Na Središnjem odboru, glavnom tijelu Hrvatske građanske inicijative odlučeno je da stranka samostalno nastupi na oktobarskim parlamentarnim izborima, a za nosioca liste izabran je Adrijan Vuksanović iz Boke Kotorske.
Adrijan Vuksanović, dipl.ing. elektrotehnike je rođen 1980. godine u Kotoru.
Radno iskustvo sticao je kao novinar, zatim u Elektroprivredi Crne Gore, a posljednjih godina radi kao profesor u Podgorici.
Predstavnik je crnogorskih Hrvata u Savjetu Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske i jedan od osnivača Crnogorske panevropske unije, u kojoj obavlja dužnost predsjednika Nadzornog odbora.
Vuksanović je i član Crnogorskog društva nezavisnih književnika i dobitnik je Ratkovićeve nagrade za neafirmisane autore poezije.
Uskoro izlazi njegova prva zbirka.
Organizator i učesnik je brojnih kulturnih dešavanja u Boki Kotorskoj.
Središnji odbor HGI sjutra će donijeti odluku i o nastupu stranke na lokalnim izborima u Kotoru.
Tokom naredne nedjelje HGI će predstaviti javnosti program i vizuelni identitet kampanje, koja će biti prijatno iznenađenje kako za predstavnike hrvatske nacionalne zajednice, tako i za sve građane Crne Gore.
Asvaltiracemo ulice starog grada
Sad sam se vratio sa subotnje fešte. Bio sam u društvu koje slično misli i u kome nema nacionalnih iskakanja identifikacija i ,,pripadnosti naciji”.
Jadne su sredine u kojima se to potencira, bilo na privatnom ili društveno političkom djelovanju.
Danas lete izdate knjige kao reklamni listići i što to znači? Da ima koju kunu više i evo ti svežanj poezije.
Idem spat, bolje da nisam gledao novitade, nego sam pogledao prognozu od neba, pa usput.
Laku noć nacionalisti !
Brao ti ga !
Isto tako mislim.
Ucesce Hrvata u stanovnistvu Crne Gore 1948-2011.
1948 – 1,78%;
1953 – 2,34%;
1961 – 2,62%;
1971 – 1,74%;
1981 – 1,81%;
1991 – 1,02%;
2003 – 1,10%;
2011 – 0,97%
Vuksanovicu kako da zaustavite opadanje broja Hrvata u Crnoj Gori?
Hvalom i sluzenjem vlasti u CG?
Smijesni ste i zalosni i ti Bocunu i Vuksan. Sto prebrojavas ?
Sto cemo sa Katolicima koji su dugo u Kotor, a nisu Hrvati ?
Zaboravljas na Veneciju ? Odakle ovolika katolicka zdanja Bocunu?
Svodis li njih na 2 % ?
Nijednom razboritom Bokelju, sto ti nijesi sigurno, ne odgovara pad broja Hrvata, cak ispod 1%, a sve zbog neplodnih politickih spekulacija i mahinacija izmedju ovovremenih Montenegrina i onih Hrvata – prodanih Bokelja.
Bocun imaš li podatke prije 1948.kada Boka Kotorska nije bila u sastavu Crne Gore ?
Prema prvom popisu stanovništva 1818. god. po dolasku Austrije u Boku 1814. god.:
KOTOR – Katol. – 1.019 –Prav. – 1.293
DOBROTA – Katol. – 1.399 — Prav. – 0
PRČANJ – Katol. – 1.064 — Prav. 122
STOLIV – Katol. – 609 — Prav. 36
–Kontada kotorska – Katol. 2.534 — Prav. – 2.167
PERAST – Katol. – 1.355 — Prav. – 1.060
RISAN – Katol. – 13 — Prav. – 3.119
GRBALJ – Katol. – 1 — Prav. – 3.638
BUDVA – Katol. – 187 — Prav. – 4.106
H.NOVI – Katol. – 408 — Prav. – 5.859
***Pod “Kontada kotorska” obuhvaćana je Luštica, Krtole, Tivat i Lastva.
Izvor: GLAS BOKE br.3 – februar 2006.
Prema popisu iz 1931. bilo je u općinama oko Boke kotorske 35.608 stanovnika. Uglavnom su katoličke vjere one općine, koje nisu nikad bile pod turskom vlašću, dok stanovništvo grčkoistočne vjere sačinjava većinu u nekadašnjem turskom dijelu Boke kotorske: u herceg-novskom, risanskom i grbaljskom kraju. U bivšem mletačkom dijelu jedino su Paštrovići grčkoistočne vjere.
Glas “Boke”koji se danas štampa u Boku je kleronacionalističko glasilo koje širi mržnju prema Crnogorcima ,Hrvatima,Katolicima,Zapadu i ostalima ali ne i prema zapadnom novcu znači velikosrpska klasika,osnivači glasila srpske Boke je šačica izfrustiranih osoba koji inače svojim porijeklom nisu ni Slaveni a kamoli Srbi,neki od njih to i ne kriju.
@@@Za Altaira
Nesuvislo si se obrušio na jedan mjesečnik, koji
vjerovatno nikad nijesi imao u ruci, a hoćeš meritorno
da analiziraš njegovu uređivačku politiku. Umjesto da
opovrgneš iznesene podatke, ako ti imaš
drukčije validne izvore.
Pozivaš se na popis iz 1931.
Zašto ne iznese i podatke sa prvog popisa stanovništva
u Boki poslije Drugog svjetskog rata, 1948. god., kad
su Đilasovi i Blažovi popisivači prilikom
popisa, od kuće do kuće, direktno, prijeteći,
uticali o nacionalnom izjašnjavanju stanovništva.
Tada su na vjekovnom katoličkom Muo svi
bili – Crnogorci. Rijetki se smio izjasniti Hrvatom!
U mom mjestu, gdje su se ljudi bez izuzetka, vjekovima
osjećali Srbima, gdje su, pod Austro-Ugarskom, prilikom vjerskih ili porodičnih svečanosti slobodno vijali srpsku zastavu,
popisivač je 1948. god. gotovo cijelo stanovništvo upisao kao Crnogorce.
Poneki starac, koji se nije plašio za karijeru, ni prisilnog
rada, insistirao je da mu ne mijenjaju nacionalni identitet.
U vezi zastave, tek 11.oktobra 1914., dakle više od
dva mjeseca trajanja Velikog rata, stigla je naredba
vojnih vlasti Austrije da se srpska zastava
više ne smije vijati i, da se vjera i crkva više ne
smiju zvati Pravoslavna nego samo “grčko-istočna”.
Pitanje je bilo za Bocuna a ne za tebe Altairu, što se ti javljaš ili si i jedno i drugo ?
PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].