Kotor početkom prošlog vijeka imao hotele i kruzing turiste

12
nekadašnji hotel "Slavija" u Kotoru

Prof dr Milenko Pasinović, turizmolog

prof. dr Milenko Pasinović

Kotor ima dugu tradiciju kada je turizam u pitanju, istina nije to bio turizam u današnjem smislu kao masovna pojava, ali je animirao ljubitelje, prije svega gradskih naselja, posebno onih koji imaju bogatu kulturno istorijsku prošlost.

Među njima svakako spada Kotor, koji je još u V vijeku bio grad.

Status grada imao je i 809. godine, kada su u Kotor donijete mošti Sv. Tripuna koji je kasnije postao zaštitnik grada.

Tada je Bokeljska mornarica igrala kolo, a ta tradicija se održava do dana današnjega, kazao je za Skala radio prof. dr Milenko Pasinović, turizmolog.

Naglašavajući da se tada nije radilo o turizmu u današnjem smislu, Pasinović kaže da je Kotor privlačio ljude zahvaljujući i činjenici što je od Kotora vodio stari karavanski put nazvan vijadezente.

Sve veći broj posjetilaca zahtijevao je da se vremenom počne razmišljati i o njihovom smještaju.

Tako je 1840. godine Kotor već imao hotel “Grac“ zvani “Stari“, zato što su kasnije, 1860. godine otvoreni novi hoteli, poput hotela “Novi Grac“, “Puhalović“, itd..

O savremenom turizmu, kaže Pasinović možemo govoriti kada je Kotor 1838. godine bio povezan brodskom linijom sa Trstom, a to praktično znači da je bio povezan sa Evropom.

Kotor je krajem XIX vijeka imao i projekat za izgradnju hotela na prostoru današnje Lučke kapetanije, ali iz nekih nepoznatih razloga taj projekat nije realizovan.

Od savremenih hotela u Kotoru možemo pomenuti hotel “Slaviju“, koji je izgrađen 1923. godine.

To je bio prvi izgrađeni hotel u Kotoru i na žalost doživio je sudbinu kao i hotel “Fjord“, koji je bio djelimično srušen u zemljotresu 1979. godine.

Na prostoru  nekadašnjeg hotela “Slavija“ izgrađen je novi hotel “Fjord“ koji danas stoji kao spomenik nebrige ili, što je još gore, naše nemoći da primoramo one koji su ga kupili da ga ruše ili dovedu u prvobitno stanje, kategoričan je Pasinović.

Nije samo Kotor imao hotele,imala su ih i prigradska naselja, 1926. odmaralište na Prčanju i hotel “Orjen“ u Risnu.

Pasinović naglašava da su krajem dvadesetih i početkom tridesetih godina prošloga vijeka poznate kruzing kompanije, poput Blue Linea i druge, preporučile Kotor kao obaveznu kruzing destinaciju.

“To znači da smo mi već tridesetih godina prošlog vijeka imali značajan priliv posjetilaca, kruzig turista u Kotoru, što je nesumnjiivo još jedna potvrda što naš grad ima i čime privlači“, kaže prof. dr Milenko Pasinović.

12 KOMENTARI

  1. Kotor je grad pa se vi popeli na granu odakle nijeste ni silazili. Grad koga svi vole i poštuju osim kotorski poremećeni ljubitelji alkohola i drugih sredstava. Oni su bez mozga kad za Kotor mogu da kažu da nije grad.

  2. Hva Vam profesore Pasinoviću,na retrospektivi-koja,u zbjegu (snom mrtvijem spava..) – vapi sa svojom svijetlom prošlošću-koja je Kotor činjela gradom i njena prigradska naselja(varošice)-perspektivom turizma i turističke privrede u cjelosti ! Na žalost,od svega što nam je ostalo-čuči nam u našim arhivima-knjigama,koje samo otvaramo -prilikom pomena(opijela)-usnulog, danas, naseljenog mjesta Kotora i drugih naseljenih mjesta,poput Prčanja-čija je budućnost vezana za DUP-e( volju-raspoloženje Uprave za devastaciju kulturih dobara Boke Kotorske!),koje (ne)postoji,ali samo u “mašini za pranje dolara”,evo više od kvarat od vijeka?
    Da sam u pravu,evo vam dokument-koji ide u prilog mojoj tvrdnji-da smo duboko (za)pali u “vreću bez dna”?! Iz koje nas može ,jedno, izvući “kataklizma”-odlazak sa vlasti,svih onih, koji su u proteklim vremenima-koristili od “alata”-“mašinu za pranje dolara! Tada prestižni časopis(1937 godine),za gospodarstvo i turizam- “Jadranska straža” koji je štampan i izlazio u Splitu-u svom napisu:”Turizam na primorju”-upoređujući Komižu i Prčanj,između ostalog navodi-piše i ovo:
    PRČANJ..” Ubavo mjesto na sjevernom podanku poluotoka Vrmac postao je u nekoliko poslednjih godina važan turistički c e n t a r -Boke Kotorske. Gospodski karakter mjesta sa slavnom pomorskom prošlošću,sve više privlači domaće i strane goste koji ugodno sprovode svoj odmor uživajući u njegovim prirodnim ljepotama…..Obiluje zdravom pitkom vodom,neke su vode i ljekovite.Ljetne vrućine ublažuje svježi majstral i gorski vazduh sa Lovćena……U ljetoj bašti svako veče svira orkestar i razvija se ples.. Gosti mogu dobiti svakovrsno piće i hladna jela.
    U mjestu postoji nekoliko pensiona( Pension Odmorište;Češki dom;Ruski dom;). Pension je dnevno od 40-50 dinara. Sada se uređuje pension” Rivijera” sa udobnim komforom.
    Gostima stoji na raspoloženju oko 40 čistih i lijepih soba u privatnim kućama sa jednim i više kreveta. Cijene su krevetima od 10-20 dinara dnevno.
    Mjesto ima nekoliko puta dnevno parobrodsku i autobusnu vezu sa Kotorom i ostalim mjestima Boke….”

