Istorijski dan na Cetinju: Skupština Crne Gore izglasala članstvo u NATO

16
foto: Mladen Ilić

Crna Gora je, izvjesno, 29. članica NATO.

Skupština Crne Gore je na sjednici koja je održana na Cetinju sa 46 glasova ZA izglasala Predlog zakona potvrđivanja Sjevernoatlantskog ugovora, a formalan prijem očekuje nas na NATO samitu u maju.

Dok su poslanici vladajuće koalicije u kojoj su DPS, SD, BS, HGI i koalicija albanskih stranaka, zajedno sa opozicionim SDP-om glasali ZA, ispred zgrade parlamenta, pristalice DF-a palile su NATO zastavu.

Marković je istakao da poslanici koje su građani izabrali u oktobru prošle godine danas imaju istorijsku privilegiju da donese odluku koja će se pamtiti dok bude Crne Gore i Crnogoraca; dok bude Crne Gore i svih ostalih naroda koji u njoj žive.

“Pripala mi je izuzetna čast da danas, na prijestonom Cetinju koje je vjekovima simbol crnogorske slobode, časti i vrijednosti koje naša zemlja baštini, Skupštini Crne Gore predložim Zakon o potvrđivanju Sjevernoatlantskog ugovora sa Protokolom uz Sjevernoatlantski ugovor o pristupanju Grčke i Turske. Sva istorija, tradicija i duhovno biće naše zemlje nam govore da se ovakva odluka nigdje, osim na Cetinju, nije ni mogla donijeti”, kazao je Marković.

Današnji dan, tvrdi Marković, upisujemo u najsvjetliju stranicu istorije Crne Gore.

“Rame uz rame sa 1. julom 1878. godine kada se na Berlinskom kongresu raspravljalo o međunarodnoj potvrdi nezavisnosti Crne Gore kao 27. države tog vremena; sa 13. julom 1941. godine kada se Crna Gora svrstala u veliku antifašističku koaliciju koja je odbranila svjetsku civilizaciju; sa 21. majem 2006. godine kada je narod Crne Gore odlučio da obnovi državnost svoje otadžbine, otetu teškom nepravdom i prevarom gotovo cio vijek ranije… Danas sve te, i mnoge druge svijetle datume iz naše istorije, objedinjujemo u odluci o pristupanju Crne Gore Sjevernoatlantskoj alijansi – društvu 28 država koje predstavljaju vodeću snagu i vrijednost modernog svijeta”, kazao je Marković.

Koliko juče, ističe premijer, to je izgledalo nedostižno.

“Najmanja i najzaostalija republika bivše Jugoslavije; opustošena odjecima krvavih balkanskih ratova devedesetih godina prošlog vijeka; nevoljno uvučena u suludi rat Srbije sa NATO snagama oko Kosova – Crna Gora imala je sve šanse da ostane na začelju istorije u balkanskim stranputicama. Desilo se upravo suprotno”, kazao je Marković.

U prethodnih 16 mjeseci okončane su sve složene procedure u 27 država članica NATO-a, preostalo je da samo još u španskom Senatu, a to će se desiti u narednih desetak dana, bude potvrđen Protokol o ratifikaciji.

“Cilj donošenja ovog Zakona u našem Parlamentu je obezbjeđivanje posljednjeg uslova za punopravno članstvo Crne Gore. Nakon stupanja na snagu ovog Zakona, i nakon poziva generalnog sekretara Stoltenberga – dostavićemo svoj instrument potvrđivanja Sjevernoatlantskog ugovora Vladi Sjedinjenih Američkih Država, koja je depozitar Ugovora. To će biti i zvaničan datum stupanja Crne Gore u članstvo NATO-a”, kazao je Marković.

Uz zahvalnost svim državama Alijanse, kao i generalnom sekretaru i njegovom timu na podršci koju smo imali, na brzoj i efikasnoj ratifikaciji Protokola, Marković jasno poručuje-nije Crna Gora članstvom u društvu 28 vodećih zemalja svijeta dobila nešto što nije zaslužila, nešto što joj ne pripada.

