Jedan plan ustanka od prije 406 godina, nastao u Kučima

0

Priredio Miroslav Ćosović

U Kučima je 8. septembra 1614. održana skupština na kojoj se dogovarao ustanak protiv Turaka. Fransoa Lenorman je 1866. objavio knjigu „Turci i Crnogorci”. Knjigu je 2002. na naš jezik preveo i objavio CID iz Podgorice. Pred vama je dokument koji je Lenorman predstavio u knjizi, s latinskog ga je preveo Miloš Milošević:

“PLAN USTANKA U CRNOJ GORI, HERCEGOVINI I ALBANIJI, PREDLOŽEN 1614. KARLU II GONZAGI, VOJVODI OD NEVERA:

Dana 8. septembra 1614. godine, u Kučima, u Gornjoj Albaniji, održana je skupština, na kojoj je sudjelovao i patrijarh Srbije i glavni gospodari svih kraljevstava koje su pod turskom vlašću, to jest: Gornje Albanije, Bosne, Makedonije, Bugarske, Srbije, Hercegovine i Dalmacije, povodom jednog poreskog tereta, kojim su tamošnje paše htjeli da opterete sveštenstvo. Tom prilikom se ugovorilo da se gospodin kapetan Đovani Renes (Gioani Reness) ponovo uputi u Italiju kod Njegove Svetosti i da mu iznese plan o oslobađanju od turske tiranije, kako je to utvrđeno na ovoj skupštini.

Prvo hoće da vide kako se doprema oružje u Brda Crne Gore i brda Cimare (‘Zimarra’), koja graniče sa primorjem, i koliku će količinu moći da dobiju. A to će za vas biti lako jer su oni uvijek za sebe sačuvali slobodu, pa Turci ovdje nikada nijesu ušli, niti se ikada Sultanu plaćao danak.

Zatim ova Brda će predati oružje brdima Dukađina, koji su blizu onima od Cimare, a od tamo će davati svim brdima koja su sklopila zavjeru, a to su Piperi, Klementi, Kuči, Vrševo (‘Versevo’) i Bjelopavlići. Ta brda već trideset godina žive u slobodi i ne plaćaju harač Sultanu. A tu će se moći dobiti do 30.000 dobrih vojnika.

Pored toga zaključili su da se tu uključe i 12.000 vojnika-zavjerenika koji se nalaze vani, to su oni iz Srbije, Hercegovine, Makedonije, Albanije i Bosne, a te se provincije, skoro sve, graniče sa spomenutim Brdima. Taj će narod biti lagano raspoređen po navedenim Brdima u doba kada će trebati podići ustanak. Tako će ih ukupno biti 42.000 sve odabranih vojnika, a od tih je 12.000 vojnika, a 30.000 pješaka.

Red kojega će se morati držati je sljedeći: oni iz Cimare treba da se okupe sa 8.300 ljudi, koje odmah treba uputiti na Valonu, da bi tvrđava i grad bili iznenađeni. A to će biti lako izvodljivo jer su tamo na straži u tvrđavi hrišćani, a neki su njihovi komandanti složni sa spomenutim Cimariotima.

Oni iz Dukađina, sa drugim ljudstvom, treba da se, dijelom, upute put Kroje, sa ciljem da je osvoje. A to će postići bez ikakve smetnje, jer se srušio dio zidina u blizini vrata spomenutog grada, i Turci ga nisu popravili.

Jedan dio će ići put Skadra, jer sa onima unutra održavaju neke veze, a drugi dio će se uputiti ka Herceg Novome. Ali prije toga, Crnogorci će tokom jedne noći izvršiti iznenadni prepad na tvrđavu, jer održavaju vezu sa hrišćanima koji noću stražare na pomenutoj tvrđavi.

I odmah pošto se izvrši ovaj upad sa spomenutih Brda, treba podići ustanak spomenutih zavjereničkih kraljevstava, kidajući na komade sve Turke koji se nalaze u spomenutim kraljevstvima. A to će biti lako izvodljivo jer na 10 Turaka dolazi 200 hrišćana. Zatim će se jedan dio tog naroda uputiti prema Skoplju i tamo treba da se priključe spomenutom ljudstvu od 42.000 vojnika, što će dati broj od 120.000 biranih ljudi. To će se, po našem računu, ostvariti u roku od manje od dva mjeseca. Od tamo će se, preko spomenutih zavjereničkih kraljevstava, uputiti prema Jedrenu (‘Andrinopoli’). Prije nego što stignu do Jedrena predstavljaće vojsku od 160.000 vojnika, pa i više, ako to bude potrebno. Do toga prelaza će doći bez ikakvog sukoba sa neprijateljem, jer će ovaj ustanak otpočeti u mjesecu oktobru, kada su Turci bez oružja. Pošto Turci neće imati vojsku u Evropi da se suprostavi našoj, mogli bi je dovesti iz Azije, ali nam se ne bi mogli približiti u roku od šest mjeseci. A kako je još običaj Turaka da se vojska ne okuplja prije sabiranja žitarica, mi ćemo imati osam mjeseci vremena za obezbjeđivanje svih neophodnih stvari. A kada ustanu sva ova kraljevstva, turske snage će biti mnogo oslabljenje pored toga što će okolni lokalni katolički prinčevi koji graniče sa Bugarskom, a to su prinčevi Vlaške i Moravske, uvijek doći da nam pomognu. Uostalom sa njima se već i pregovaralo preko arhiepiskopa Vlaške, koji je krvni rođak srpskog patrijarha, a oni će to rado učiniti jer će tako trajno ostati prinčevi, i oni i njihovi nasljednici.

U tom vremenu od osam mjeseci, nadamo se da ćemo, sa pomoću Božjom, ući u Carigrad, jer je naš pothvat lak naročito s toga što se na tom putu ne nalazi niti jedna tvrđava, oko koje bi trebalo gubiti vrijeme, da se osvoji, da ne bi ometala naše putovanje. Izuzetak su granice Ugarske i Hrvatske, ali ćemo te tvrđave ostaviti na kraju. Na taj način car neće gubiti vrijeme u osvajanju Ugarske, a nadvojvoda Hrvatske. Još više, na pomenutoj skupštini dat je predlog da se, u slučaju dizanja ovog ustanka, otpočne sa kovanjem novca veoma loše smjese, sa bjelinama. Uz to bi se objavilo da svi narodi treba da primaju taj novac od vojnika prilikom plaćanja živežnih namirnica. A onaj koji će posjedovati takav novac, moći će svaka tri mjeseca da ga donese službenicima odnosnih kraljevstava i daće mu se naknada u istoj količni dobre monete. To bi se uradilo sa ciljem da spomenuti vojnici budu plaćeni mjesec po mjesec, a ne da opterećuju narod.

I još se zaključilo da sav plijen od opljačkanih gradova Turaka i Jevreja, kao zlato, nakit, srebro, treba predati kraljevskoj kasi za izdražavanje vojske. A od toga će se dobiti velika količina blaga čime će, za koju godinu, moći ratovati bez druge pomoći. A poslije osvajanja Carigrada ukinuće se gorespomenuti novac i zadovoljiti sve sa odgovarajućom količnom dobre valute.”

Niđe ni pomena o bilo kakvim Srbima. Te 1614. trebaju da se dignu na ustanak razne etničke grupe, pominju se Crnogorci, Cimarioti, razna plemena kao Piperi, Kuči, Klimenti, Bjelopavlići, no, Srba nema. Na teritoriji naših plemena srpska narodnost izmišljena je tek u 19. vijeku.

OSTAVI KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected]