Gospa od zdravlja je dio kolektivne svijesti Kotora

1
don Anton Belan

sa promocije knjige don Antona Belana

“Knjige posvećene malim crkvama su dragocjene tim prije što se o njima malo piše, velikih crkava se uvijek neko sjeti i o njima je dosta napisano. O malim crkvama poput Gospe od zdravlja na tvrđavi San Đovani iznad Kotora se malo zna, pa je svaki redak dragocjen”, kazao je akademik Radoslav Tomić iz Splita, promovišući knjigu “Kotorsko zavjetno svetište Gospe od Zdravlja“ don Antona Belana u crkvi Svete Klare u Kotoru.

“Riječ je o maloj monografiji, a ne vodiču, u kojoj je autor sažeo sve ono što on zna o toj crkvi što je mogao provjeriti u arhivskim dokumentima ili ono što su o toj crkvi pisali njegovi prethodnici, a to su uglavnom sveštenici. Ova knjiga će za današnje čitaoce pružiti one podatke koji su  neobično važni. To je istorijska istina o njenoj izgrdanji i vremenu nastanka ali i ulozi u istoriji Kotora i povijesti hrišćanstva, katoličanstva  kotorske Biskupije”, kazao je Tomić.

“Don Belan zaključuje da je crkva vezana uz XV stoljeće, da su to prvi počeci svetišta, ali da se prvi put spominje 1518. godine, i da je Gospa od zdravlja pripadala malom panteonu crkava koje su bile sagrađene u tvđavi Svetoga Ivana. Sama tvrđava je dobila ime po crkvi Sv. Ivana koja se nalazila na vrhu brda iznad Kotora. Gospa od zdravlja je jedina ostala u kultu i jedina je sačuvana. Ona je u svijesti kotorskih građana i onda kao i danas bila izuzetno važna. Ona je, kako to don Belan ističe, jedna vrsta hodočasničke crkve kojoj se uz brdo penje sa 520 stepenica i dio je kolektivne svijesti Kotora, pa i cijelog Bokokotorskog zaliva”, navodi on.

“Don Tonći Belan piše i o tome kako je do crkve vodilo više puteva, odnosno tri puta, a najvažniji je bio onaj koji je u XVIII stoljeću bio definisan i počinje u blizini crkve Svete  Marije od Rijeke, tj Blažene Ozane. Ova knjiga ne evocira samo istortiju izgradnje crkve ili ono što je u njoj sačuvano već govori i o povijesti hodočašća i kulta, o ulozi i značaju koju je ova crkva imala u kotorskoj Biskupiji i među kotorskim vjernicima, ali i današnjem multureligioznom i ateiziranom Kotoru”, kazao je Tomić.

“Kult Gospe od Zdravlja vezan je za bolest kuge koja je vladala u srednjem vijeku, i pokosila ogroman broj ljudi, devastirala ekonomski gospodarstva. Tada je Venecija zamolila za pomoć Bogorodicu. Kada se kuga zaustavila senat je odlučio da se Bogorodici Blaženoj Djevici Mariji koja je Veneciju izvukla od te strahote podigne crkva Santa Maria della Salute na kanalu, dakle Gospa od Zdravlja koja je spasila Veneciju. Kult se proširo na cijelu Dalmaciju, a jedna od najljepših crkava Gospe od Zdravlja je u Zadru. Crkve Gospe od Zdravlja postoje u Splitu, Dubrovniku i ova u Kotoru o kojoj ovom prilikom govorimo“, zaključio je Tomić.

sa promocije knjige don Antona Belana

U ime izdavačke kuće “Gospa od Škrpjela“ don Srećko Majić je pomenuo citat o našem kulturnom nasljeđju koje je više od puke uspomene na našu prošlost, ono je ključ naše budućnosti.

“Stoga smo dužni zahvaliti onima koji  su stvarali materijalne i nematerijalne vrijednosti, onima koji pišu, slikaju i pjevaju o njima, čuvajući svaki detalj od zaborava i onima koji su spremni prepoznati te vrijednosti i objaviti pisane riječi i tako sačuvati nasljeđe od devastacije i zaborava”, poručio je Majić.

U ovo veče brojnu publiku je uvela kultna pjesma “Ave Maria”, sjajnim sopranom Milice Milanović i uz klavirsku pratnju pijaniste Dejana Krivokapića.

Stihove Laze Kostića iz antologijske pjesme “Santa Marija Dela Salute” je nadahnuto kazivao Luka Mjesečević vjeroučenik.

Na kraju promocije, don Anton Belan duhovito je zahvalio svima koji su ga u ovom poslu “trpjeli” kako je rekao.

Na opasku akademika Tomića kako malo piše, a mnogo zna, don Tonći je odgovorio da je “Juraj Klović slikao minijature, što ne znači da je bio manji slikar od onih koji su slikali velika platna”.

vjeroučenik Luka Mjesečević

1 KOMENTAR

OSTAVI KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected]