Ko i zašto koči razvoj Kotora

57
Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture Kotor

Pod sjenama Pestingradske mističnosti i ljepote, odakle budnim okom u tiha predvečerja vila Alkima prostire zaštitnički plašt, sanjari Kotor.

Papska bazilika, katedrala Svetog Tripuna ispod koje je more, a iznad plavo nebo tvori ne rijetko sliku od koje se učini onome koji je opčinjen gleda, da je zaplovila i uhvatila se u koštac sa burama i neverama, prkosna izranjajući u priču od koje gotovo zastaje dah.

Sa njom, ruku pod ruku sveti Luka, pričajući naraštajama priču o vjekovnom suživotu, o skladu raznolikosti vjerske i nacionalne koja je krasila i krasi Kotor i njegove žitelje dajući primjer svima, šaljući poruku snažnu onima koji dolaze o postanku i opstanku ljudskom, dok su se drugi međusobno trijebili nikako ne prihvatajući da mogu i moraju zajedno.

Palate gospodske, u jedinstvenom Kotoru najbolje govore o životu kroz vrijeme koje se stoljećima mjerilo, o tolikoj raskoši i raznolikosti, statusnim simbolima, običajima.

Podsjećaju nas kapetanski saloni na otmenost, stari jedrenjaci na smisao života ovdašnjeg čovjeka, srebro i zlato na odraz bogatstva i snage.

No Kotor niti može niti treba da ostane  konzerviran, grad bez razvoja kome je navodno UNESCO definisao svaki kamen pa se ni fuge u kontakt zoni ispred glavnih gradskih vrata na novom pločniku nijesu mogle odrediti bez dvanaestočlane komisije koja je posao uradila tako da će fuge morati ponovo da se rade.

Regionalini zavod za zaštitu spomenika kulture Kotor nije dozvolio pjeskarenje bedema što bi bilo razumljivo da mnogi objekti u Kotoru nijesu čišćeni upravo na ovaj način.

Zavodu nije smetalo pjeskarenje katedrale Sv. Tripuna, a ne smetaju im izgleda ni pukotine na bedemika koje ozbiljno prijete.

Kad već pomenuh bedeme, Dubrovnik od njih godišnje ostvari desetak miliona eura prihoda.

Kotorski su sigurno interesantniji i pružaju brojne mogućnosti koje dubrovački nemaju.

To naravno podrazumijeva prethodno uređenje i detaljno sređivanje jer je kamen na mnogim mjestima odnešen ili je jednostavno porušen.

Kameno stepenište nije baš bezbijedno za sve veći broj turista koji žele izaći na vrh San Đovanija.

Činjenica je da je skupo sređivanje bedema i da takav poduhvat zahtijeva značajna ulaganja, ali je takođe činjenica da bi izgradnja lifta koji bi bio jedinstvena turistička atrakcija ubrzo, po svim pokazateljima prevazišli dubrovački prihod.

Još jednostavnije i bolje rješenje bilo bi izgradnja žičare, najmanje četiri puta jeftinije koja bi svojom atraktivnom trasom, ne ugrožavajući vizulelni uticaj bila još interesantnije za više hiljada turista koji dnevno posjete Kotor.

Na žalost, za to rješenje Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture Kotor neće ni da čuje.

Kao da Zavod nije naš i kao da ne treba da štiti naše interese, Zavod neće da čuje ni za toliko neophodnu zaobilaznicu pozivajući se na stručnjake  Međunarodne organizacije ICOMOS (savjetodavno tijelo UNESCO-a) čija je alternativna za rješavanje saobraćajnog kolapsa gotovo svakodnevnog može u intenziviranje saobraćaja na moru prosto u sukobu sa zdravim razumom.

Priča da bi izgradnja putnog pojasa oko ovog regiona, koji bi prekidao vertikalnu zonu planinskog masiva, uz izgradnju objekata ugrozila područje koje je na listi Svjetske kulturne baštine, obična je glupost.

