Ima li danas drugog govora osim govora mržnje

1
Foto: Privatna arhiva

Piše: Željko Rutović

Portal Fokalizator pokrenuo je akciju među članovima redakcije časopisa Fokalizator i među saradnicima, s ciljem smanjenja efekata govora mržnje u crnogorskome društvu. U pitanju je dio projekta koji treba da odgovori na izazovni zadatak analize odnosa religijskoga diskursa i govora mržnje. Uvodnu riječ u okviru projekta ima naš saradnik i teoretičar medija Željko Rutović.

Moglo bi se reći da je istorija ljudske civilizacije na svoj način i istorija govora mržnje i njegovih pojavnih oblika, dakako instrumentalizovanih u funkciji širenja i nametanja ideologija, politika, vjera, ubjeđenja i interesa.

Govor mržnje kao monocentrični duhovni, etnički, kultorološki i politički obrazac izraz je konfliktnog u čovjeku i društvu, posredstvom kojeg se poništava trpeljivost, tolerancija i inkluzivni principi demokratskog društva. Mnogi od takvih govora opredjeljivali su na svoj način sudbinske tokove istorije čovječanstva – ratovi, sukobi, etnička čiščenja, segregacije, diskriminacije, izražajna su polja govora mržnje sa kojima se civilizacije i danas nose, ne nalazeći adekvatne a ni posebno brze alate borbe.

Rezultat takvog govora jeste širom svijeta sve izraženije nasilje, ksenofobija, netolerancija kao podsticaj širih okvira mržnje i konflikata. Ne slučajno, jula 2021. Generalna skupština Ujedinjenih nacija, istakla je zabrinutost zbog „eksponencijalnog širenja govora mržnje“. Od rudimentarnih prapočetaka kao primitivnih oblika mržnje, do današnjih novih tehnologija digitalnog doba, neke stvari, ciljevi i namjere ipak ostaju iste. Znaci i govor ugrožavanja ljudskih prava, prava na različitost i identitet, posebnost i slobodu misli i izražavanja, okvir je konstantnog polja koji opredjeljuje značajan broj politika, ideologija, sistema i političkih narativa.

Demokratsko društvo podrazumijeva slobodu izražavanja i rasprave ideja, no to istovremeno ne znači zloupotrebu tih sloboda na način ugrožavanja prava drugih ljudi. Zloupotreba prava na slobodu govora i izražavanja najšireg obima, uzrokovala je govor mržnje, koji je nažalost postao naša svakodnevica. Njegova pojavnost širokog je radijusa, od usmjerenosti prema etnicitetu, religiji, manjinskim grupama, polu, životnoj dobi, političkim protivnicima…

U retoričko – komunikološkom pristupu govor mržnje se oslanja na izazivanje i podsticanje negativnih osjećaja publike prema tretiranim grupama, koje se diskvalifikuju i diskriminušu pozivom na nasilje, uskraćivanje ljudskog dostojanstva i drugih izražajnih oblika ove vrste govora. Temelj preporuke za prepoznavanje govora mržnje, bazira se na definiciji Ujedinjenih nacija koje definišu govor mržnje kao „svaki oblik komunikacije u govoru, pisanju ili ponašanju koji napada ili koristi pežorativni ili diskrimitarni jezik u odnosu na osobu ili grupu, na osnovu njihovih odlika, njihove vjere, etničke pripadnosti, nacionalnosti, rase, boje kože, porijekla, pola ili drugih odlika“.

Govor mržnje, taj razarajući alat po stabilnost i koheziju društva, danas nažalost koriste svi – političari, mediji, korisnici društvenih mreža, navijačke grupe, koji svojim narativom poništavaju različitost i razlike u stavovima, vrijednostima, mišljenjima i perspektivama. Stvarnost ima svoje lice i naličje, tek naoko banalne riječi, tekst i neprihvaljiv govor, uvrede i prijetnje, savremenim kanalima komuniciranja generišu stvarnost čija pojavnost programirano eskalira u radikalan govor mržnje.

Kvantifikacija govora mržnje udružene sa alatima digitalnog svijeta i svim hibridnim prelazima od mržnje do konflikta, cinično će nas dovesti do pitanja, ima li danas drugog govora osim govora mržnje? Sa aspekta sociološko-antropološko-kulturoloških paradigmi, važno je izučiti, prepoznati i edukativno ukazivati na uzroke, podsticaje i motive destruktivnog govora mržnje. Iako takav govor, svaki za sebe nosi specifike, ipak fenomenološka i pojavno-izražajna strana nosi zbirne, jedinstvene tipizirane karakteristike i motive govora mržnje. Prije skeniranja i razlaganja tih uzroka kao rodnog mjesta govora mržnje, poslušajmo i pročitajmo, tu oko nas, šta nam i zašto govori mržnja?

fokalizator.me

1 KOMENTAR

  1. Rutoviću Vi ne mirate kopati u sebi da nađete lijepu riječ, “ko travu od koje manje boli”.
    Vi ste RIJEČ I MISAO I MUDROST.
    I u tom trojstvu ISTINA je dostižna i ona pobjeđuje.
    Budite bliže i onima od ružnih riječi i šporke misli da im PRIJENE MALO DOBROTE ali i MOZGA VAŠEGA.

OSTAVI KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected]