Iz arhiva Skala radija: Kotor se više ne smije ponižavati, kulturno i funkcionalno degradirati (15. nov 2011.)

Pokušavali su da ponize Kotor i prije ovih današnjih kravataša.

Pokušavali, ali nikome nije pošlo za rukom da ga zaista ponize.

Neće ni junošama, u to smo sigurni.

http://radioskala.me/2011/11/15/kotor-se-vise-ne-smije-ponizavati-kulturno-i-funkcionalno-degradirati/

Kotor se više ne smije ponižavati, kulturno i funkcionalno degradirati

Kako je vrijeme od upisa Kotora u listu svjetske prirodne i kulturne baštine odmicalo tako je Kotor sve više ostajao bez prava nadležnosti, izmiještanjem pojedinih institucija i sve više postajao kulturno i funkcionalno degradiran, primjećuje dr Milenko Pasinović gostujući na Skala radiju.

Za razliku od drugih i na sreću države Crne Gore, Kotor nije tražio svjetski brend, za koga se mnogi bore, on ga je svojom prošlošću i odnosu prema njoj dobio, i postao dio svjetske prirodne i kulturne baštine, kazao je on.

I danas je Kotor poznat kao svjetski brend u kulturi, a u turizmu su ga nedavno otkrili i Japanci i uvrstili među stotinu najljepših gradova svijeta, o kojima snimaju svjetski serijal.

Profesor Pasinović je podsjetio i da je prije 14 godina u Berlinu Kotorski zaliv uvršten među 30 najljepših zaliva svijeta i pri tom se pita da li neko zna ko je predsjednik Urpavnog odbora tog zaliva i đe mu je sjedište.

Degradacija i odnos ignorisanja Kotora se i dalje na žalost nastavlja izmiještanjem institucija, pretvaranjem Regionalnog Zavoda za zaštitu spomenika u organ uprave, pretvaranjem filijale u Kotoru u ekspozituru itd, bolje reći gašenjem Istorijskog arhiva u Kotoru, što za posljedicu ima uništavanje prirodnog i kulturnog nasljeđa ili nedovoljnu brigu o njemu, kaže on.

Pasinović nadalje uočava da predložena rješenja o upravljanju zaštićenog područja Kotora, pravno i institucionalno vode daljem održavanju postojećeg stanja, a to je nenadležnost, sukobi ingerencija, nepokrivenost prostora zakonskom regulativom.

Prosto rečeno, odlučivanje na parče što popgoduje investitorima koji mogu da rade što hoće, najnoviji primjer devastacije obale u Kostanjici.

Stoga je cilj Zakona o zaštiti prirodnog i kulturnog nasljeđa Kotora kome svakako treba da prethodi Menadžment plan zaštite ovog područja upravo zaštita, održivo korišćenje, unapređenje, planiranje prirodnim i kulturnim dobrom zaštićenog područja, kazao je Pasinović.

Ovo sve ne sadrže Nacrti pomenutih zakona koje su Kotorani glasno i argumentovano kritikovali na dva okrugla stola, uz zaključak da se moraju uraditi novi.