Goran Jevrić: Za slanu vodu u Kotoru isključivi krivac kotorski vodovod

19
Goran Jevrić

Godinama je Crnogorsko primorje kuburilo s vodom a kad je dobilo konačno Regionalni vodovod imamo apsurd. Lokalni vodovodi uzimaju vodu na kašičicu pa opet problemi sa redovnim vodosnadbijevanjem.

Ovih dana u Kotoru je, u jednom značajnom dijelu opštine  slana voda na česmama jer je saliniet vode u izvorištu Orahovac prešao granicu dozvoljenog.

Iz kotorskog Vodovoda saopšteno je Skala radiju da ne mogu da dobiju dovoljne količine vode zbog isporuke Herceg Novom pa hfali vode, da je u kvaru uređaj u Orahovcu,da nedostaje 30 sekundnih litara vode do 200 litara kako je bilo u junu da bi se kotorska opština uredno snadbjela vodom.

Da li je zaista tako i zašto Kotor nije dobio količine vode koje bi omogućilo uredno vodosnadbijevanje pitkom vodom pitali smo Gorana Jevrića, direktora Regionalnog vodovoda.

Jevrić kaže da vidi đe je problem i da je, sa kolegama iz preduzeća  urađeno nekoliko modela u interesu njihovog rješavanja.
Modeli su u mnogo većem ekonomskom interesu za lokalna vodovodna preduzeća, tvrdi Jevrić, u odnosu na Regionalni vodovod.
Pritom je jasno što znači kada građanstvo pije pitku vodu visokog kvaliteta.
Savremena nauka i  medicina dokazala je  da je 80% bolesti uzrokovano kvalitetom vode za piće a   Svjetska zdravstvena organizacija, kada utvrđuje kvalitet života lokalnog stanovništva, u jedan od 12 parametara uzima kvalitet vode za piće. Činjenica je da je izvorišta Bolje sestre 365 dana u godini kvalitetnija od čuvene globalne francuske vode Evijan, a na Crnogorskom primorju imamo izvorišta iz kojiv voda ne bi smjela da se upotrebljava za piće.
U prethodnom periodu opština Kotor je imala najkvalitetniji odnos prema Regionalnom vodovodu i ovako važnom infrastrukturnom projektu i taj odnos je, prije svega dominantno opredijelila tadašnja gradonačelnica Marija Ćatović.
Zbog te i takve saradnje je Regionalni vodovod imao drugačiji odnos prema lokalnom vodovodnom preduzeću na tri nivoa.
Jedan je da od 2010. godine oko 1700 metara našeg cjevovoda, 450 prečnika od odvojka Kotor, preko tjesnaca Verige je besplatno dalo kotorskom vodovodu  na korišćenje.
Drugi nivo kvalitetnog odnosa Regionalnog vododa prema lokalnom u Kotoru je činjenica da u zadnjih pet godina Regionalni vodovod dominantno finasira lokalni vodovod sa preko pola miliona eura godišnjega duga.
„Mi taj novac, kada bi ga oročili kod banaka kao depozit, ili  ga naplatili  imali bi znatno bolji finansijski rezultat. Ali, mi smo uvažavali takav odnos lokalne uprave jer na Crnogorskom primorju ne postoji opština koja kao opština Kotor finansira lokalno vodovodno preduzeće na lokalnom nivou do 200.000 eura“ rekao je Jevrić.
Treći nivo je činjenica da je Regionalni vodovod prošle godine uštedio Vodovodu Kotor najmanje 700.000 eura, do milion, da bi se se riješio problem slane vode u Mjesnoj zajednici Dobrota.
Regionalni vodovod je uložio svoj novac u iznosu od oko 55.000 eura i na taj način obezbijedio da Dobrota nikada više nema slanu vodu u česmama ni u jednom domaćinstvu.
Pa ipak ovih dana baš u Dobroti iz česme teče slana voda. Koliko to ima veze pitali smo Jevrića sa isporukom vode opštini Herceg Novi?
Kada govorimo o kvalitetu vode za piće i nedostajućim količinama, moram da kažem da sam tu vijest čuo od kolega i da me takva vijest od kolega iz lokalnog kotorskog vodovoda razočarala jer to, najblaže rečeno nije istina. Posjetiću, kazao je Jevrić na jednu misao njemačkog filozofa koji je kazao da nema jadnije stvari na svjetu od građenju imidža na lažimima i prevarama.
Nije tačno da  Regionalni vodovod nije dobio tražene količine vode i to se nije desilo od 2010. do današnjeg dana. Veoma odgovorno  tvrdim i spreman sam to dokazati činjenicama jer mi vodimo preciznu dnevnu evidenciju.
Suština je da je, evo i danas (neđelja, 23. avgust) Vodovod Kotor tražio smanjenje sa 187 litara na 100 litara.