    Bilo bi maliciozno-pitati što od svega ovoga (ne)ima- danas Prčanj…? Ipak,uz rizike,mora se konstatovati…ima,ima dva “sa zla na gore”..DUP-e (čeka presudu gospođe Ljesar,generalne dirktorice Ministarstva za održivi razvoj rurala i ruralnog turizma) i Upravu za devastaciju kulturnih dobara Boke Kotorske-odjeljenje na pjacu od Svetoga Tripuna(zaštitnika grada Kotora ?),sa akcentom na opštinu Kotor-koja je u pasnih kvarat od vijeka ostvarila smo jedan kapitalni-uspjeh-promidžbu :u naravi “zaobilaznicu razvoja opštine Kotor via tunel “Vramc”?! Zahvaljući,prije svega, “domaćoj radinosti”-domaćim kadrovima uzletjelih via Lovćen-Njeguši-Brajići..sa prizemljenjem u Zetsku ravnicu-Podgoricu….?

    Ubavo,ubavo,da ubavije (ne)može biti-bez “kataklizme”…?

  3. pocetkom 20-og vijeka Kotor je bio grad u pravom smislu te rijeci i kultorno i privredno jezgro Crne Gore,dok u 2015-oj godini Kotor lici na jednu kasabu sa oronulim zdanjima na mjestima bivsih hotela Fjord i URC,prostoru bivse Rivijere,zgrada Jugooceanije,o industrijskoj zoni i da ne pricamo,a odnedavno im se na toj listi prikljucio Jugopetrol,imamo jednu te istu vlast 25 godina sa malim prekidom od 2 godine,jedne te iste ljude u celnim foteljama,mislim da se jasno nazire odgovor na privredno posrnuce grada a samim tim i kulturno jer jedno drugo veze,da nemamo ovo malo mora u zalivu,bili bi u rangu Savnika i Andrijevice.

      • govorio sam o geografskom pojmu a ne ko je u tom momentu vladao Bokom,u svakom slucaju tad je Kotor imao pravo zvanje grada sa punim pravom zbog svih infrastrukturalnih djela koja su u njega ulozili Austrougari,Mlecani,Francuzi i na kraju krajeva i komunisti nakon drugog svjetskog rata,e onda dolaze “vesele” 90-te kad se vlasti hvataju “dzemperasi” i evo ih dan danas tu dje jesu dok grad polako ali sigurno propada,tj vec je propao makar privredno,samo ne znam sta gradjani cekaju ili mozda misle da je ovo samo jedan kosmar u snu?!

    • To je zato što kotorski rukovodioci očigledno ne vole svoj grad, i što im je bitnije što će reći u Podgorici i kakve će direktive dobiti, negoli da čuju glas naroda, Kotorane, da čuju njihove želje i potrebe.

      Vrhunski domet turizma gđe Bivše je povećani broj kruzing turista, koji će ostaviti po koji euro za popijenu kafu, jer sve ostalo što im treba imaju na brodovima. A ostaviće i glibaviji zaliv, što će nas tek skupo koštati u budućnosti. I tako Kotor nema ni jedan veliki hotel visoke kategorije, a kad će ga imati, ne znamo.

      O kulturi i da ne govorimo. Sada je Tivat kulturni centar u odnosu na Kotor. Boka je Kotorska, više onako po nazivu, a Kotor je sve manje Boka, a sve više nekakva administrativna politikanska ispostava Podgorice.

  4. Odličan tekst Profesore, neke činjenice nisam znala sa sigurnosću kojoj godini su pripadale.
    Još da Kotor opet bude GRAD, pa da je rabota ponovo na početku, jer hotela danas nemamo.
    Važno je da su graditelji današnjeg rugla-Fjorda raskrčili prelijep park oko bivše ,,Slavije”
    Možemo samo konstatovat i plakat moji manjinski kotorani , u iščekivanju oće li nas PG zgazit do kraja……..

  5. Tek da je ostao na te otele iz prošloga stoljeća evo u 21 vijek ni otela ni žičare a od kruzinaga ima samo zlo, osim pojedinaca koji šklapaju.

OSTAVI KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je skala@t-com.me.