“Jesenji darovi” Lovćena

0

Crnogorski nacionalni parkovi i bogastvo flore i faune

Piše: Božidar Proročić stručni saradnik i biolog Ana Uskoković

Veliki značaj primjene novih tehnologija u edukaciji 21.10.2020. 12:07
Abazović: Značajna pobjeda građana i ekološke Crne Gore 21.10.2020. 11:29
Bečić: Obaveze Crne Gore kompatibilne sa Agendom UN 21.10.2020. 11:15

Jedan jesenji dan proveden u Nacionalnom parku ,,Lovćen” uvjerio nas je u bogastvo flore i faune ovog područja. Ovaj crnogorski park zauzima centralni dio lovćenskog masiva, od podgorine u zaleđu Bokokotorskog zaliva do najviših vrhova bogat je ljekovitim biljem. Predstavljamo prilog sa Blatišta i katuna Dolovi.

“Tragali” smo za biljka i prvo naišli na porodicu (gencijana) lincura u narodu poznatu kao: krstastu lincuru ili proststrel (gentiana cruciata) možete naći na pašnjacima, livadama, šikarama, po obodu šuma planinskog i subalpinskog pojasa na području Lovćena. Jako je raspostranjena posebno na području Blatišta đe smo evidentirali nekoliko staništa krstaste lincure. Čitava biljka je ljekovita i gorkog aromatičnog ukusa. No moramo imati u vidu da je porodica lincura nesavjesnom eksploatacijom ugrožena u Crnoj Gori i njena eksploatacija je strogo zabranjena. U vrijeme cvjetanja od jula do septembra predstavlja jednu od najljepših biljaka Lovćena.

U farmakopeji porodica lincura se koristi za pripremanje različitih farmaceutskih proizvoda. U Crnoj Gori postoji i plantažni uzgoj lincure i to je jedan od jedinih pravih načina očuvanja autohtone lincure od nesavjesnih birača.

Važno je napomenuti da je lincura bila jedan od kandidata za botanički simbol Crne Gore.

Nakon povratka sa istraživanja u Centru za posjetioce NP “Lovćen” sreli smo se sa uvaženim kolegama iz Prirodnjačkog muzeja iz Podgorice kustosima mr Ilinkom Ćetković, mr Suzanom Malidžan i dr Snežanom Dragićević.

Pošli smo u istraživanja šumskog pojasa Dolova u potrazi za porodicama gljiva. Gljive su veoma specifična grupa živih bića. Predstavljaju najrasprostranjenije organizme na zemlji. Do danas je opisano oko 100.000 vrsta, ali se pretpostavlja da postoji oko 1,5 milion recentnih vrsta. Na području Lovćenskog basena ima i do 1.500 vrsta gljiva, što predstavlja izazov za brojne istraživače i biologe i mikologe.

Prelazeći preko pašnjaka katuna i sela Dolovi ulazeći u guste stoljetne bukove šume naišli smo na velike porodice gljiva sunčanica (lat. macrolepiota procera). Sunčanica raste u svim šumama na različitim nadmroskim visinama od septenbra do novembra pripada jestivim gljivama visoko cijenjenim u kulinarstvu.

Najpoznatije jestive gljive Lovćenskog basena su: sunčanica (lat. Macrolepiota procera), vrganj (lat. boletus edulis), šampinjon (lat.agaricus bisporus), lisičarka (cantharellus cibarius), mednjača (lat. armillaria mellea).

Otrovne gljive na koje smo ovaj put naišli u našem istraživanju na području Lovćenskog basena su: muhara (lat. amanita muscaria) otrovna je i psihoaktivna gljiva iz roda amanita. Sadrži muscimol, ibotensku kisjelinu i muskarin. Slične su joj panterovka (amanita pantherina) i zelena pupavka (amanita phalloides), zelena vitičarka (lat Stropharia aeruginosa) koju smo uslikali i predstavlja izuzetno otrovnu gljivu.