Pričom oko zaobilanice na žalost ne završavam priču o nastojanju Zavoda za zaštitu spomenika kulture Kotor da naš grad zaboravi na održivi razvoj i da ostane trajno u okvirima u kojima je danas.

Nema zato rješenja ni za put od Mua do Stoliva koji bi rasteretio priobalni put koji je odavno pretijesan da primi čak i domicilno stanovništvo.

Nema još rješenja ni za kafanu “Dojmi” ni za mnoge objekte u gradu koji bi morali biti pod budnim okom Zavoda.

No ipak ostaje pitanje kako je moguće da Zavod žmuri kada na kamenim palatama njeni službenici postavljaju eloksiranu bravariju na pjenu od mora, kako mogu raznobojne fasade čije šarenilo bode oko, betoniranje kamenih parapeta i ponti, i još mnogo toga što mora biti predmet interesovanja ove institucije.

Činjenica jeste da je malo zaposlenih, ali za Zavod ne bi smjela da važi ona narodna “malo ljudih malena i snaga”.

Dovoljno je ukazivati nadležnima na problem svakodnevno ako treba, obavještavati medije a ne biti pasivni posmatrač.

To se mora promijeniti.

Za dobro Kotora i Crne Gore.

Slavko Mandić

57 KOMENTARI

  1. Ti se Miloše možeš prepoznat samo u drugoj. Neka ti je sa srećom. Nijesi razumio što sam rekao no si mene napao pa ti eto vraćam.

  2. Milane,
    Ti se mozes prepoznati u barem jednoj Andricevoj kategoriji…osim naravno u prvoj.
    Predsjednik Skupstine u najmanje dvije.

  3. Gospodo iz Zavoda, napisali ste:”Naime, prekomjerna i nekontrolisana urbanizacija (planirane gradnje hotela od 7- 8 spratova, izgradnja stanova za tržište do vrha brda Vrmac, veliki infrastrukturni objekti, gradnja na najvrijednijim prostorima) bi svakako degradirale to kulturno bogatstvo, o čijoj zaštiti treba da brinu svi državni i lokalni organi, institucije i građani”. Potpuno se slažem ali vas pitam kako ste kroz plan Studije lokacije Vrmac (lokalna studija) gdje su predviđene turističke vile dali saglasnost da se broj ležajeva sa 750 poveća na nenormalnih 2500 ležajeva. Zašto ste dali takvu saglasnost i pod čijim pritiskom? Odgovorite na to pitanje kad već pominjete Vrmac i njegovu zaštitu.

  4. Zavode i Skalo zašto ne komentarišete bespravnu dogradnju sprata na kući Ranka Krivokapića na Škaljarskoj pjaci (stari grad) u Kotoru?

  5. Kako da ne! Da dodjemo i da pricamo Vama ono sto Vi dobro znate a necete da radite. Hocemo da kazemo javnosti ko ste Vi i kakvi ste strucnjaci. Pogledajte Vi u oci gradjane Boke i odgovorite na tekst u Monitoru za dozvolu koju ste dali Predsjedniku parlamenta. Najbolje bi bilo da radio Skala ukine komentare i da niko nista ne smije reci kotorskim gradjanima. Svaka cast autoru teksta, kako je sve u dva dana izaslo na vidjelo

  6. Tužnoga pisma iz Zavoda koji nas sve poziva da dođemo. Sajt nikad nijesu ni imali pa da tamo postave sve dokumente. Zašto do sad nisu napravili sajt. oni bi morali bit ozbiljna institucija. Kako razmjenjuju informacije sa svijetom bez sajta. Neka nekome drugome pričaju kako rabotaju europski i da su unaprijeđeni. Koliko ja znam oni su organizovani kao neka ekspozitura ioi slično. neće se ništa pitat.