“Vanredno je bio važan, u tom pravcu, naporan, predan i odlučan rad ove generacije političara, posebno u posljednjih desetak godina. Ali, u širem kontekstu, istorijski posmatrano, za naše mjesto u društvu najrazvijenijih zaslužne su i sve one prethodne generacije naših ljudi: boraca i ratnika, državnika i stvaralaca svih profila. Sve one generacije, makar u prethodna dva vijeka – da ne idem dalje, koje su uvijek bile na pravoj strani istorije; koje su podnijele strašne žrtve u odbrani civilizacijskih tekovina u dva svjetska rata u prošlom vijeku; i koje su ostale uskraćene od velikih sila za pravedno vrednovanje te žrtve”, naveo je Marković

Danas, dodaje on, našim ulaskom u društvo povlašćenih, i ti računi stižu na pravednu naplatu.

“Zato je ovo prilika da se poklonimo sjenima svih crnogorskih heroja koji su ugradili sebe u temelje naše države, njenog opstanka i prosperiteta!”, poručio je Marković.

Prema premijerovim riječima, članstvo Crne Gore u NATO-u je dugoročna garancija suvereniteta i teritorijalnog integriteta zemlje, bezbjednosti građana i preduslov za stabilan ekonomski napredak kojim se otvaraju i vrata članstva u EU.

“Vjerujemo da je to nacionalni interes i odgovor na pitanje kakav strateški pravac zemlja treba da zauzme da bi generacije koje dolaze živjele bolje. Nije dakle riječ o biti ili ne biti za našu zemlju. Riječ je o tome: kakvu budućnost biramo za nas i generacije koje dolaze? Riječ je, dakle, o tome da vjerujemo da je upravo ovo najbolji način za Crnu Goru i za sve njene građane”, poručio je Marković.

Članstvom u NATO, ističe premijer, Crna Gora obezbjeđuje za svakog našeg građanina novu, veliku i jednaku šansu da svoj život učini sigurnijim i kvalitetnijim.

“Te benefite osjetićemo svi – veoma brzo i veoma vidljivo, bez obzira na naše političko ili bilo koje drugo opredjeljenje. U ime prosperitetnije Crne Gore, pozivam vas da krajnje racionalno, bez suvišnih emocija, okrenuti prema budućnosti, odgovorno prema sebi i prije svega prema svojoj djeci – uvažite argumentaciju za današnju odluku Skupštine”, naveo je Marković.

Nećemo zaboraviti nevine žrtve bombardovanja

On se osvrnuo i na NATO bombardovanje Murina.

“Ovo je trenutak u kojem, sa osjećanjem duboke tuge i žaljenja, podsjećam i na tragičan događaj od prije 18 godina, kada je u Murini poginulo šestoro naših ljudi tokom NATO bombardovanja. Sa pijetetom izgovaram danas nijihova imena: Miroslav Knežević, Olivera Maksimović, Julija Brudar, Vukić Vuletić, Manojlo Komatina, Milka Kočanović. Nećemo zaboraviti te nevine žrtve!”, kazao je Marković.

Nećemo, dodaje on, takođe zaboraviti ni da je Crna Gora tada, mimo svoje volje, bila uvučena u tragičan sukob Srbije sa NATO snagama, niti da je samo zahvaljujući vanrednim diplomatskim naporima tadašnjeg rukovodstva naša država izbjegla nesagledive posljedice.

“Upravo da nam se to više nikada ne bi dogodilo; da bismo o sudbini svoje države i svog naroda mogli sami da odlučujemo – obnovili smo nezavisnost i pridružili se najmoćnijim silama današnjice! Pozivam prisutne poslanike da donesu istorijsku odluku i podrže Predlog Zakona o potvrđivanju Sjevernoatlantskog ugovora, sa Protokolom uz Sjevernoatlantski ugovor o pristupanju Grčke i Turske. Neka je vječna Crna Gora!”, poručio je Marković.

Brajović: Istorijska prekretnica

Predsjednik SkupštineIvan Brajović kazao je da je Parlamentu dodijeljena istorijska uloga.

“Jedanaest godina od obnavljanja nezavisnosti postajemo članica najmoćnijeg saveza današnjice. Nalazimo se na istorijskoj prekretnici i odluke se moraju donositi. Tako potvrđujemo privrženost uzvišenim vrijednostima vladavine zakona. Nijesu nam potrebne dalje podjele, već jedinstvo koje jača državnost Crne Gore”, istakao je Brajović.

Stanišić: Odluka pečat na kojem piše da je vječna CG

Poslanik DPS-a Obrad Stanišić rekao je da u NATO ulazimo ne da bi ratovali, nego da na ovim prostorima nikada više ne bude rata.

