Konzervatorsko-arhitektonski radovi na rekonstrukciji kompleksa Visković u Perastu

1
Palata Visković Perast – Lođa istočni zid snimio: B. Kušević

U središnjem dijelu Perasta nalazi se neobnovljeni kompleks porodice Visković čiji najstariji dio datira iz XV vijeka, bez krova i prozora, u cjelini zapušten sa đardinima, vrtovima zaraslim u korov i ostalo divlje rastinje.

Objekat je u priobalnom dijelu Perasta između starog i novog puta, još od 1979. godine zapušten, a sastoji se iz starog kompleksa kojeg sačinjavaju starija kuća i kula koji se vežu za 1500. godinu.

Starijem dijelu kompleksa pripada i lođa dok novi dio sačinjava palata koja je sagrađena ispred kule i stare kuće, početkom 18. vijeka.

Palata Visković Perast – Lođa istočni zid, detalj snimio: B. Kušević

Kompleks je napušten 1979. godine nakon katastrofalnog zemljotresa kada su eksponati iz njega preneseni u Muzej grada Perasta, podsjeća za Skala radio Jasminka Grgurević, slikarka konzervatorka.

Pitanje kompleksa porodice Visković se godinama razmatralo, zbog toga što se radi o opštinskom vlasništvu, a prije dvije godine je pokrenuta inicijativa i raspisan tender za izradu projekta arhitektonsko-konzervatorskih radova.

Iznad glavnog  ulaza, iznad  portala u kompleks i iznad glavnog ulaza u lođu, koji je sagrađen početkom 18. stoljeća stoji upisana godina 1718.

Naime, kompleks je obnovio i formirao u današnjem zatečenom stanju Franjo Visković i radovi su započeli na samom početku 18. vijeka.

Projekat konzervatorsko-arhitektonskih radova na kompleksu dobio je projektanski biro Informa na čelu sa arhitekticom, konzervatorkom Marijom Novaković.

Da  bi projekat bio izrađen u skladu sa konzervatorskim uslovima bilo je neophodno uraditi istraživanja zidnih dekoracija u enterijeru kompleksa što je posao Jasminke Grgurević koja se pridružila timu i tokom prošle godine započela konzervatorska istraživanja, u cilju izrade arhitektonskog projekta zaštite palate Visković.

Kada je vlasništvo ove palate u pitanju, objašnjava Grgurević, obzirom da palata pripada porodici Visković, nasljednici  porodice početkom 20. vijeka, tačnije 1969. godine, usljed nemogućnosti da održavaju palatu, jer je riječ o veoma velikom kompleksu u kojem je bila i vrlo vrijedna biblioteka i veliki broj eksponata, su opštinom Kotor potpisali ugovor.

Ugovor podrazumijeva da kompleks poklanjaju opštini, ali pod uslovom da dio kompleksa bude pretvoren u memorijalni muzej porodice Visković, a oni svakako dobijaju ugovor o doživotnom izdržavanju.

Od 1970. pa do 1979. godine kompleks je bio dostupan javnosti.

U glavnom salonu na prvom spratu, nalazili su se eksponati ove porodice a njihova biblioteka bila je smještena djelimično u kuli, a dio u sobama i kompleks je, može se reći, već tada bio memorijalni muzej, objašnjava Jasminka Grgurević.

Poslije potresa 1979. godine kompleks je stradao, pa su eksponati i cijela biblioteka porodice Visković preneseni u Muzej grada Perasta da bi se zaštitili, a kompleks je ostao prepušten zubu vremena. Stradao je krov, međuspratne konstrukcije, pa je veliki dio zidnih dekoracija koji se nalazi u kompleksu uništen.

Od 1979. godine do danas ovaj kompleks je više puta čišćen i održavana, a prije dvadesetak godina su rađene i neka istraživanja na njegovim zidovima.

Razni autori kao što je arhitekta Katarine Lisovac su se bavili ovim kompleksom, odnosno njegovim arhitektonskim istraživanjima.

Istoričarka umjetnosti Marija Mihaliček se bavila ostavštinom poporice Visković koja je jako značajna.

Sve su ovo ulazni podaci koji su  bili od koristi i koji su poslužili tokom samih konzervatorskih istraživanja kojima rukovodi Grgurevićeva.

Ona procjenjuje da  konzervatorska istraživanja u ovom slučaju ne moraju značiti ulaženje u samo kulturno dobro, odnosno otvaranje sondi, već da se na osnovu analize zatečenih maltera i povezivanja tih maltera sa fazama ugradnji objekta mogu donijeti zaključci koji su relevantni za rezultate koji će konzervatorima poslužiti za izradu projekta. Odnosno, na osnovu kojih će  predložiti što je važno da se u tom enterijeru  prezentira.

Dakle, uporedo sa arhitektonskim istraživanjima i poslovima na izradi glavnog projekta rekonstrukcije palate Visković, konzervatori rade svoj posao koji zahtijeva vrijeme i saradnju više različitih struka, naglašava Grgurević.

Istraživanje zidnih dekoracija podrazumijeva dobro poznavanje istorije objekta i faza u njegovoj gradnji, ali i složenu analizu.

Grgurevićeva to potkrepljuje najnovijim primjerom otkrivanja znaka, odnosno  sidra austrijskog Lojda u centralnom dijelu svoda lođe kompleksa Visković.

Vraćajući se na period  vlasništva palate u to vrijeme, a to je Antun Visković koji je pred kraj svog života (umro je 1863. godine), dakle pred kraj 19. vijeka, zbog zasluga za učešće u raznim pomorskim bitkama, dobio čast da bude agent austrijkog Lojda u Perastu.

On je prvi doveo parobrode u Perast i za konzervatore su se sve male čestitce poklopile. Zato je u ovom poslu važno vrijeme, da bi se dobila potpuna slika, kazala je slikarka konzervatorka Jasminka Grgurević.

Palata Visković Perast – Lođa jugo-istočni ugao snimio: B. Kušević

1 KOMENTAR

Leave a Reply to Ljubitelj starina Cancel reply

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].