  7. Što Zavod piše nama koji komentarišemo? Što ne odgovori na tekst. Pominje da su dobili Budvu koja je već betonirana i uzduš i u visine. Što se nijesu oglasili kad je Budva sistematski uništavana. Kad se radi o Kotoru zna se da su interesi glavni. Nijesmo toliko ludi da ne vidimol da kod nas ništga ne može da se uradi jer nam brane stručnjaci. Najbolje da nam stave betonsku ogradu oko Kotora i da nam ubacuju hranu helikopterima na Bokelja. Da niko ne može ni unutra ni vanka.

  8. Regionalni zavod

    Poštovani/e autori/ke komentara,
    Obraćamo Vam se s uvjerenjem da kao i mi želite dobro Kotoru, na način da se sačuvaju prirodne i kulturno- istorijske vrijednosti Kotora, stvarane i čuvane vijekovima umjećem i brigom mnogih generacija i zbog kojih je ovo područje upisano na Listu svjetske baštine, među 854 gradova i lokaliteta, od značaja za čovječanstvo naše planete.Upravo taj status i još uvijek očuvana univerzalna vrijednost kulturnog i prirodnog nasljeđa je glavni razlog dolaska turista, odnosno naš strateški potencijal razvoja. Očuvanje i zaštita tih vrijednosti nije nimalo jednostavan posao, jer se, pored nacionalnih, moraju primjenjivati i međunarodni propisi i poštovati Odluke UNESCO. Međutim, to ne znači da je zabranjen razvoj.On je moguć samo do mjere koja neće devastirati zaštićene vrijednosti. Naime, prekomjerna i nekontrolisana urbanizacija (planirane gradnje hotela od 7- 8 spratova, izgradnja stanova za tržište do vrha brda Vrmac, veliki infrastrukturni objekti, gradnja na najvrijednijim prostorima) bi svakako degradirale to kulturno bogatstvo, o čijoj zaštiti treba da brinu svi državni i lokalni organi, institucije i građani. Naravno, da Zavod i Ministarstvo kulture imaju posebnu ulogu i nadležnosti propisane zakonima ove države, koji nas obavezuju na primjenu međunarodnih propisa iz oblasti zaštite svjetske baštine, čiju primjenu kontroliše UNESCO, preko eksperata ICOMOS, među kojima je i prof.dr Todor Krstev. Pored toga, napominjem da kao društvo koje teži biti dio evropske zajednice i čini napore da prihvati evropske stanarde u svim oblastima, podrazumjeva i primjenu tih standarda u oblasti zaštite kulturne baštine. Upravo ta činjenica često izaziva formiranje mišljenja da je zakočen razvoj, a zbog nedovoljne informisanosti i nepoznavanja velikog broja propisa, procedura i postupaka okrivljuje se Zavod, za sve i svašta, odnosno i za poslove inspekcije i poslove drugih državnih i lokalnih organa. Ali to za mnoge nije loše, odnosno veoma je dobro i korisno da postoji Zavod, kao dežurni krivac.
    Zbog navedenog, najiskrenije Vas poštovani/e komentatori/ke pozivamo da kad god želite dođete u Zavod i da, gledajući se u oči , razgovaramo o svim temama važnim za Kotor. Isto tako, ukoliko želite da Vam pošaljemo neki dokument, od UNESCO i sl. ili neku informaciju možete se slobodno obratiti na našu e mail adresu: [email protected], s obzirom da je sajt u izradi u skladu sa novom reorganizacijom naše ustanove.Shodno tome, u nadležnost ove instituciji zaštite, se pored dosadašnjih područja Opština Kotor, Tivat i Herceg Novi, dodaje i područje Opštine Budva, što, valjda ukazuje na nešto.

    Očekujemo Vas u Zavodu i srdačno pozdravljamo.

      • @regionalni zavod
        A zasto Vi primate plate ako bi mi svi pojedinacno trebali dolazit i ukazivat na propuste koje pravite?! Ko ce meni platiti moje potroseno vrijeme na Vas imam ja i druge rabote? Zamislite da se samo makar 1.000 ljudi pojavi da zakaze sastanak kod vas, pa naredna 2 mjeseca ne biste stigli porazgovarat sa svima uz svoje redovne rabote i kad bi tako za svaku pojedinacnu rabotu radili, za svaki pojedinacni projekat….na sto bi to na kraju licilo, na cirkus! Ako vec tu radite onda odradjujte posao kako treba ili ga prepustite drugima!
        Lijepo je to sto brinete o nasem nasledju ali prelazite u drugu krajnost! Zaobilaznicu niste pomenuli! Ona je prioritet broj JEDAN! Sigurno se moze uradit u skladu sa svim propisima koji se zahtijevaju samo treba imat dovoljno strucan tim! Nemojte mi samo rec da bi vizuelno naskodila slici naseg grada!!! Jutros sam po ure isla iza jednog velikog slepera sa prikolicom i 5km sam presla za 25 min!
        Sto se tice Budve, na vrijeme ste je se sjetili! Ha, ha, ha…
        Sto do sad niste preuzeli inicijativu?! O budvanizaciji se prica najmanje 10 godina vrlo glasno!

    • Samo jedno jedino pitanje za ZAVOD.
      Perast. Palata Bujovic.
      Ko je dozvolio dogradnju objekata iza palate?
      Najljubaznije Vas molim, da mi odgovor postavite ovdje na Skali radio.
      Moze i u obliku clanka. Volio bi vidjeti tu dokumentaciju i potpise koji su odobrili taj “projekat”. Ne vjerujem da Vi, kao ZAVOD, niste upoznati sa tim skrnavljenjem objekta palate Bujovic.
      Palata Bujovic je palata, u kojoj je smjesten muzej grada Perasta.
      Hvala.

      • Volio bih da se pojave pravni nasljednici Palate Bujovic-sadasnji muzej grada Perasta,pa postavljam pitanje Zavodu kako ce reagirati ako taj stvarni vlasnik donese papire iz katastra da je sadasnji muzej njegova privatna imovina,ko ce tom vlasniku nadoknadit izgubljenu dobit.Ako neko ima bolje informacije o ovome neka se javi.

        • Ja sam zakoniti potomak obitelji Bujovic.
          Takodje i obitelji Burovic, Smekia i Zmajevic.
          Sve po svojoj pra baki Burovicki.

          • @Montekason,sad da sam na tvom mjestu donio bih sve dokumente i zatrazio da se sve ono sto je drzava uzela vrati ili da se nadoknadi adekvatno,a ako ne idi u Strasbur na sud i predaj ta dokumenta prije 31jula,
            Pozdrav

  9. Ne mogu vjerovati da je nemoguce napraviti projekat tunela i mosta na Verigama koji neće uticati na kultuno i prirodno nasljedje. Sto posto je moguće, ali stručnjaci iz Zavoda, na čelu sa njihovom Direktoricom trebaju da daju prave i konkretne smjernice, a ne da dovode nekog Todora Krsteva, koji ljudi moji kaze da se automobilski saobraćaj treba odvijati malim čamcima. Tunel i most su uslovi za odrzivi razvoj, turizam i na kraju preduslovi za bolji život i očuvanje kulturnih vrijednosti

    • Skoro su nam uništili običaje i tradiciju, sad još i kamen neka sruše i neka ograde “ljepše” i “bolje” i adio! Neka i more cimentaju pa možemo i tu koju zgradurinu postavit, a bilo bi taman i autocesta da se napravi i pravac u Evropu!

  10. Ako se pita Zavod za misljenje da li ce zaobilaznica uticati na vizuelni dojam starog jezgra Kotora, sasvim je normalno da oni odgovore da hoce jer zaista hoce.
    E sad, mozda nisu dobri zakoni pa njihovo negodovanje moze da bude blokirajuce. Sa druge strane, dobro je sto postoji neka institucija sto moze da zaustavi megalomanske projekte koji bi prekrili i ovo malo tipicnosti Kotora.

    • Jesi li poso dalje od Kotora i vido kako se to radi u drugim gradovima, drzavama?
      Sumnjam!!! Sve pametnjakovic do pametnjakovica, do ure kad nam riva propane pa radovi na sanaciji budu trajali danima, pa budemo preko Niksica i Podgorice putovali do Skaljara….bas me zanima sto cete onda rec!!!

      • Па зар и сад не морамо преко Подгорице за Котор и Боку?

      • Mozda upravo zato sto sam “poso” i “vido” svijeta, sam misljenja da treba malo opreznije ici u razne projekte, sto ne znaci da ne treba nista radit.

      • draga ana traziti republiku,jer skaljari se drze iako ih svi pjuju ma isto bi tamo, kotor ima kavariju svakih nekoliko stoljeca (vjekova),ranjen izlazio ma opstajao, uh jedino me strah vata od ovih nasih osvajaca, oprosti falio sam, oslobodilaca.

  11. Ovi iz Zavoda raspolažu našim spomenicima kao da su njihova svojina! Raspolažu i našim životima jer ko će meni platiti terapiju zbog tankih živaca koje gubim u saobraćaju zbog naše jedne ulice?! Ispostaviću njima račun! Živci sve tanji od količine gluposti zavoda, pa onda razni psihički poremećaji….ako koga zadavim onako usput pozvaću se na njih….još ako potrefim i teško vrijeme kiše i južine..eto mi alibija….. NEKA IH JE SRAMOTA!

    • Kada arhitekte iz Zavoda, privatno rade projekte onda se moze dobiti dozvola za sve i svasta. Nije istina da UNESCO brani tunel i most na Verigama, neka gospoda iz Zavoda pokazu tu odluku na svom sajtu. Upss, sajt im ne radi, koji su to foliranti, koče razvoj grada. Nema srece sa si njima

      • Nemaju oni obraza! Đon!
        Ja bih barem dala neko saopšenje za javnost!
        Neka nas prosvijetle ako griješimo! Baš me zanima što nam pametno i argumentovano imaju za reć!

  12. ne no blago nama s tobom i takvima kao što si ti miloše. Komentar služi da se osvrneš na tekt. Reci što nije istina i to kritikuj. a ti ka katunjanin znaš da udaraš iz zasjede na one koje ne bi smio ni pogledati u oči. to nije dobro.

    • A ti Rajko uzivaj u blagodetima koje nam je podarila ova vlast.
      Sjecam se kako se Maja zahvalila Barovicu na otvaranju Galiona.
      Kuku Kotoru!
      Cudnovato je vrijeme objave tvog komentara.U tom trenutku moj jos nije bio vidljiv.
      Osim ako nisi vidovit kao ovizi iz D(r)PS.

  13. Ne znam da li katunjanin ne zna ili mrzi. Nešto je od toga sigurno. Zavod je dao dozvolu Baroviću za Galion a ne da za kafanu Dojmi. Marija Ćatović nije drhtala kad je otvarala Galion jer sam bio tamo. Bilo je skromno, lijepo i kratko. Ne sviđa mi se Galion. Stari je bio mnogo ljepši ali treba reć istinu. Zavod je morao da zabrani staklenu baštu. Nije mu moga niko naredit. Što ih ne pitate zašto nijesu. nemate prtlju.

  14. Što lupaš katunjanin. Ne pričaj časti ti kad nemaš pojma što se tamo radi. Prvo nekoga pitaj ko zna. Ne brukaj se. Mora da imaš vezu sa ovima iz Zavoda.

  15. katunjanin ne zna da ništa ne može da se gradi bez saglasnosti Zavoda. Bilo bi bolje nešto da nauči pa da onda piše komentare. Zavod je osnovni problem jer neće ništa da uradi kako bi se konačno nešto gradilo. Neće da prihvati ništa što se predlaže a znamo da neumije da kaže kako treba. To slušamo sto puta. Katunjanin samo zna da kritikuje bez argumenata. Nema on pojma što su čije nadležnosti. Ne smeta mu haos u saobraćaju i jedna ulica koju imamo. Nije jedini koji zna samo da kritikuje.