Šeširić joj je crven sa bijelim tačkama, koje su ljepljive i ispiraju se kišama, te se često može pomiješati sa gljivom jajčarom jednom od narasprostranjenih jestivih gljiva upravo takve gljive.

Identifikovali smo starije primjerke koje su kiše isprale i koje je neiskusni berač mogao zamijeniti sa jestivim. Razmnožava se polno bazidiosporama koje se nalaze u bazidijama ispod šeširića. Nepažnjom vrlo lako se jestive gljive mogu pomiješati sa otrovnim. Ukoliko se pojedu otrovne umjesto jestivih gljiva, može doći do teških oštećenja pojedinih organa, a nerijetko i do smrti. Stoga vam nikako ne preporučujemo da, ako želite da skupljate gljive, da to radite sami već sa iskusnim mikologom ili biologom nikako sa amaterima.

Obodima kraških terena i bukovih šuma pored starih kamenih okućnica i drevnih crnogorskih guvana u NP “Lovćen” raste šipurak koji pripada porodici ruža (lat. rosa canina).

Šipurak je razgranati, bodljikavi žbun, koji može narasti i do tri metra visine. Grane su vitke i savijaju se u luku. Veliki cvjetovi imaju pet ružičastih ili bijelih latica. Šipurak obično cvjeta u maju i junu, dok plodovi sazrijevaju u septembru i oktobru. Plod je jajastog oblika, crven i po površini gladak i sjajan. Cvjetovi su hemafrodični, to jest sadrže i tučak i prašnike (muške i ženske organe potrebne za razmnožavanje). Dobro podnosi mraz i uspijeva u hladnoj klimi. Tako da i u novembru možete pronaći plodove šipurka još uvjek nedozrele purpurno-crvene boje. Plodovi šipurka sadrže 0,5 do 2 odsto vitamina C, zavisno od podneblja i stepena zrelosti. Plod sadrži i vitamine B1, B2 i K, organske kiseline, šećere (invertni šećer), tanine, flavonoide, mineralne soli. U sjemenu šipurka ima vitamina E i nešto vanilina. Plodovi šipurka koristili su se u narodnoj – prirodnoj medicini još u Starom vijeku.

Saznanja o značaju šipurka u liječenju i ishrani nisu nova, već naprotiv, poznata su još iz vremena starih Grka i Rimljana. Prve zapise o značaju šipurka u prirodnoj medicini ostavili su nam stari Grci. Čaj od šipurka djeluje okrepljujuće i posebno se preporučuje kao ukusna i korisna preventiva u zimskim mjesecima kada su česte epidemije respiratornih infekcija kao što su prehlada ili grip. Preporučuje se i osobama koje su preležale bolest i žele da ubrzaju period oporavka. Pomiješan sa cvjetovima zove snižava povišenu temperaturu. U kombinaciji sa metvicom preporučuje se kod stomačnih tegoba i dječjih proliva. Pomiješan sa klekom i kukuruznom svilom djeluje diuretično. Novija istraživanja pokazala su da je šipurak djelotvoran za ublažavanje bola u zglobovima i da može da poveća pokretljivost zglobova zahvaćenih artritisom.

Nakon višesatnog iscrpnog istraživanja i obilaska terena Blatišta i katun-sela Dolovi vratili smo se u Centar za posjetioce NP “Lovćen” đe smo zajedno pripremili kompletan materijal i zapažanja. Pozivamo sve ljubitelje prirode da posjete NP “Lovćen” i da se informišu o bogastvu flore i faune ovog područja.

Tu su uvjek spremni ljubazni službenici da vas upute u sve “tajne” ovih kraških predjela i krajolika koji plijene ljepotom. Ovo je jedan jesenji dan u nizu mnogih u NP “Lovćen” dok dobar dio vegatacije je u fazi mirovanja. Ipak imali smo priliku da vas upoznamo sa određenim čarima prirode i njenim jesenjim darovima.

Nastavićemo naš serijal jednom sedmično dok nam vremenski uslovi dozvole, upoznavajući vas sa svim prirodnim ljepotama NP “Lovćen”.

OSTAVI KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected]