Ratimir Martinović: KotorArt je bolja i ljepša strana realnog

15
sa otvaranja Kotor Arta

Sa otvaranja Kotor Arta

Zazvonila su zvona u Kotoru gradu.

Spektaklom je počeo VII umjetnički festival KotorArt.

U  mistici drevnog grada, igri svjetlosti i muzike Crnogorskog simfonijskog orchestra, pod vođstvom maestra Grigorija Kraska, prepun trg ispred bazilike Sv. Tripuna bio je jedinstvena pozornica na kojoj su se smjenjivali odlomci svih sadržaja ove ljetnje, kotorske velike fešte.

Igrali su zvonici katedrale i balkoni barokne palate Drago, fasada zgrade opštine 3D projekcijom.

Pjevale su klape, svirao  rok.

Čula se  mudra riječ filozofa, a da je zemljina kugla stala, zbog Kotorskog festivala, poručili su  najmlađi.

Iako zvanično sedmi po redu, festival KotorArt nezvanično akumulira deset puta više godina.

Ovaj festivalsko umjetnički konglomerat 2015. godine, podrazumijeva sedam programskih cjelina, ali i gotovo sve vidove udruživanja, od javnih ustanova, fondacija do privatnog i nevladinog sektora.

“Dakle 52 večeri, preko 110 programa, gotovo 1.000 učesnika, 22. lokacije, 18 zemalja, između 30.000 i 40.000 posjetilaca, 80% prema 20% programskog i administrativnog budžeta, nula zaposlenih”, kazao je umjetnički direktor festivala Ratimir Martinović

“Iz tog ugla trajanja Festivala, cifre su potpuno beznačajne u odnosu na trajanje i pamćenje kotorskih pjaca, palata, zidina, njegovih pločnika i ovog kamena koji pamti ljude i događaje. Zapamtiće i nas po tome  kako ga ljubimo ili kako ga gazimo”.

Pamtiće, vjeruje Martinović i našu muziku i našu umjetnost.

“Umjetnost je jedno od utočišta ljubavi. Ona je ta koja preživljava i nagovještava vjekove, nalazi put od ideje, iskre, preko čudesnih ljudi emisara, najrazličitijih izuzetnih talenata i vrlina, put do svakog od nas”.

Martinović je pozvao gradonačelnika Kotora i ministra kulture Crne Gore da se založe da ovaj Festival traje dugo.

Kotor Art je ogledalo pravih vrijednosti, jedne drugačije stvarnosti od one koju nam oblikuju uznemirujuće vijesti svakodnevice.

On je apleovao da iskra umjetnosti koja u Kotoru tako prirodno nastaje nađe svoju lanternu, zaštitu od nestanka u pravnom okviru koji će obezbijediti da se uloženo ne rasprši bez traga, kako se raspršila  slična ideja Kotor Arta 80-ih godina.

Martinović je poželio dobrodošlicu na Kotor Art u bolju i ljepšu stranu realnog.

Ova izuzetna kultrurna manifestacija u proteklom periodu stekla je renome jednog od najkvalitetnijih umjetničkih festivala u Crnoj Gori i okruženju, kazao je na otvaranju festivala gradonačelnik Kotora dr Aleksandar Stjepčević.

“Prema najavama organizatora, do 14. avgusta nas očekuje bogat program u svih sedam festivalskih segmenata. Na scenama u Kotoru, Perastu i Risnu biće izvedeno preko 100 programa sa učesnicima iz 18 zemalja. Ne treba posebno naglašavati da smo mi Kotorani izuzetno ponosni na bogato kulturno nasljeđe i tradiciju našeg drevnog grada. Zahvaljujući KotorArtu i njegovim programima, posljednjih godina imamo jedinstvenu priliku da ovdje promovišemo savremeni kulturni trenutak uz gostovanje umjetnika afirmisanih u cijelom svijetu. KotorArt je postao prepoznatljivo obilježje kulturnog ljeta u našem gradu. To je Festival koji svojim kvalitetom zaslužuje da traje i ubuduće na zadovoljstvo svih ljubitelja umjetnosti”, poruke su kotorskog gradonačelnika.

“Nije lako odgovoriti mnoštvu izazova grada Kotora, među čijim su starim zidinama nataloženi milenijumski slojevi kulture. Ipak to obilje zajedničkog nasljeđa arhivirano u duhu grada i države, umjetnički festival KotorArt već sedam godina uspješno pretače u našu savremenost”, riječi su Pavla Goranovića, ministra kulture Crne Gore.

Koncepcija KotorArta počiva na valerijanskom doživljaju Mediterana, onom koji ga vidi kao mješavinu krvi, riječi, legendi i tradicije i prije svega kao prostor vrhunske kreativnosti, kazao je Goranović.

“Ovdje je mjesto vrhunskim dostignućima crnogorske kulture, otkud god da dolaze i obogaćuju crnogorsku prepoznatljivost. Stoga je KotorArt manifestacija od nacionalnog značaja, što je zasluga i čast ali jednako tako nadahnuće i obaveza. Bogati sadržaji ovog festivala, sklad su muzike, riječi, scenske igre i drugih oblika stvaralaštva. Svi savremeni umjetnički izrazi, što nas za vrijeme Festivala tako prirodno izmiještaju iz svakodnevice, donose i eho starih vremena u kojem se miješaju barokne melodije iz gosparskih palata, priče pomoraca o dalekim svjetovima, pučki humor s pjaceta, ali i filoziofske i teološke rasprave onih koji su znali da raskoš ovoga grada mora biti uvezani intelekt s duhom”.

Goranović je proglasio KotorArt otvorenim i to, kako je kazao, uspomenom na Don Branka Sbutegu i njegovim načinom “Neka zvone zvona”.

Pokrovitelji festivala su UNESCO, Ministarstvo kulture Crne Gore i Opština Kotor .

Fetival su pomogli brojni sponzori, a scenario čarolije spekrtakularnog otvaranja potpisao je dramaturg Stefan Bošković.

nadahnuto slovo pijaniste svjetskog glasa Ratimira Martinovića
Simfonijski orkestar Crne Gore i klape
prepuna pjaca Sv. Tripuna
djeca kao okit Festivalu

15 KOMENTARI

  1. ” Ratimir Martinović, umjetnički direktor Don Brankovih dana muzike i koordinator ovogodišnjeg KotorArt-a, podsjetio je na trajanje i pamćenje kotorskih pjaca i zidina, i citirao davnašnji iskaz Kotoranina Đura Pejakovića, da su srećne noge koje gaze kotorske pločnike, jer – „to nisu koraci, nego poljupci“. ”

    Ko je Đuro Pejaković?

  2. ..dokinih “sanjara”-da se konačno nešto dešava u Kotoru gradu od starina i Crnogrske svetinje Blažene Ozane-brez ovije s’brda gorenake? Malo morgen sinjori e sinjorine-mio caro de care….?!

  3. Nekima što ovđe žvrljaju bi najbolje bilo da pasaju na kobasicijadu .
    Tamo bi se najbolje snašli. Nemam naravno ništa protiv i takvih zabava ali neki nijesu mrdnuli dalje od svoga sela i mnogo bi bili plemenitiji i bolji da su tamo ostali. Nego opankama pravo u grad pa ne znaju što ih je snašlo.
    Otvaranje Kotor Arat je bilo svjetski. Svaka čast ko je god organizator. To Kotoru treba i to je Kotor zaslušio , NIVO baš baš.

  4. Božanstveno sinoć kao na Brodveju, Firenci,. ne bi se postidjeli sa ovim u bilo kom centru kulture ili metropoli . B R A V O! Ko ne razumije neka ide na folk paradu ili gleda Parove!

    • Ali Ljiljocka, na folk i turbo pop ih ima mlooooogooooooo vise i bolje se drmusaju od uzivanja. Kako ono ,,Rozga Jelena napunila Trg od oruzja”, a mnogi su sinoc bili per la forma i radije bi Karleusu slusali

  5. Zar je moguće da ovakvo otvaranje i ovako kvalitetan program i rad nekome može da zasmeta. Gospodine Martinoviću sami uspjeh Kotor takođe tradicionalno NE PRAŠTA. čestitam Vama i čitavoj ekipi na usudiću se reći svjetskom kvalitetu ove prelijepe kotorske noći.

  6. zar ovo nisu DON BRANKOVI DANI MUZIKE ?
    Ko se usudio da izbaci ime ovog umnog covjeka, koji je i srce i mozak ove manifestacije iako nije vise medju nama?
    Ovaj sto se kocoperi ?
    Sramota za Kotor.
    Mislio sam da medju kotoranima srednje generacije jos ima onih koji imaju ,,snage i uticaja” da ovako nesto ne dozvole.
    Neka vam Bajica kroji kapu, kad vas nema

    • Ivo ili si glup ili bezobrazan. O čemu ti pričaš?Don Brankovi dani muzike su segment Kotora Arta, tako je bilo od prvog dana tako je i ostalo. Niko nije izbrisao njegovo ime, Naprotiv. Toplo ti preporučujem da se informišeš elementarno, prije nego što kreneš u kritiku bez pokrića.Nije teško . Na istom ovom sajtu uđi u bivše vijesti i viđećeš u svakoj najavi Don Brankovi dani muzike.

    • Ma što pričaš kad ništa ne znaš? Da redovno pratiš, znao bi da je KotorArt festival koji objedinjuje sedam segmenata od kojih je jedan upravo “Don Brankovi dani muzike”?
      Vazda li ste spremni popljuvat, a pritom neinformisani.

      Sramota za Kotor nije ovaj što se kočoperi, no takve neznalice i negativni likovi

  7. ,,crnogorska prepoznatljivost” , u Kotoru ? Da je veliko, kulturno Cetinje, složio bi se, ali Kotor i CG prepoznatljivost…..nešto mi smeta uhu….
    Iako nije sa namjerom, smeta mi uhu i TRG Sv.Tripuna sa početka teksta.
    Skala bi trebalo da bude ta, koja njeguje tradiciju i u tom smislu, pa da buduće generacije ovu našu najvažnju PJACU tako i nazivaju, ako ništa, radi onih kojih više nema, a bili su pravi i prepoznatljivi kotorani i njegovi zaljubljenici…..i tu pjaci nisu nazivali ,,trgom”

    A REALNO je gosp. Ratimire Martnoviću da mnogi talenti propadnu, jer nemaju mogućnosti da se uzdignu i vlastitim sredstvima, uz talenat, idu po svijetu, pa ste Vi tu, a neki možda u depresiji iza škura , a BOLJE bi bilo da nije tako.

    Živjeli očevi koji cijeli svoj život provedu po vaporima, slava i počiv onima koji su preminuli. Njihova djeca bi trebalo da im budu zahvalna, da ih se sjete i pomenu. Da li je to tako gosp. Ratimire ?

    • Kada Vam nije smetalo umu na glasovanju 2006 nemojte ni da Vam danas smeta uhu šjor Škuribandiću.

      • pozdravio si i ti tatu na talasima plavog mora, iz Cuca pravo na vapore.
        A kocoperi se i gleda curice sto mu sceri mogu bit. Kompleksi

    • Ironija je kad neko mnogo prepisuje viceve po portalima,
      pa na kraju završi u ludnicu.
      A može i kad neko pije na litre, a umre od kapi.

OSTAVI KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je skala@t-com.me.