    • Vanja ne zna da ništa ne može da se gradi bez saglasnosti iz PG. Bilo bi bolje da nešto nauči pa da onda piše komentare!!! Vi ste stvarno naivni ako mislite da se zavod, Maja Ćatović ili bilo ko iz Kotora išta pita o tome što će se ili neće se činjet u Kotor !!!!!
      Koliko god vama to smješno zvučalo, zavod i gradonačelnica su tu samo da slušaju što im se reče iz PG. Oćetete primjer, eto vam Galion… zavod je aminovao ono ruglo na šipovima a Maja Ćatović se drhtavim glasom zahvalila gospodinu V. Baroviću što ga je otvorio….tako će vam bit i sa Fjordom i Urcom i svim ostalim !!!!!

  16. Prosto mi je smiješno kako ste zapjenili protiv zavoda… ja mislim da zavod radi korekno svoj posao, a vi koji mislite da od Kotora treba napravit ruglo kao u BD pričate gluposti. Cijelo Škaljare je prćija prve familije i njihovih prijatelja i ne vidim šta je tu zavod kriv. Gradit će se kad prva familija procjeni da je vrijeme. Bolje bi bilo da pitate gradonačelnicu zašto se ne gradi nešto lijepo u Kotor, a ne zavod. Ili je po vama vijadukt ispod crkve u Škaljare, Diznilend umjeto Fjorda dobro riješenje koje “zli” zavod eto ne da da se gradi ?

    • Pa, nije tako losa ideja za Diznilend kad se zna koliko prihoduje… Hm, da se ja pitam taman bih Diznilend izgradila na mjesto Fjorda…. Protiv Diznilenda mogu samo da zbore oni koji ga nisu nikad posjetili pa i ne znaju kolika je masinerija u pitanju, koliki konglomerat, koliko zaposlenih…. nego površina Fjorda je ipak premala…

      • Дизниленд је чудо!
        Ја гласам одмах да се сруше сви бедеми,Свети Трипун,Лука,Никола и направе тржни центри….што би Амери рекли,изградимо нове билдинге…и обавезно умјесто Поморског музеја,музеј Кока коле…. па оно кад налете Клинтон,Меклејн или Памела,да се људи осјећају као дома….да их не доводимо у инфериоран положај и стварамо им комплексе барем кад је историја у питању.
        Бемти земљу којој је историјска вертикала Дизниленд и Кока кола.

  17. Odlican clanak i jos bolja tema. Svi ti sto rade u zavod bi trebalo da podju u Spuz kao i oni iz katastra sto su. Neuki i neradni ljuidi bez trunke entuzijazma rade tamo a cast izuzecima. Sve je to potkupljeno i falso brine o starini ovoga podneblja. Srtamota nek ih je te nazovi cuvare starina.

  18. Obicite Ostrvo cvijeca gospodo iz Zavoda umjesto sto po citav dan pijete kafu na Trg. Tamo je u toku devastacija spomenika kulture, jeste li vi dozvolili sv Tripuna na cirilici

  19. Bravo za novinara, a gospoda iz Zavoda neka malo obicu i Tivatsku opstinu, i ona je u njihovoj nadleznosti. Na Ostrvu cvijeca zamislite kopa Centar za kulturu iz Bara. Nikli novi objekti, radi se punom parom i jos su postavili sv Tripuna sa cirilicnim natpisom. Neka Ruzica obustavi radove to joj je zakonska obaveza, mada ce to tek ucuniti kada novinari izadju na teren. Zavod je aut

    • @Tivcanin
      E, moj dobri, oni osporavaju valjane projekte a tamo đe treba da obustave radove nose ružičaste oćale pa ne vide ništa!!!!!
      Bože, Madona Santa, Kriste, ko nama radi na tako bitnim pozicijama!!! Mene je sramota sto cine!!! Svima otkaze odma dat!!!! (čast pojedincima)

  20. Medijska devastacija kulturnih dobara? Što je to Tanja? O čemu pričaš. Tebi izgleda ništa nije jasno pa ti Skala koči razvoj Kotora. To još nije bilo. Blago nama s takvima kao što si ti. Nemoj tać slučajno one stručnjake od kojih ti nije loše. Nama koji mislimo drugačije je loše zato podržavamo Skala radio. Voljeli bi kad bi više otvorenih tema pokretali. Da se vidi ko je ko i što radi. Za to se bori Tanja a ne da napadaš Skalu što radi svoj posao.