“Odlukom koju ćemo danas donijeti čuvamo tekovine 21.maja i razbijamo iluzije onima koji Crnu Goru vide u nekim drugim velikodržavnim projektima. Današnja odluka je tvrdi pečat na kojem piše da je vječna Crna Gora “, kazao je on.

Krivokapić: Od ratnih huškača do zagovaraoca NATO-a

Pošto je predsjednik Skupštine Ivan Brajović dao riječ Ervinu Ibrahimoviću iz Bošnjačke stranke, regovao je šef SDP-a, Ranko Krivokapić.

On je negodovao što je prije njega Ibrahimović dobio riječ, pa ga je Brajović optužio za političku perfidnost, ali mu je ipak, dao prvenstvo.

“Drago mi je makar što je neko ovdje“, rekao je Brajović.

Šef stranke Ranko Krivokapić kaže da su oni najveći pobjednici u politici jer su, kako kaže, od sopstvenih progonitelja i ratnih avanturista načinili zagovornike NATO-a.

“U NATO su utjerani, nijesu prema NATO-u išli. Treba zahvaliti NATO-u jer su ratne huškače doveli u red I vratili mir na Balkan… NATO je šansa za novu Crnu Goru. To nije pitanje vlasti već vrijednosti”, kazao je Krivokapić.

Ibrahimović: Za BS NATO nema alternativu

Poslanik Bošnjačke stranke Ervih Ibrahimović rekao je da punopravno članstvo u NATO nema alternativu za Bošnjačku stranku.

“NATO je potreban Crnoj Gori, NATO je potreban regionu, danas članstvom ne prkosimo Rusiji, onima koji nisu za NATO, već radimo ono što ozbiljan domaćin radi-štitimo svoje političke interese”, rekao je on.

Lazović: Lutali bi bespućima Balkana, zato DA za NATO

Da NATO nema alternativu, ocijenio je poslanik Socijaldemokrata, Vujica Lazović.

“Da za NATO jer učlanjenje ne prijetimo nikome. Samo ćemo povećati stabilnost regiona. NATO jer je u interesu građana da budemo demokratski i ekonomski razvijena država. NATO ne bi trebao da je civilizacija oaza ljubavi i prijateljstva. Znamo da tako nije i da u svijetu postoji mnogo tenzija. Kako je to mi na Balkanu naročito znamo, jer tragična iskustva iz ’90 surovo opominju. I u tom smislu punog srca DA za NATO jer će nam dati stabilno okruženje. Crna Gora ima alternativu, ali onda bi bili izopšteni. Lutali bi bespućima Balkana. Zato DA za NATO”, istakao je Lazović.

On je podsjetio na dvije krupne istorijske odluke ovdašnjih političara u posljednjih deset godina.

“Ako već možete da birate izaberite najbolje društvo. Ulazimo u red najbogatijih, najmoćnijih i najrazvijenih zemalja današnjice… Šta je alternativa? Da Crna Gora zanesena svojim zabludama luta Balkanom. Da ovdašnja generacija crnogorskih političara nije uradila ništa, bez da je obnovila nezavisnost 2006. godine i uvela Crnu Goru u NATO, a uradila je dosta toga, zaslužila je počasno mjesto u istoriji Crne Gore… Utrostručen je BDP-a, udvostručene su plate i penzije, povećane su investicije, napredovali smo u EU integracijama…“, rekao je Lazović.

Vlada je ranije podsjetila da su evroatlantske integracije i članstvo u NATO, od obnavljanja nezavisnosti Crne Gore, jedan od njenih strateških spoljnopolitičkih prioriteta.

Pristupanje NATO-u je, kako su ocijenili iz Vlade, posebno važan imajući u vidu regionalni, ali i širl politički, ekonomski i bezbjednosni kontekst.

Nakon donošenja i stupanja na snagu ovog zakona, Crna Gora će dostaviti svoj instrument potvrđivanja Sjevernoatlantskog ugovora Vladi Sjedinjenih Američkih Država, koja je depozitar Ugovora.

Datum prijema tog instrumenta o potvrđivanju biće datum stupanja Crne Gore u NATO članstvo.

Evo ih najvažniji datumi u odnosima Crne Gore i NATO.

2006.

