Iz dnevnika „Iza pučine ne stoji niko“ Zorana Piperovića (36)

4

Četvrtak, 27.8.

13:01h

Jeka je crtala plažu i kupače, mučio sam se sa vrućim burekom, jogurtom. Tompus je iz pune pepeljare puštao nestrpljivi dim, soba je disala na škrge. Luka je spavao.

15:00

Istorijski tok svijesti o pripadnosti nečemu, pa i Crkvi, postaje dominantan, ako je duboko ušao u mozaik na zidu koji otelotvoruje nacionalno trajanje i rečeno pripadanje.

Sociologija življenja kroz generacije supstituiše tu prenoseću istinu, usađujući je pokoljenjima.

Relativizacija toga je opasna, jer znači čeprkanje po ponosu. Amin Maluf kaže da takvo nešto u malim zajednicama znači povređivanje siromašnog srca.

Začeprkalo se neoprezno, ishitreno. Neću reći bespotrebno, zarad toga da ne arbitriram o istini.

Govorim samo o sociološkom faktu i njegovom reperkutovanju na zbilju.

Moje je bilo da na to ukažem u momentu aktuelizovanja priče. Prošle godine, čini mi se u ovo doba. I to sam uradio.

Istina mora biti isprana u sto voda. Ako hoćeš do nje.

16:45

Otvorio sam balkonska vrata od sobe, ležim na lijevom boku i naslonjen na savijeni lakat ruke u kojoj počinje da živi prilično uspavan tompus , gledam parče mora, oblak nalik džinovskom kitu izduženog repnog peraja . I mjesec u nastajanju.

Petak, 28.8.

17:00

Ručao sam sa sestrom i zetom. Spremam se za plažu. Mada, spremanje ne mora da rezultira odlaskom. Odluka da se ode na kupanje, svjesna je svoje nepostojanosti.

23:58

Ovdje sve političke grupacije imaju definitivan stav. Da nema ovih drugih, država bi bila drugojačija i sretna.

I to nije istina, naravno. Opasan je to stav, jer isključuje dijalog, zato što je, kako rekoh, definitivan. Ali , nije nerješiv.

Ako se i jedni i drugi, te nevolje ne mogu otarasiti, onda mogu od nje napraviti vrlinu.

Subota, 29.8.

11:00

Jesam nezavisan. Ali to čuvam uz pomoć mnogih zavisnosti.

Često to bude. Tako je sa životinjama. Državama.

20:00

Nema budale koja nema svoje lucidne minute.

20:30

Da li sam negdje pročitao, ne mogu da se sjetim gdje, da su političari primorani da žrtvuju svoje ideje da bi ih realizovali.

20:10

Imamo li uspomena koje možemo odagnati od sebe, a da ostanemo iskreni prema događaju iz kojeg su se rodile.

20:20

Vjerovanje u Boga ne može se naučiti. Ono je dato. Tvoje je da vjeruješ. Ili, valjda bez zorenja, glavu okreneš.

21:00

I obraz je imanje.

Nedjelja, 30.8.

00:08

Vuk je komentarisao srebrni prah prosut po moru. Valja sada ploviti po njemu, dodao je glasom odmaklim u preoblikovanju.

Ja i Đorđije jeli smo krempite sa jagodama , za koje Ines tvrdi da su najukusnije, jer ih Tivćanke uglavnom prave.

Nijesmo morali pričati soto-voće , jer Kataleja ima san koji ne umije da se preda.

01:04

Danas su izbori. Brinem kao građanin, kao roditelj, đed. Kao patriota.

Kad sve pođe predaleko, u to sve stanu – razum, dobra volja, odsustvo shvatanja o mogućim posledicama. Sve.

Iako vlast i borba za nju, nije sve.

To će sve, i ona – vlast, postati, ako nikom više me bude do vlasti.

09:39

Čežnjivo sam gledao avgustovsko more pred odlazak za Podgoricu. To je sigurno znak da ću se u avgustu iznova okupati sledeće godine. Ako budem tu.

Ne brijem se već deseti dan. Djeca kažu da mi stoji dobro, a ja u ogledalu vidim jednog starijeg čovjeka, kojeg do juče nisam poznavao. Bijele dlake po licu donijele su mi iznenađenje. I pravu mjeru stvari. Ne znam što da kažem. Osim da me svrbi cijela glava.

10:15

Za one koji imaju velike ambicije, za one koji ustaju sa željom da opet danas gomilaju bogatstvo, za one kojima je već smiješno da se osvrnu na sirotinju iz koje su, koliko juče izašli, život je nepojmljivo kratak.

Utorak, 1.9.

15:46

Izgubili su oni za koje sam glasao. I to je rezultat koji su svi prihvatili. Tako i treba.

Nije da nisam ukazivao na neka, mogu reći, apsurdna ponašanja. I isto takve ideje. Tako je ta apsurdnost , garnirana elementarnim nepoznavanjem crnogorske sredine, bila očita, da sam mislio da je namjerno lišena očitosti.

Kada sam prvi put napisao javno da se neko igra sa sociologijom sredine, mnogi moji prijatelji tražili su objašnjenje. I ja sam im predočio. I oni su ćutali.

Ko je čitao Solženjicina, zna šta to znači. Posebno kada on, kao i Ernesto Sabato, govori o presudnom značaju tradicije u malim zajednicama. Mi smo se podsmijevali, pravdajući smijeh multi ovim ili onim, iako dodirnih tačaka nemaju. Država to su njeni građani. Svi. Iz gradova, sela, planinskih zabiti, zaboravljenih dolina, bespuća. Njih ima najviše. Ne moraju da su u toku svjetskih trendova, ekonomskih kretanja, noviteta svih vrsta. Ali su utvrđeni u vjeri. Koju ne mora da praktikuju. Genetikom i tradicijom crnogorskom im je data.

Crnogorci po refleksu reaguju. Možda često, kad je i lišen razuma. Ali reaguju. Burno. I ne razmišljaju šta se krije iza refleksa i bure. To je Crnogorac.

Ustanak 13 jula 1941 nijesu podigli komunisti. Već je sredina, satkana od iskonskog DNK, reagovala na 12 jul 1941.

Onda je ta ista sredina godinama unazad filovana detaljima tog 12 jula 1941. Meni neobjašnjivo. Nisam to mogao da pravdam ni nacionalnim inatom koji je rodila Podgorička skupština 1918 . Jer se , ne mogu, ni u nacionalnoj ravni podvesti u logičku jednakost.

Banalizovao bih priču kada bih kazao da je Crkva presudila. Ne. Nijesu popovi mogli izvesti onoliki narod. Drugo je u pitanju. Onaj crnogorski refleks, malo prije pomenut.

Mnoga crnogorska srca su zaigrala. I nijesu mogla nazad. A mogao je input koji ih je zatresao. Lako i otmemo. Ideja, ma koja, nije konstanta. Zato je samo ideja.

Ideja, ako joj se želi uspjeh, mora da uzme u obzir samo jedno. Gdje i na čemu treba da nalegne. I ništa više.

Politika je praktikovanje date sociologije. Koju podupire elementarna logika. I cilj ovoga što napisah je samo želja da prospem prah elementarne, te iste logike, na sociologiju crnogorske sredine. Prije nego li iznenadiš Crnogorca, treba proučiti kako reaguje na iznenađenje. Makar bilo i crkveno.

Subota, 5.9.
15:24

Nije umjetnik onaj koji zna kako da ostari, već onaj koji, kad već ostari, to umije da podnese.

Uz saglasnost autora na portalu www.radioskala.me objavljen je dio sadržaja iz neobjavljenog dnevnika „Iza pučine ne stoji niko“ Zorana Piperovića.

4 KOMENTARI

  1. Svaka čast, Piperu! Iskreno! Kad je malo njih iskreno.
    Demonetizovana moralna savjest.
    Hrabra i rijetka.
    A prijeko potrebna. Naročito sada,
    i na srpskom i na crnogorskom.
    I albanskom.

  2. U vremenima kada malo toga duši nešto kazuje, vaše pisanje iznova je natjera da zatreperi.
    Prepozna se u radosti, bolu, božanskom plavetnilu. Zastane na nekoj tački. Spotakne se o neku stijenu. Traži svoj put ulicama pustog grad nad kojim mjesec gospodari.

    Pišite.

  3. Gospodine Piperoviću,
    Ovaj tekst je literatura i filozofija.
    Lirik ste i mudrac.
    Čovjek i istina.
    Vi zapravo javno razgovarate sa sobom, što teško ko može.
    Za taj podvig treba biti hrabar.
    Treba se probuditi sa licem djeteta. Posebnu u društvu u kojem mnogi nemaju ime ni prezime.
    Ostalo im nije potrebno da bi bili ništa.
    Mjesec vas čuvao a sunce grijalo!
    Ipak se okreće.
    Naranče žute,ne može se drhtaj nerva zatočiti.
    Budite i ostanite takvi isti sa stavovima sa kojima bih se pokušala mačevati sa vama.
    Što će reći da se sa nekima nijesam složila.
    Ali Vam kičma vrijedi Crne Gore od krša do mora.
    Živjeli!

  4. Zorane, ko vas je pažljivo čitao, nije iznenađen.
    Ali, čvor mentalne korupcije nije dozvoljavao da se glas stvrarnosti, sociologija sredine kako vi kažete, čuje tamo gdje treba .

    Zato ćemo sada da živimo jednu stvarnost koja nije bas morala takva da bude.

Leave a Reply to pesimistični optimista Cancel reply

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].