  21. tanja
    Stvari treba nazivati pravim imenom.
    Ovakav odnos Skala radija prema kulturnim dobrima u Kotoru znaci MEDIJSKU DEVASTACIJU KULTURNIH DOBARA i podlijeze zakonskim sankcijama.

    • @tanja
      Ko treba da podlegne zakonskim sankcijama, “ljudi” iz Zavoda koji KOČE razvoj grada ili medij koji UPIRE PRSTOM u gore navedene?!
      Tanja, jeste li popili kafu jutros?! Izgleda da niste pa vam je mutno jos uvijek u glavi ili ste se tek probudili! Hello!!!!!!! Rayumijem što pokušavate da ih branite, možda neko vaš radi tamo ili možda i vi…ipak ne budite pristrasni već objektivni kad iznositre mišljenje…!!!

    • Daj, skužaj molim te, objasni nam malo bolje na sto si mislila!
      Nazovi to pravim imenom, da cujemo svi mi koji smo malo šentavi.

  22. Treba dobro viđet zašto Zavod koči razvoj Kotora. Tamo je jedna od glavnih žena predsjednika skupštine opštine koji je visoki funkcioner DPS a. Mora da on nema uticaja da nešto promijeni. Pogledajte ko je sve iz njegove partije vlast. Da čovjek ne vjeruje. Ko nešto zna ne može ni da priviri. To oni jedino tako znaju da rade. Neće zaobilaznicu jer nemaju ličnu korist. Oni sve rade za pare. Sve se zna a niko ništa ne čini. Sramora je to. Dako se do izbora narod opameti. Ovi iz Zavoda moraju da idu ća. Što prije da se nešto počne rabotat.

  23. Asociralo me je i ova fotografija na Vasemu sajtu da i crkva koci razvoj Kotora. Jedan prijatelj mi je bio na ljetovanju prije par godina i posjetio je kotorskoga biskupa don Iliju Janjica. Ovaj ga je upitao da li poznate tu i tu porodicu ( inace poznatu kapetansku famelju iz Dobrote). Ovaj mu je odgovorio da ne poznaje i da prvi put cuje za tu porodicu. Sramota i bruka. Vjerovatno da sela po Bosni i Hercegovini zna napamet i tamo dje je cuvao ovce. Doc u neku biskupiju i ne prioucit je i ne poznavat njenu istoriju to je bruka i jad.Sto cemo i o cemu onda vise govorit. A ja sam jedan obican predstavnik te poznate famelje kapetana iz Dobrote. Oprostite ako je komentar preostar ali sam jako povrijedjen.

    • Sto ne spomenu koja je famelja u pitanju?
      Evo i ja sam potomak famelje Ivanovic, pa u kotorskom muzeju, medju grbovima famelja bokeskih, na prvom spratu, NEMA grba moje famelje, a najznacajnija je u cijeloj Boki.
      I sto cemo sad?
      Nista!