Zvanični odnosi Crne Gore i NATO počeli su 29. novembra 2006. godine, pozivom Crnoj Gori da pristupi Partnerstvu za mir (PzM). Riječ je o vojno-političkom programu bilateralne saradnje između partnerskih zemalja i NATO-a. U okviru PzM Crna Gora i NATO razvili su saradnju sa fokusom na demokratskim, institucionalnim i odbrambenim reformama, kao i praktičnu saradnju u drugim oblastima. Predsjednik Crne Gore je, prihavatajući poziv za PzM, potpisao Okvirni dokument Partnerstva za mir 14. decembra 2006. u Briselu. Riječ je o prvom ugovornom odnosu Crne Gore sa Alijansom.

Tokom 2007. godine Crna Gore je predala odgovore na upitnik o Procesu planiranja i revizije (PARP), a završena je i izrada IPP (Individualnog partnerskog programa). Osnovni cilj PARP-a, kao ključnog mehanizma PzM, je da pomogne zemlji da razvije vojne kapacitete radi doprinosa ovom programu. IPP je program saradnje između NATO i zemlje članice PzM. Oba programa su do kraja 2007. bila usaglašena sa Alijansom.

Crna Gora je tokom 2007. uspostavila i Misiju pri NATO-u u Briselu, kao i Kancelariju za vezu u Vrhovnom štabu savezničkih snaga u Evropi u Monsu (SHAPE). Prvi šef Misije Crne Gore pri NATO bio je ambasador Veselin Šuković.

2008.

U februaru 2008. godine NATO je odobrio otpočinjanje izrade Individualnog partnerskog akcionog plana – IPAP-a. IPAP je mehanizam saradnje između Alijanse i partnerskih zemalja koje žele da ojačaju veze sa NATO, a doprinosi produbljivanju vojno-odbrambene i političke saradnje sa Savezom.

Implementacija dvogodišnjeg IPAP-a je, po usvajanju od strane Vlade Crne Gore, otpočela nakon dostavljanja Prezentacionog dokumenta IPAP-a NATO-u 24. juna 2008. Ovime je, uzimajući u obzir činjenicu da je Crna Gora sada mogla da prisustvuje NATO ministarskom sastanku u formatu 28+1, uspostavljen politički dijalog između Crne Gore i NATO. Dvogodišnji ciklus IPAP-a okončan je juna 2010, uz pozitivne ocjene od strane NATO.

Od 2 do 4. aprila 2008. godine u Bukureštu, prvi put crnogorska delegacija učestvuje na samitu NATO-a. Delegaciju Crne Gore je predvodio predsjednik Vlade Milo Đukanović.

Na samitu NATO-a u Bukureštu Crna Gora je zvanično pozvana da otpočne proces Intenziviranog dijaloga (ID) sa Alijansom o političkim, vojnim, finansijskim, bezbjednosnim i pitanjima javne diplomatije. Sam ID ima dosta zajedničkih elemenata sa IPAP-om, ali se u ovaj program pozivaju zemlje koje su jasno izrazile namjeru da postanu članice NATO.

U oktobru 2008. godine usvojen je Zakon u učešću pripadnika Vojske Crne Gore, civilne zaštite, policije i zaposlenih u organima državne uprave u mirovnim misijama i drugim aktivnostima inostranstvu. Donijeta je Odluka o angažovanju medicinskog tima VCG u mirovnoj misiji UN u Avganistanu, shodno Rezoluciji Savjeta bezbjednosti UN 1833.

U ovom periodu usvijene su Strategija nacionalne bezbjednoti i Strategija odbrane.

5. novembra 2008, pismom generalnom sekretaru NATO Japu de Hop Sheferu, Crna Gora je zatražila prijem u MAP, što je prihvaćeno godinu dana kasnije.

Crna Gora je od decembra 2006. imala status posmatrača u Američko-Jadranskoj povelji. Crna Gora postaje članica Jadranske povelje decembra 2008. na ministarskom sastanku u Helsinkiju. Predsjedavanje Poveljom Crna Gora je vršila u dva navrata: januar-jun 2011. i jul-decembar 2013. Poveljom trenutno predsjedava Bosna i Hercegovina

2009.

9. marta 2009. godine održan prvi sastanak Sjeverno-atlantskog savjeta (NAC) sa Crnom Gorom, čiju je delegaciju predvodio predsjednik Vlade Milo Đukanović.

Generalni sekretar NATO-a Anders Fog Rasmusen posjetio je Crnu Goru 26. i 27. novembra 2009. godine.

