KOMUN@ POSVEĆENA U CJELOSTI PLAVU

0
Naslovnica časopisa Komun@ br 43

Najnoviji 43 broj časopisa Komuna koji je u cjelosti posvećen Plavu na čak 40 strana, 12 više od uobičajenih, ugledao je svijetlo dana.

Ovaj broj započinje Uvodnikom Nihada Canovića, prvog čovjeka Plava koji u tekstu pod naslovom „Ljepota uvijek nađe put čovjeka“ ističe da „narodna izreka kaže da je vrijeme majstorsko rešeto, a ono je potvrdilo da su ljudi posebno bogastvo Plava, bistri kao vode na kojima su odrasli, snalažljivi gdje god da ih je život odveo, velikodušni u pomaganju svojima i svom kraju,ali i pomaganju svakom u nevolji“.

Tu su i tekstovi iz istorije Plava u kojem se opisuje nastanak  Plava od ribarskog naselja preko Župe do bihorske kaze i skadarskog Sandžaka u kojem se kaže da po nekim podacima završetak izgradnje Plava bio je 1916  kada se Plav prvi put spominje kao naseljeno mjesto.

U tekstu pod naslovom „Vitalnost između jezera i planina“Fatih Hadžić ističe da i „pored svih nedaća koje su preživljavali, Plavljani su uvijek kroz svoju burnu istoriju, pokazivali želju za životom, za opstankom, vitalnost, inventivnost i kreativnost i uvijek su bili okrenuti svom zavičaju gdje god da žive“.

Zuvdija Hodžić pišući u Plavu kaže da zahvaljujući izuzetnim prirodnim uslovima, pogodnoj klimi i položaju, područje Plava je od praistorije do našeg doba neprestalno bilo naseljeno, a da nazivi planina, rijeka i naselja dokazi su smenjivanja i prožimanja civilzacija,kultura i carstava…

U ovom broju Komune publikovani su takođe i Hodžićevi crteži posvećeni Plavu u tekstu pod naslovom „Hronika mjesta sažeta u linijama“, a poseban segment ovog broja Komune posvećene Plavu su „ plavski književni velikani“ sa tekstovima Atvije Kerovića o Huseinu Bašiću, „ ljudskoj i književnoj veličini čije djelo je nastalo u stradanju naroda“, Slobodana Vukovića o Dušanu Kostiću kao „liričaru melanholičnih raspoloženja“, Zuvdije Hodžića o Esadu Mekuliju , bardu albanske književnosti „ sa fragmentima iz njegovih sjećanja za Plav i Miraša Martinovića o velikom pjesniku Radovanu Zogoviću  „Pjesniku sa katuna nad Mašnicom“.

Tu su i dva teksta o nezaboravnoj antifašističkoj stranici istorije iz tog kraja gdje Dragan Mitov Đurović piše o Alju Hotu, Jusufu Redžepagiću, Beću Bašiću i Voju Novoviću, prvoborcima koji svoje živote dali u borbi za slobodu.Takođe Dušan Jolić u sjećanju piše o prkosnoj i hrabroj partizanskoj majci Radosavi Krdžić iz Mašnice kod Murine, prve žene koju su strijeljali okupatori u Crnoj Gori.

U tekstu pod naslovom „Između dvije sultanske munare“, efendija  Sead Jasavić piše o dvije najznačajnije plavske džamije; Carskoj i Sultaniji, a mr Sait Š.Šabotić o crkvi Svete Trojice u Brezojevicama kod Plava koja je kao kulturno-istorijski spomenik  Zakonom zaštićena.

U tekstu pod naslovom „Arapsko pismo kamenih dokumenata „ mr Halil Markišić piše o spomenicima islamske epigrafike u Plavu, a Edin Smailović o plavskim imamima koji su doprinosili očuvanju vjere i identiteta u izazovnom i teškom periodu, dok Afan Latić u tekstu pod naslovom „Vatra progutala sjećanja“ piše o Mula Jahu Musiću, najobrazovanijem Plavljaninu svog vremena.

Senada Đešević piše o položaju bošnjačke žene u prošlosti koja u tekstu pod naslovom „Odraz duboke i otmene duhovnosti“ ističe da „Plavljanka, sa jakim osjećanjem časti, između ponosa i žrtvovanja, beskrajno skromna oduvijek je  predstavljala oslonac u porodici i bratstvu…“ U ovom broju Komune od iste autorke i priča o Kismetu, koja je inspirisana istinitim događajem, kao i esej Ramiza Hadžibegovića o đerdeku- svadbenom ritualu kao sudbonosnom činu u životu žena i plavskog kraja u tekstu pod naslovom „Velika drama malih duša“.