    • Za jednog potomka poznate kapetanske famelje neodmjeren i neukusan, da ne kažem drugu riječ, komentar.Odvajkada su kapetanske famelje donosile i pronosile kulturno i lijepo ponašanje koje su putujući svijetom vidjele i prihvatile.Zaista iznenadjujuće reagovanje jednog potomka.Ne branim nikog, ali ipak monsinjor Ilija je visoki predstavnik jedne autohtone religije i kulture naroda ovih prostora i čovjek koji je od svog posla , stoga ne zaslužuje takav komentar.Možda vaša famelja nije vjerski opredijeljena i nije dolazio u kontakt sa istom, možda čovjek nije imao vremena itd…što ne znači da se treba uvrijediti ako neko nije čuo za Vas.
      Za vrijeme komunista komesar pita jednog komunistu”Znaš li ko je Stane Dolanc, ne znam kaže čovjek, a znaš li popa u mjestu , znam kaže čovjek…Komesar zapjeni , kako ne znaš ko je Stane a znaš ko ti je pop, kakav si ti komunista…druže komesare, Stane mi nije nikad dolazio u kuću a pop je skoro svake nedjelje kod mene na objed”.
      Moj šjor skužaj i nemo se jedit na ove parole ali tako ti je to u našem Kotoru a i dalje, ostajte mi veseli i kontenti.

  24. Odlican tekst g-dine Mandicu!
    “Gospoda” iz Zavoda, ocigledno ima neku svoju “misiju” te blokira svaku rabotu!
    Nije moguce da ama bas nista ne valja sto se ponudi a tice se razvoja grada u svakom pogled!!! Umjesto da idemo 5 koraka naprijed, mi s njima idemo 100 koraka unazad!!!
    Zar ne postoji neka komisija ili moze li se oformit neka komisija pa da provjeri rad Zavoda pa da se namjerna opstruiranja kazne?! Imaju li oni imalo svoje pameti ili koriste uvoznu s vremena na vrijeme od raznoraznih “eksperata”?!!!! Tu je mutna rabota, 100% neki sitni, licni intresi preovladavaju!!! Vjerovatno i to otkrijemo kroz koju god kao sto se svaka mutna rabota otkrije!!!

  25. Poštovana gospodo, uz svo dužno poštovanje prema ljudima koji rade u Zavodu za zaštitu spomenika, mislim da nešto ne štima u našem lijepom starom Kotoru.Pitao bih gospodu šta se dešava sa hotelom Fjord koji se prema projektu “nije uklopio u ambijent”, ovakav kakav jest sada ne da se ne uklapa u ambijent nego je ruglo grada.Dali se u nedirnutu i staru ljepotu ubraja i ruševina fabrike sapuna “Rivijera”, pravo i interesantno zdanje za turiste koji su došli sa svih strana svijeta, da vide starine Kotora eto imaju priliku da vide i taj spomenik.Ljetnji šankovi koji su po izgledu sve samo ne zdanja koja se uklapaju u ambijent Unesco-vog grada ne smetaju, zdanje zatvorenog bazena sa svojim velelepnim izgledom, stara kuća Ivanovića kod vatrogasne stanice , Autoremont, itd itd…Stvarno treba da se malo pogleda ili progleda i da se “dušebrižnici” koji tako “čuvaju” naš Kotor pošalju u penziju, a da se krene u izgradnju Kotora.I za kraj, ” da se kralj Nikola digne iz groba i obidje Crnu Goru poznao bi jedino Cetinje i Kotor, svi su se ostali gradovi izgradili osim ova dva spomenuta”

    • Da je zavod pristao na ono rjesenje hotela, sada bi imali dva velika hotela??? Ne budite u zabludi, da je postojao investitor zaista zainteresovan za izgradnju hotela, oni bi se potrudili da prilagode projekat ili bi “izgurali” svoj.

      Cini mi se da ste u svom komentaru njima prebacili odgovornost za sve i svasta.
      Nekad je zavod zaista kocnica, ali ljetnji sankovi i dosta stvari koje nabrajate nisu u njihovoj nadleznosti nego su druge inspekcije one koje ne rade svoj posao valjano. Sigurno nisu oni krivci sto su nekadasnje fabrike propale niti su oni odobrili gradnju takvih objekata. Neko drugi je trebao taj vec devastirani prostor prenamjeniti, pa recimo onu sportsku halu predvidjeti na tom prostoru kako bi ga revitalizovao a ne u dvoristu “svoje” ustanove tik uz dvije saobracajnice, bez parkinga i bez okolnog prostora. Ali i to su druge price.

Leave a Reply to chief Cancel reply

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].