Na sastanku ministara vanjskih poslova zemalja članica Alijanse, 3-4. decembra 2009. godine u Briselu, Crnoj Gori je upućen poziv da otpočne sa implementacijom Akcionog plana za članstvo (MAP). MAP je NATO program savjetovanja, pomoći i praktične podrške koji se izrađuje na osnovu individualnih potreba zemalja.Zemlje aspiranti su u obavezi da po svim poglavljima MAP-a pripreme Godišnji nacionalni program (ANP), koji predstavljaju NATO-u. Crna Gore je do sada realizovala V MAP ciklusa, s tim da je prvi ANP predstavljen 28. oktobra 2010, a peti ANP u periodu intenziviranih i fokusiranih razgovora 17. oktobra 2014. Tokom sprovođenja MAP-a, ministar vanjskih poslova i ministar odbrane Crne Gore su jednom godišnje (krajem juna/početkom jula) na sjednicama NAC-a predstavljali rezultate koje je Crna Gora postigla u okviru procesa MAP-a.

-29. decembra 2009. je donešena odluke o angažovanju predstavnika Vojske Crne Gore u Međunarodnoj pomoći snaga bezbjednosti (ISAF) u Avganistanu, Liberiji (UNMIL) i somalijskim vodama (ATALANTA – u okviru misije EU).

2010.

23. februara 2010. Crna Gora je priznata kao 44. ne-NATO zemlja kontributor, u misiju ISAF. U okviru mađarskog kontingenta, a pod regionalnom komandom Njemačke, u martu 2010. upućen je prvi kontigent VCG. U misiji ISAF Crna Gora je učestvovala sa 10 kontigenata VCG, dok je angažman u Avganistanu nastavljen i kroz učešće u misiji Odlučna podrška, gdje se trenutno nalazi treći kontigent pripradnika Vojske Crne Gore.

Crna Gora počinje da učestvuje na ministarskim sastancima u formatu ISAF. Ministar vanjskih poslova Milan Roćen predvodi crnogorsku delegaciju na prvoj Međunarodnoj konferenciji o Avganistanu, London, 28. Januar 2010. godine. Ministar Roćen predvodi delegaciju Crne Gore i na konferenciji o Avganistanu u Kabulu 20. jula 2010.

Crna Gora učestvuje na samitu NATO-a u Lisabonu, 19-20. novembra 2010. godine. Delegaciju je predvodio predsjednik Vlade Milo Đukanović, koji se na marginama samita susreo sa predsjednikom SAD Barakom Obamom. U Deklaraciji Samita istaknut je napredak Crne Gore u procesu evroatlantskih integracija, kao i njen doprinos stabilnosti u regionu i šire, kroz učešće u misiji ISAF.

2011.

U aprilu 2011. godine, ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Milan Roćen učestvovao je na sastanku NAC sa zemljama ne-NATO kontributorima na ministarskom sastanku u ISAF formatu održanom u Berlinu. Isti format sastanka održan je u decembru 2011. godine.

U okviru prvog crnogorskog predsjedavanja Američko-jadranskom poveljom (A5), 29. juna 2011, u Budvi je organizovan ministarski sastanak A5 na kojem je pored zemalja članica i zemalja posmatrača učestvovao i generalni sekretar NATO Anders Fog Rasmusen.

5. decembra 2011. u Bonu, Crna Gora učestvuje na Međunarodnoj konferenciji o Avganistanu. Crnogorsku delegaciju predvodi ministar vanjskih poslova Milan Roćen.

2012.

Predsjednik Vlade Igor Lukšić boravio je u zvaničnoj posjeti Briselu 21. marta 2012. godine i obratio se NAC-u.

Predsjednik Vlade Igor Lukšić je predvodio delegaciju Crne Gore samitu NATO održanom 21-22. maja 2012. godine u Čikagu, SAD. Crna Gora je u svojstvu države kontributora ISAF prisustvovala sastanku posvećenom Avganistanu, kao i sastanku ministara vanjskih poslova članica Alijanse i država aspiranata – 28+4 (CG, BiH, Makedonija i Gruzija). U Deklaraciji Samita je istaknut dobar napredak Crne Gore u procesu evroatlantskih integracija, kao i njen doprinos stabilnosti u regionu i šire, kroz učešće u ISAF misiji.