U podsjećanju na Ibrahima Ibra Reković,  Rijalda Ramusović u tekstu naslovljenim  „Vrijeme zarobljeno u crtežu i riječi“ ističe da je Reković kroz umjetnost, pisanje, crtanje i slike, bilježio i ostavljao tragove plavsko-gusinjskog kraja kroz priče, anegdote, crteže i slike, dok Sead Hodžić iz Njujorka piše o humanisti i dobrotvoru Šukriji Cecunjninu, jednom od prvih Plavljana koji je stigao u Ameriku u tekstu pod naslovom „Čovjek o kojem djela govore“.

Halil Markišić pišući o botaničkoj bašti „Velemun“koju je osnovao Milutin Mićo Praščević, napominje  da ona predstavlja jedan od najljepših dragulja u veličanstvenoj prirodi Crne Gore, dok u tekstu pod naslovom „Najljepše gorsko oko Prokletija“ o Hridskom jezeru, naglašava da je ono na 1970 metara nadmorske visine najviše jezero u Crnoj Gori. Isto tako u tekstu o turizmu kao razvojnoj šansi Plava, prof.dr Marko Knežević piše da „turizam u ovom kraju uprkos izuzetnim i raznovrsnim potencijalima, kao i komparativnim prednostima, nije postigao očekivanu reputaciju i transformaciju privrede i još uvijek nije u skladu sa raspoloživim potencijalima razvoja“, dok Boban Redžepagić piše o Prokletijama kao najmlađem nacionalnom parku u Crnoj Gori u tekstu sa naslovom „Simbol nedostupnosti i izazovne ljepote“.

Dr Safet Lješnjanin  pisao je razvoju školstva u plavsko-gusinjskoj krajini, a Braho Adrović o Plavskim književnim susretima, manifestaciji po kojoj se decenijama prepoznaje Plav, a  koja će ove godine po 45 jubilarni put  biti održana tokom jeseni  u gradu pod Visitorom, dok Senada Vatić piše o Danima borovnice koja već dvije decenije na najljepši način promoviše Plav i Crnu Goru.

Milorad Mićo Miranović, u tekstu o muzičkoj tradiciji plavskoj kraja sa naslovom „Jezero pjesmom pozlaćeno“ ističe da „kada bi snijeg i led okovali ove prostore, a od studi pucalo i drvo i kamen u toplim kućama obasjanim svjetlošću lampe, znala se čuti pjesma“, a Senada Vatić u tekstovima o tradiciji, običajima i folklornoj sehari  plavsko-gusinjske kotline napominje da su  ovdje sačuvani arhaični oblici tradicionalnog seoskog i varoškog muziciranja, kao i karakteristična folklorna igra “Alaturko“. Ista autorka piše i o nadaleko čuvenom gostoprimstvu i hrani plavskog kraja, musafirskoj plavskoj sobi i tradicionalnoj plavskoj sofri.

Dražen Drašković  u tekstu pod naslovom „Skauti ispod Prokletija „ piše da je prvi izviđački odred u Crnoj Gori formiran u Plavu daleke 1955.godine, dok Amer Ramusović piše o stabilnom crnogorskom prvoligašu-Fudbalskom klubu Jezero, miljeniku žitelja gradića pod Visitorom koji je osnovan 1934.godine, dok  Gordan Čampar u posebnom tekstu sa svečanog uručenja nagrada i plaketa „Komun@ piše o svečanosti koja je organizovana u Pejaničkom domu u Podgorici  kada je Godišnja nagrada za doprinos očuvanju identiteta i afirmaciji kulturno-istorijske baštine Crne Gore uručena Rajku Ceroviću, a specijalne  plakete Nacionalnoj zajednici Crnogoraca Hrvatske, dr Srđi Martinoviću i Mustafi Canki.

Uz ovaj broj Komune, redakcija časopisa pripremila je i specijalni dodatak Komune-separat, koji se odnosi na borbu protiv lažnih vijesti, tekst  o kratkoj istoriji lažnih vijesti pod naslovom „Od novčića do mimova, zatim tekst mr Željka Rutovića koji  piše o lažnim vijestima- evoluciji  manipulacije ili posljedica digitalizacije u tekstu pod naslovom „Neobična privlačnost laži“ u kojem ističe da se lažne vijesti ( fake news) definišu kao oblik propagande i žute štampe, nastale korišćenjem namjernih dezinformacija plasiranih u javnost putem novina ili društvenih mreža.

Tu je i tekst Voislava Bulatovića sa naslovom „Laž kao prethodnica totalitarizma“ u kojem ističe „da ukoliko je produkcija laži prekomjerna, ponestaje vremena za njihova kritičko promišljanje, a posljedice takve situacije su, sa društvenog stanovišta, pogubne, ne zbog toga što će sve više ljudi vjerovati lažima, već zato što će  sve manje njih vjerovati u bilo što“.

 

I ovaj broj uredio je Amer Ramusović, a grafički uredio i  opremio Voislav Bulatović, a već se nalazi na mjestima za prodaju štampe u svim crnogorskim gradovima.

 

OSTAVI KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].