Jevrić je kazao da imaju jasno preciziran ugovorni odnos u kome su definisane minimalne količine vode i Regionalni vodovod je u obavezi da lokalnom vodovodu toliko i obezbijedi.
Zašto u pojedinim periodima Vodovodu Kotor treba 200 litara a on je tražio samo 100 litara je nešto što treba da zabrine organ upravljanja tog lokalnog vodovodnog preduzeća jer je očigledno da se potrebe za vodom ne projektuju na adekvatan način.
Jevrić je kazao da je 2014. godine zahvaljujući partnerskom odnosu Regionalnog vodovoda i Opštine Kotor, Regionalni vodovod je investirao svoj novac i omogućio da Dobrota nikada više ne ostane bez pitke vode, poslije decenija a možda i stotina godina, jer sam čuo da je problema sa slanom vodom bilo od Austrougarskog doba.
Dakle, Kotor više nema ni jednog jedinog razloga da ima jedan minut slanu vodu ili neispravnu vodu za piće, kategoričan je Jevrić.
Zašto se to dešava isključiva je odgovornost lokalnog vodovodnog preduzeća koje ne želi da na blagovremen, adekvatan i profesionalan način zatraži dodatne količine vode iz Regionalnog vodovoda.
Regionalni vodovod ne može dati niti jednom vodovodnom sitemu vodu ukoliko za to ne postoji zahtjev lokalnog vodovodnog prduzeća.
Na žalost, to nije efikasno, to nije funkcionalno, to čak, funkcioniše i na jedan naopak nači. Ali, trenutno je tako i dok se god jedna cjelina, koja tehnološki ne funkcioniše kao cjelina, u funkcionalnom i organizacionom smislu to će tako da bude. Nije realno da u šest opština na Crnogorskom primorju na ovako malom prostoru postoji osam vodovodnih preduzeća koja se bave jednim istim poslom, osam direktora, osam različitih filozofija, osam različitih poslovnih pogleda na jednu istu stvar i jednostavno to onda ovako mora da bude.
Od tri opštine, kada se radi o plaćanju uzetih količina vode Kotor najviše duguje. Nekada je Kotor bio najbolji platiša, rekao je Jevrić.
Na sastanku sa predsjednikom opštine Kotor Aleksandrom Stjepčevićem i direktorom kotorskog vodovoda sve je definisano ali se od toga još ništa nije realizovalo.
Priča da Regionalni vodovod zbog Herceg Novog i nekih problema na mreži ovog sistema nije bio u stanju da isporuči Kotoru dovoljne količine pitke vode i tako omogući uredno snadbijevanje ne da nije tačno, nego je i smiješno.
Kotorski vodovod može iz Regionalnog vodovoda da preuzima i 210 sekundnih litara.
Zašto Kotor ne uzima dovoljne količine vode treba pitati menadžment kotorskog vodovoda rekao je  Jevrić.
On  je potencirao da ne postoji niti jedan jedini dan kada je  kotorski vodovod tražio određene količine vode iz Regionalnog vodovoda a da ih nije dobio. Evo i danas (neđelja, 23. avgust) od Vodovoda Kotor, zatraženo je dodatno smanjenje. Jevrić vjeruje da to nije urađeno po procedurama koje definiše Pravilnik o bližim kriterijumama za bezbijednost vode za piće. Ukoliko postoji zaslanjenje izvora, taj izvor mora da se prije toga isključi iz sistema jer ne smije da uđe ni jedan litar vode u sistem. Kada dođe do zaslanjenje,morska voda je ušla u sistem Orahovac. Svjedoci smo da u morskoj vodi ima i otpadnih voda, toksičnih materija i ta voda, sasvim je sigurno nije kvalitetna osim za kupanje. Ako takva voda uđe u vodovodni sistem, ona se u njemu i zadrži a građani je konzumiraju.
Kada dođe do prestanka zaslanjenja vode, procedura mora da se sprovede na isti način kao kada prvi put uključujete izvorište u sistem. I tu nema dileme ako hoćete da radite po zakonu. Dakle, mora da se uzme uzorak vode i preda jedinoj akreditovanoj ovlašćenoj instituciji u Crnoj Gori a to je Institut za javno zdravlje. Da se urade svi parametri kontrole kvaliteta vode, zašto je  potrebno petnaestak dana. Svjedoci smo nažalost da se voda pušta u sistem, čim salinitet padne mimo procedura koje se moraju poštovati.
Početkom juna je prijetio prekid saradnje Regionalnog sa kotorskim vodovodom.  Regionalni vodovod ne može funkcionisati kao rezervni sistem za lokalna vodovodna preduzeća ili kao dodatni rezervoari.