Zamjenik generalnog sekretara NATO Aleksandar Veršbo posjetio je Crnu Goru 19. jula 2012. Godine. Crnu Goru u je 5. novembra 2012. posjetila i Kolinda Grabar-Kitarović, pomoćnica generalnog sekretara NATO za javnu diplomatiju. Povod za posjetu bilo je otvaranje Informativnog centra o evroatlatnskim integracijama. NATO Info centar ima ulogu da kroz širenje javne debate i razvijanje kvalitetnijeg dijaloga o svim aspektima članstva Crne Gore u NATO omogući građanima da budu bolje informisani o isplativosti i svrsishodnosti učlanjenja u Alijansu.

Decembra 2012. je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Igor Lukšić boravio u NATO-u i sastao se sa generalnim sekretarom NATO Andersom Fogom Rasmusenom.

2013.

U prvom kvratalu 2013. godine imenovan je prvi nacionalni koordinator za NATO. Njegova uloga je da radi na povećanju javne podrške za članstvo u NATO, kao i da koordiniše međuresorske komunikacione aktivnosti.

U martu 2013. predsjednik Vlade Milo Đukanović je posjetio sjedište NATO. Đukanović je imao sastanak sa generalnim sekretarom Andersom Fogom Rasmusenom i gostovao na NAC-u.

U aprilu 2013. godine, potpredsjednik Vlade i mvpei Igor Lukšić je učestvovao na sastanku ministara vanjskih poslova NATO članica i partnerskih zemalja kontributora ISAF Misije (sastanak u istom formatu je održan i decembra 2013.).

Brisel je u oktobru 2013. posjetio i Predsjednik Crne Gore F ilip Vujanović. Tom prilikom imao je sastanak sa generalnim sekretarom NATO Andersom Fogom Rasmusenom.

2014.

Marta 2014. predsjednik Vlade Milo Đukanović se sastao u Briselu sa generalnim sekretarom NATO Andersom Fogom Rasmusenom i gostovao na sjednici NAC-a.

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Igor Lukšić je učestvovao na sastancima u ISAF formatu, 1-2. aprila 2014; 25. juna 2014 i 3. decembra 2014 .

Za Dan nezavisnosti Crne Gore, 21-22. maja 2014, generalni sekretar NATO Anders Fog Rasmusen boravio je u posjeti Crnoj Gori.

25. juna 2014. na sastanku ministara vanjskih poslova NATO donijeta je odluka da se sa Crnom Gorom intenziviraju razgovori o njenom članstvu u NATO kako bi do kraja 2015. odlučilo o upućivanju poziva za članstvo.

Na samitu NATO, održanom u Velsu, 4-5. septembra 2014, potvrđena je odluka ministara vanjskih poslova NATO članica da se sa Crnom Goru započnu intenzivirani i fokusirani razgovori. Članice su se obavezale da do kraja 2015. godine procijene napredak Crne Gore i donesu odluku da li da upute poziv za članstvo. Delegaciju Crne Gore na samitu je predvodio predsjednik Vlade M. Đukanović. Crna Gora je učestvovala je na sastancima sa aspirantima u formatu 28+4 i ISAF formatu.

Crnu Goru je krajem oktobra 2014. posjetio Vojni komitet NATO, koji predstavlja najviše vojno tijelo pod nadzorom NAC-a.

Za zvaničan početak intenziviranih i fokusiranih razgovora Crne Gore i NATO uzima se posjeta potpredsjednika Vlade i ministra pravde Duška Marković Briselu 19. novembra 2014, koji se sastao sa generalnim sekretarom NATO, Jensom Stoltenbergom i obratio se NAC-u.

Komunikacioni tim Savjeta za članstvo u NATO

Saradnja u oblasti javne diplomatije nastavljena je posjetom vd pomoćnika generalnog sekretara NATO za javnu diplomatiju Teda Vajtsajda, koja je upriličena 3-5. decembra 2014.

2015.

Realizacija aktivnosti i posjeta predviđenih agendom intenziviranih i fokusiranih razgovora nastavljena je tokom 2015.

U aprilu 2015, predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović posjetio je sjedište NATO i sastao se sa generalnim sekretarom NATO Jensom Stoltenbergom, i obratio se NAC-u.

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Igor Lukšić učestvovao je 13. maja 2015. u Antaliji na ministarskom sastanku zemalja članica NATO-a sa operativnim partnerima koji učestvuju u misiji Odlučna podrška.

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg boravio u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori u periodu 10-11. juna. Susreo se sa Predsjednikom Vujanovićem, predsjednikom Skupštine Krivokapićem, predsjednikom Vlade Đukanovićem, ppv i mvpei Lukšićem, ppv Markovićem i ministrom odbrane Pejanović-Đurišić.

