene vode iz RV, a samim tim bi i cijena  vode iz RV od svega 0,37 e/m3 bila jos niža. Medjutim, to je zaista malo šire pitanje, pa i za institucije koje vrše monitoring nad tim pitanjem. U svakom slučaju sa neshvatanjem ističem da pojedini vodovodi na CG primorju nikako da prihvate cinjenicu da je 2010. godini došlo do značajne promjene u vodovodnom sektoru na primorju, te da je rješavanjem problema nedostatka vode za piće, dakle kvantiteta, prioritet svih nas usmjeren ka kvalitetu vode za piće koju isporucujemo potrošačima. Upravo zahvaljujući tom kvalitetu, Crna Gora ima značajnu prednost u odnosu na najprestižnije turističke centre u EU, jer se rijetko koja destinacija može pohvaliti kvalitetom vode na česmama u hotelima kao što mi imamo na Crnogorskom primorju.

Pobjeda, 22. 06. 2016.

2 KOMENTARI

  1. Budva raspolaže samo sa oko 6.000 m3 kubnih rezervoarskog prostora, odnosno sa 4 mala rezervoara.
    Ovo je nedovoljno uzimajuci potrebe u jeku turisticke sezone.

Leave a Reply to Sasa Cancel reply

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].