„Nije moguće dnevne neravnomjernosti u isporuci vode za lokalno vodovodno preduzeće peglati tako što neko sada hoće sto litara a onda traži povećanje na 200 sekundnih litara. To je moguće, ali zahtijeva postupnost i vrijeme“ kazao je naš sagovornik.
Jevrić se pita da li je moguće da u lokalnim vodovodnim preduzećima postoji skepsa, odnosno nerazumijevanje prema projektu koji omogućava da lokalno vodovodno preduzeće ostvaruje svoju osnovnu funkciju a to je uredno snadbijevanje građana vodom. Ako je cijena vode regionalnog vodovoda 29 centi i ako je lokalni vodovodi prodaju tri ili do 14 puta skuplje, nema toga gubitka od 60 do 70% na mreži da lokalno vodovodno preduzeće ne bi ostvarilo ekstra profit.
Za vodu koju preuzme iz Regionalnog vodovoda, lokalni vodovodni sistemi nemaju troškove struje,  koncesije, nema potrebu da kontroliše kvalitet vode niti  za dodatnom radnom snagom ili za održavanjem jednog dijela svoje lokalne infrastrukture.
Ukoliko se želi odgovoran razgovor o optimizaciji vodovodnog sektora na Crnogorskom primorju mora se shvatiti da postoji 5 godina Regionalni vodovod zahvaljujući kome građani na Crnogorskom primorju više nemaju problema sa vodosnadbijevanjem ali i da funkcionisanje lokalnih vodovodnih sistema mora da bude prilagođeno tom novom sistemu. Jer, postavlja se pitanje zašto  se Regionalni vodovod ne bi bavio distribucijom vode prema krajnjem potrošaču? Zašto bi lokalno vodovodno preduzeće imalo monopol da jedino ono isporučuje vodu potrošačima, zapitao se Jevrić.

Da podsjetimo: Regionalni vodovod Crnogorsko primorje osnovala je Skupština Crne Gore u skladu sa Zakonom o regionalnom vodosnabdijevanju Crnogorskog primorja.
Osnovna djelatnost preduzeća je snabdijevanje vodom  Crnogorskog   primorja sa izvorišta Bolje sestre opština Budva, Tivat, Kotor, Bar, Ulcinj i Herceg Novi.Ž
Jevrić je kazao da je Regionalni vodovod u posljednjih više decenija  po vrijednosti druga investicija u Crnoj Gori, poslije brane na Mratinja.
Koliko je to bilo teško izgraditi, naročitito ako uzmemo u obzir naš mentalitet govori podatak da je taj, višedecenijski san građana na Crnogorskom primorju kulminirao odlukom Skupštine  Crne Gore 1976. godine da se osnuje međuopštinsko preduzeće za vodosnadbijevanje i kanalizaciju u čijem je sastavu bilo, pored šest primorskih opština i sadašnja prijestonica Crne Gore Cetinje.