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Igor Lukšić i ministar pravde Zoran Pažin učestvovali su 7. jula na sastanku NAC-a i susreli se sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltembergom.

Sjeverno-atlantski savjet, predvođen generalnim sekretarom NATO Jensom Stoltenbergom, boravio je u prvoj posjeti Crnoj Gori u periodu 14-15. oktobra 2015. Posjeta Savjeta bila prilika za naposredno upoznavanje ambasadora država članica sa sprovedenim reformama u ključnim oblastima. GS Stoltenberg se susreo sa Predsjednikom F. Vujanovićem, predsjednikom Skupštine R. Krivokapićem, predsjednikom Vlade M. Đukanovićem, potpredsjednikom Vlade D. Markovićem, ppv i mvpei I. Lukšićem, ministrom odbrane M. Pejanović-Đurišić, dok su se NAC-u obratili ministar pravde Z. Pažin, nacionalni koordinator za NATO V. Garčević i predstavnici poslaničkih klubova.

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Crne Gore Igor Lukšić i ministarka odbrane Milica Pejanović-Đurišić učestvovali su 25. novembra na sastanku NAC-a gdje su predstavili napredak Crne Gore uoči minstarskog sastanka NATO 1. i 2. decembra na kojem treba da bude donijeta odluka o pozivu Crnoj Gori u članstvo.

2. decembra 2015: Ministri vanjskih poslova država članica na sastanku u Briselu donose odluku o upućivanju poziva Crnoj Gori da postane članica Alijanse i u narednom periodu otpočne pristupne pregovore za članstvo.

Decembar 2015: Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg zvanično upućuje pismo ministru vanjskih poslova i evropskih integracija Crne Gore Igoru Lukšiću kojim poziva Crnu Goru da otpočne pristupne pregovore za članstvo.

2016.

  1. – 16. februar 2016: U Briselu održani pristupni pregovori Crne Gore sa Alijansom.

– 24. marta 2016: Potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Igor Lukšić upućuje pismo generalnom sekretaru NATO-a u kojem potvrđuje političku spremnost Crne Gore da bude članica NATO-a.

– 19. maja 2016: Na sastanku ministara vanjskih poslova NATO članica, uz prisustvo delegacije iz Crne Gore koji predvodi predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović potpisuje se Protokol o pristupanju od strane čanica NATO-a, nakon čega Crna Gora dobija pravo da učestvuje u radu tijela NATO-a kao posmatrač.

– Jun 2016: Države članice počinju ratifikaciju Protokola o pristupanju. Ostalo je još da Gornji dom parlamenta Španije ratifikuje protokol kao i da zakon o ratifikaciji prođe sve neophodne formalne procedure u Holandiji. Kad se to desi Crna Gora postaje nova, 29. članica NATO-a.

CDM

16 KOMENTARI

  1. Citam , otuzno i plitko ! Takva nam je i buducnost koju rado prizivate u svojoj zamagljenoj svijesti ! Jadna nasa djeca i unuci, kuda ih vecina vodi !!!!!

  2. Vise je vakat da se CG nadje tamo dje i pripada a to je razvijeni zapad. DF i njihovi simpatizeri pricaju protiv zapada a rado pune džepove mrskim dolarima i eurima. Svi idu u mrsku Evropu da rade i da se školuju. Nisam cuo da je neko pošao u Rusiju. A Rusi su odbranili Srbe, svaka im čast. Kad su se uvodile sankcije nisu uradili nista, kao i po pitanju Kosova. Ode Kosovo tu-tu pa-pa… Sad mi treba da budemo bliski? Kako da ne! Da sam ja vlast od Mamule bi napravio novi Goli Otok pa ove sto pale bandijere i primaju poslanicke plate a ne ulaze u skupstinu poslao na produzeni boravak dok se ne prevaspitaju. Tako je Tito radio pa je bilo i reda i mira. Zivjela Crna Gora!!!!

  3. Činjenica je da je istorijski dan. Budućnost će pokazati ispravnost ili ne ove odluke.
    Činjenica je i da se ne može porediti sa 13 julom 1878 jer tada na Cetinju nisu bile zatvorene škole i kafane i bez Cetinjana na ulicama i trgovima sa bezbroj policajaca koji moraju da obezbjeđuju nečiju privatnu odluku.
    Činjenica je da je jučerašnji dan na Cetinju podsjećao na Petrovdan 1941 godine.
    Skrećem pažnju skalinoj veš mašini da je ova izjava čisto moje mišljenje i da je ne treba prati agitpropovskim praškom i peglanjem brisati .

