HGI samostalno, nosilac liste Adrijan Vuksanović

11
Adrijan Vuksanović

Na Središnjem odboru, glavnom tijelu Hrvatske građanske inicijative odlučeno je da stranka samostalno nastupi na oktobarskim parlamentarnim izborima, a za nosioca liste izabran je Adrijan Vuksanović iz Boke Kotorske.

Adrijan Vuksanović, dipl.ing. elektrotehnike je rođen 1980. godine u Kotoru.

Radno iskustvo sticao je kao novinar, zatim u Elektroprivredi Crne Gore, a posljednjih godina radi kao profesor u Podgorici.

Predstavnik je crnogorskih Hrvata u Savjetu Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske i jedan od osnivača Crnogorske panevropske unije, u kojoj obavlja dužnost predsjednika Nadzornog odbora.

Vuksanović je i član Crnogorskog društva nezavisnih književnika i dobitnik je Ratkovićeve nagrade za neafirmisane autore poezije.

Uskoro izlazi njegova prva zbirka.

Organizator i učesnik je brojnih kulturnih dešavanja u Boki Kotorskoj.

Središnji odbor HGI sjutra će donijeti odluku i o nastupu stranke na lokalnim izborima u Kotoru.

Tokom naredne nedjelje HGI će predstaviti javnosti program i vizuelni identitet kampanje, koja će biti prijatno iznenađenje kako za predstavnike hrvatske nacionalne zajednice, tako i za sve građane Crne Gore.

11 KOMENTARI

  1. Sad sam se vratio sa subotnje fešte. Bio sam u društvu koje slično misli i u kome nema nacionalnih iskakanja identifikacija i ,,pripadnosti naciji”.
    Jadne su sredine u kojima se to potencira, bilo na privatnom ili društveno političkom djelovanju.
    Danas lete izdate knjige kao reklamni listići i što to znači? Da ima koju kunu više i evo ti svežanj poezije.
    Idem spat, bolje da nisam gledao novitade, nego sam pogledao prognozu od neba, pa usput.
    Laku noć nacionalisti !

  2. Ucesce Hrvata u stanovnistvu Crne Gore 1948-2011.
    1948 – 1,78%;
    1953 – 2,34%;
    1961 – 2,62%;
    1971 – 1,74%;
    1981 – 1,81%;
    1991 – 1,02%;
    2003 – 1,10%;
    2011 – 0,97%
    Vuksanovicu kako da zaustavite opadanje broja Hrvata u Crnoj Gori?
    Hvalom i sluzenjem vlasti u CG?

    • Smijesni ste i zalosni i ti Bocunu i Vuksan. Sto prebrojavas ?
      Sto cemo sa Katolicima koji su dugo u Kotor, a nisu Hrvati ?
      Zaboravljas na Veneciju ? Odakle ovolika katolicka zdanja Bocunu?
      Svodis li njih na 2 % ?

      • Nijednom razboritom Bokelju, sto ti nijesi sigurno, ne odgovara pad broja Hrvata, cak ispod 1%, a sve zbog neplodnih politickih spekulacija i mahinacija izmedju ovovremenih Montenegrina i onih Hrvata – prodanih Bokelja.

      • Prema prvom popisu stanovništva 1818. god. po dolasku Austrije u Boku 1814. god.:

        KOTOR – Katol. – 1.019 –Prav. – 1.293
        DOBROTA – Katol. – 1.399 — Prav. – 0
        PRČANJ – Katol. – 1.064 — Prav. 122
        STOLIV – Katol. – 609 — Prav. 36
        –Kontada kotorska – Katol. 2.534 — Prav. – 2.167
        PERAST – Katol. – 1.355 — Prav. – 1.060
        RISAN – Katol. – 13 — Prav. – 3.119
        GRBALJ – Katol. – 1 — Prav. – 3.638
        BUDVA – Katol. – 187 — Prav. – 4.106
        H.NOVI – Katol. – 408 — Prav. – 5.859
        ***Pod “Kontada kotorska” obuhvaćana je Luštica, Krtole, Tivat i Lastva.
        Izvor: GLAS BOKE br.3 – februar 2006.

        • Prema popisu iz 1931. bilo je u općinama oko Boke kotorske 35.608 stanovnika. Uglavnom su katoličke vjere one općine, koje nisu nikad bile pod turskom vlašću, dok stanovništvo grčkoistočne vjere sačinjava većinu u nekadašnjem turskom dijelu Boke kotorske: u herceg-novskom, risanskom i grbaljskom kraju. U bivšem mletačkom dijelu jedino su Paštrovići grčkoistočne vjere.
          Glas “Boke”koji se danas štampa u Boku je kleronacionalističko glasilo koje širi mržnju prema Crnogorcima ,Hrvatima,Katolicima,Zapadu i ostalima ali ne i prema zapadnom novcu znači velikosrpska klasika,osnivači glasila srpske Boke je šačica izfrustiranih osoba koji inače svojim porijeklom nisu ni Slaveni a kamoli Srbi,neki od njih to i ne kriju.

          • @@@Za Altaira
            Nesuvislo si se obrušio na jedan mjesečnik, koji
            vjerovatno nikad nijesi imao u ruci, a hoćeš meritorno
            da analiziraš njegovu uređivačku politiku. Umjesto da
            opovrgneš iznesene podatke, ako ti imaš
            drukčije validne izvore.
            Pozivaš se na popis iz 1931.
            Zašto ne iznese i podatke sa prvog popisa stanovništva
            u Boki poslije Drugog svjetskog rata, 1948. god., kad
            su Đilasovi i Blažovi popisivači prilikom
            popisa, od kuće do kuće, direktno, prijeteći,
            uticali o nacionalnom izjašnjavanju stanovništva.
            Tada su na vjekovnom katoličkom Muo svi
            bili – Crnogorci. Rijetki se smio izjasniti Hrvatom!
            U mom mjestu, gdje su se ljudi bez izuzetka, vjekovima
            osjećali Srbima, gdje su, pod Austro-Ugarskom, prilikom vjerskih ili porodičnih svečanosti slobodno vijali srpsku zastavu,
            popisivač je 1948. god. gotovo cijelo stanovništvo upisao kao Crnogorce.
            Poneki starac, koji se nije plašio za karijeru, ni prisilnog
            rada, insistirao je da mu ne mijenjaju nacionalni identitet.
            U vezi zastave, tek 11.oktobra 1914., dakle više od
            dva mjeseca trajanja Velikog rata, stigla je naredba
            vojnih vlasti Austrije da se srpska zastava
            više ne smije vijati i, da se vjera i crkva više ne
            smiju zvati Pravoslavna nego samo “grčko-istočna”.

Leave a Reply to IVO Cancel reply

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].