„U Crnoj Gori 40 godina smo se  bavili našom omiljenom sportskom diciplinom, to jest Hamletovskom dilemom biti ili ne biti, treba li nam ili ne Regionalni vodovod. To je trajalo sve do 2007. godine kada je Vlada Crne Gore donijela odluku da se vodoizvorište „Bolje sestre“opredijeli  kao izvor za vodosnadbijevanje za Crnogorsko primorje. Poslije 40 godina jalovih rasprava, regionalni vodovodni sistem je za tri godine završen i puštene su prve litre vode za opštine Budva, Kotor i Tivat, 2011. Za opštinu Bar a 2012. Za opštinu Ulcinj“, podsjetio je Jevrić.
Svojom političkom voljom i opstruktivnim radnjama opština Herceg Novi je u prethodnom periodu sama donijela odluku da se isključi iz regionalnog vodovodnog sistema i to je trajalo sve do 2013. godine kada tadašnji gradonačelnik Dejan Mandić, bez podrške lokalnog vodovodnog preduzeća potpisuje sporazum sa Regionalnim vodovodom da i Herceg Novi bude dio regionalnog vodovodnog sistema, tako da danas imamo jedan od najvećih projekata infrastrukturnih u Evropi, kada vidimo gabarite države u vremenu globalne ekonomske krize.
Regionalni vodovodni sistem  ima obavezu da, po međunarodnim standardima obezbijedi  revizora na svjetskom nivou.

Naš revizor iz Londona  ne može  da shvati zašto je neko uložio preko 100 miliona eura a od osnovne djelatnosti zarađuje manje od dva miliona, objašnjava Jevrić.
Na naše pitanje kako to mi možemo da shvatimo, Jevrić je kazao da ni nakon dvije ipo  godine, koliko je na čelu Regionalnog vodovoda, to ni on ne može da razumije.

19 KOMENTARI

  1. Iz komentara se vidi ko iz kojeg “taboora” govori.
    Gradjani na kraju placaju “lastru”!
    Fala Bogu da im je neko sasuo istinu u brk, a vama sa Skale sto ste objavili.
    Nemojte molim vas vise nikada sa vasih talasa pustati one kvasi “tehnicke direktore” i sl referente da nam tumače razne situacije oko slane vode, smrada iz kanalizacije sl. ( jer i to jenjihovo maslo – naplacuju odvod otpadnih voda a pola zaliva smrdi ,jer nemaju petlju da svojim prijateljima iskljuce vodukoji nisu prikljuceni na kanalizaciju . Zato bi JP Vodovod i Kanalizacija trebali nama da plaćaju odstetu za ugrožavanje životne sredine i zdravlja) .
    Treba jedna dobra metla kao u Budvi!

  2. Ako je voda iz regionalnog vodovoda ispravna preko cijele godine onda je treba i uzimat a ne ovako da moramo stalno slusat radio da znamo valja li nam voda ili ne. I tako nam stradaju bojleri i cesme od slane vode a placamo i slanu i slatku jednako. Za ovu situaciju kriv je kotorski vodovod pa barem od Maja do Septembra neka uzmu koliko treba iz regionalnog jer ovo nema smisla. Samo su se osramotili direktori iz Kotora i nista vise. Posteno bi bilo od njih da na racun odbiju dane kad je bila slana voda. Sram ih bilo!
    A Skala radiju pohvale stosmo doznali istinu, da nas ne lazu vise. Slatke vode ima a kotorski direktori prodaju maglu. Trebalo bi i gradonacelnik da lupi sakom o sto i da zavede red jer ovom gradu treba jaka uprava.

  3. Niti sam pozvan, niti mi pada ma pamet da
    advokatišem bilo kome, samo ostaje neobjašnjivo i
    neprihvatljivo da mi, rcimo, kao kupcu neko uslovljava i
    obavezuje koliko ću neke robe kupiti. Pošto je
    Regionalni vodovod u monopolskom položaju,
    izgleda da je naturio opštinskim Vodovodima kvotu
    koliko moraju uzimati m3.
    Pa potrošili to ili ne!!
    Sramotno!

  4. G.Jevric je samo preskocio da kaze da je kotorski vodovod u obavezi tokom cijele godine uzimati 200 litara iako takve potrebe od Septembra do Juna Kotor nema!?
    Da mozda ovoliki dug kotorskog vodovoda prema Regionalnom nije iz tog razloga?
    Recenica g.Jevrica da “Regionalni vodovod ne moze funkcionisati kao rezervni sistem lokalnim preduzecima”,dovoljno govori.

    Ostaje pitanje,kako je kao vecinski vlasnik lokalnog vodovoda opstina Kotor i njena gradonacelnica dozvolila potpisivanje ovakog stetnog ugovora po Kotor?
    Po cijem pritisku je to odradjeno?Iz Podgorice?

    • ma kako si pametan trebao bi u advokate!
      volio bih da si u pravu i da ti sve ovo središ kako treba
      A da naravno zbog ovakvih kao što je Bokelj naredne sezone Kotor ima slanu vodu posebno Dobrota!
      Sretno Kotore sa ovakvim mozgovima, treba ugasiti Regionaln Vodood i obavezno naredne sezone cijela opština da ima slanu vodu kao nekada pa da uživamo svi zajedno

    • Bravo Bokelj,konačno pročitah pametan komentar….u potpunosti se slažem sa tobom….ovaj Jevrić se mnogo pravi pametan….puno toga nije rekao….slušajte u Nedjelju direktora Vodovoda,pokušajte biti realni i vidjet ćete koliko je ovaj Jevrić opasan……..znam narode da je teško sa slanom vodom ali i vodovodu bi bilo najlakše da svi imaju slatku vodu zar nije tako……nemojte odmah da prihvatite lude ideje tamo nekog….što mislite da je sve tačno ovo što je ovaj rekao…pa on je jedan običan političar a poznato je kako su političari iskreni i od riječi….u pamet se kotorani…..

  5. Svaka čast ovom Jevriću i Skali. Samo tako!!! Nastavite da nas informišete. Treba narod da čuje pravu istinu a ne da nas ovi naši lažu iz godine u godinu dok se mi usolismo. Vazda je bilo poštenijeh ljudi ali im je uvijek teško bilo da se probiju ili da što prozbore. Nije krivo more.

  6. skala svaka cast uvjek se bavite pravim temama i bitnim za kotor i a ne kao ovaj drugi radio pretezno kulturu i po koju servisnu informaciju samo tako nastavite

    • U pravu si, nema toga ovdje više. Koja kultura? Kome treba kultura bez pitke vode? Čitate li što zbori ovaj čovijek? 80% svih bolesti dolazi od loše vode prema mišljenju savremene nauke i medicine. Oće li nas kultura izliječiti. Umjesto da pijemo Evijan sa česme oni nam pomiješaju i puste nekakav bućkuriš.

  7. racuni mi variraju od 8 do 40e od mjeseca do mjeseca za istu potrosnju nece ni da saslusaju akamoli odgovore i kome da se potrosac zali plati i cuti sram ih bilo a znam da nece

  8. zasto ovaj mladi i pametni delija ne smije da pisne direktoru Barskog vodovoda gospodinu Zdravku Gvozdenovicu,nema petlju i ne smije jer direktor barskog vodovoda zna posao i pravo u prste i ovaj je toga svjestan zato ga izbjegava u sirokom luku

  9. …”Nije moguće dnevne neravnomjernosti u isporuci vode za lokalno vodovodno preduzeće peglati tako što neko sada hoće sto litara a onda traži povećanje na 200 sekundnih litara. To je moguće, ali zahtijeva postupnost i vrijeme“ kazao je naš sagovornik.
    ———————————————————————————————————————

    Objasni nama ovaj mlađahni gospodin dosta toga što nijesmo znali. Nije jasno samo zašto nije moguće PEGLATI isporuku prema potrebama lokalnih Vodovoda. Znači. kupac mora da kupi količinu neke robe, ne koliko je njemu potrebno u datom momentu. nego koliko mu prodavac odvali. (!) “Ak’ oš’ dobro oš’, ako neš’ oš’ da qebe oca”.

    • Sve je ovdje odavno jasno. Samo slijepima nije ništa jasno koliko god im objašnjavali. NAš vodovod neće da uzima previše jer to mora platiti, a vodu sa naših izvorišta ne plaćaju. Kupac -potrošač će jednako platiti kubik slane iz Oravca i kubik slatke sa Skadarskog jezera. Sve je matematika osim što puca po narodu (a ima i tu “gubitaka” u mreži)

  10. Sad se vidi što je Maja Ćatović učinjela za Kotor a što i kako se nastavlja jer niko nema petlju da ferma lupeštinu koje je svuđe.

  11. Raskrinkao ih je ovi Jevrić . Ako on zbori istinu ovi naši iz vodovoda slanoga neka se po malo kupe ća.Barem neki koji se odavno prave veliki direktori a znaju kako s evoda lijepo naplaćuje.

  12. Svaka vam čast Skala što ovako javno i bez uzdržavanja radite za narod. Bravo vam ga. Čestitam gospodine uredniče Mandiću.

Leave a Reply to crmnicanin Cancel reply

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].