  4. UTULITE SE SKALARADIO !!!!!!!!
    NISTE PROFESIONALNI, NE DOPUŠTATE SLOBODU MIŠLJENJA, MAKAR BILO BEZ VRIJEĐANJA !!!!
    SRAMOTA !!!! BUDITE UVLAKAČI DPS a I DALJE !!!!!!!! BRAVO !

    • Pioniru i a reću ć je Dražini vojniče,da ti kaže. Na tvoju nesreću neće se utulti Skaakoja se slušana svakom koraku. Evo i i išep na njenom portal. Toliko za tvoju muku.Slabo ste prošli na svenarodnm anti mitingu na Cetinju.

  5. Tužan Dan za Crnogorsku demokratiju i slobodarsko Cetinje !
    Bićemo pioni svjetskog policajca,naši momci će ratovati tuđe ratove, a neke terorističke akcije prizvaćemo da nas “usreće”.
    Što je Dugouško mislio i radio prije 20 godina? On i cijela ekipa oko njega na čelu sa “vizionarom”
    Nema ideja i vizija, goli LIČNI INTERESI

    Smijete li ovo objavit?

  6. …što je ispod kotule “Marice..sa Ivicom i kompaniom belom-na staru srpsku godinu-1989 u sklopu njegovog-njihovog ABlejanja kontrarevoluciji-u ime i zaračun kasapina i grobara sa Dedinja…oburdavao-oburdao-oburdali legalnu i egtimnu vlast u opštini Kotor-koja na taj dan bijaše u PRVIH PET NAJRAZVIJENIH OPŠTINA TITOVE JUGOSLAVIJE..?! REČE danas na Skupštinu NDD MNE na Cetinje ,u povodu usvajanja Zakona o ulasku u NATO-TAJ “nobelovac- homo nous”..da su-da smo stigli od “DUBROVNIKA DO NATO…”-ZABORAVI REĆI njegovom-njihovom zaslugo?! Priznat se mora! Jer ,da oni nisu prevrtali korita-u čoporima stotine hljada obadalih goveda i magaradi po SRCG tih dana-od planina pa do mora od Ulcinja do Novoga..mi nebi smo na ovakav način-krvavi ulazili u NATO! Ljep pozdrav iz ubavog Prčanja-od penzionera Jola Drinjaka…!!!

  7. Svima čestitke a najviše MIlu Đukanoviću. Bravo vizionaru, bravo spasitelju mnogih potencijalnih tragedija u izmučenoj Crnoj Gori od kojekakvih vjekovnih izdajnika. Bravo i živio!

  8. Nadam se da će se mnogima skratit repica.Ovima koji su je podigli tek će se izlinjat.Mogu samo da ga uvuku okle i raste.

    • …oli misliš da smo ZABORAVILI-kada ste MILOVALI >>>17 godina 4 mjeseca i 10 dana (11/13.januara.1989 do 21.maja.2006)-REPICU kasapinu i grobaru (živome i mrt-vo-me) sa Dedinja-oklen ste (preo noći 20/21 maja.2006.godine)-se IZVUKLI ispod REpice…đe ste do tada rasli…?! Vi možete se i dalje UVUKOVAT-IZVUKOVAT…sve vam je uzladu!!! Jer vaš SMRAD življeće do vijeka..!!! Bravo,bravo VIZIONARI-hvala vam e ste se vratili-“M R T V I a Ž I V I”… drevnoj igri ŠAH-u..oj ha…NIKO KA VI.! Vaša bruka i sramota- VAŠI dragi VIZIONARI življeće do vijeka-ja vam jemac!!!

      • Aaa…bruke…Jordan,jopet bljuje…ko bi reka…lipi moj Jordane ti si bljuvač,pljuvač…batali Jordane ove teme ,pasana si persona i alchajmer skribomanijak,sa opsesivno kompulzivnim poremećajem gubitka nevinosti u AB revoluciji…pušti ove teme jačim bljuvačima ili pojdi sa ovizijem pučistima da im držiš barjak,esi poviši pa bi bio borami dobri jarbol…E VIVA VERO MONTENEGRO!!!

Leave a Reply to the black sheep strikes censorship Cancel reply

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].