Kućnim liječenjem do kvalitetnijeg života i bržeg oporavka teških duševnih bolesnika

0
Psihijatrijska bolnica u Kotori

Projekat RECOVER-E, odnosno „Opsežno sprovođenje brige za mentalno zdravlje u lokalnoj zajednici za lica sa teškim i trajnim mentalnim poremećajima u Evropi” u Crnoj Gori počeo je da se sprovodi u januaru 2018. godine, a prve rezultate, kazali su Dnevnim novinama članovi crnogorskog istraživačkog tima koordinator istraživanja dr Aleksandar Tomčuk i istraživači Tatijana Đurišić i dr Jovo Đedović, imaće do polovine naredne godine.

Iskustva zemalja koja su već primijenila ovaj model pokazuju da liječenje u zajednici sa asertivnim pristupom i radom na terenu obezbjeđuju bolji kvalitet života korisnicima usluga, bolji stepen rehabilitacije i resocijalizacije u društvu, jednom riječju bolji OPORAVAK.

“Naša iskustva mogu pokazati budući smjer deinstitucionalizacije ustanova za dugotrajno liječenje, poput ZU Specijalne bolnice za psihijatriju Kotor, i doprinijeti da Crna Gora bude sredina u kojoj će se teška duševna oboljenja tretirati na human način, u najmanje restriktivnom okruženju”, ocijenili su članovi istraživačkog tima RECOVER-E projekta u Crnoj Gori.

Riječ je o projektu koji je, kako su rekli, u potpunosti finansiran od strane Evropske komisije u sklopu Horizon 2020 programa, koji je najveći program naučnih istraživanja u Evropskoj uniji.

“Ukupain budžet RECOVER-E projekta je 3.335.000 eura, dok je predviđen budžet namijenjen Crnoj Gori 345.858”, kazali su članovi istraživačkog tima.

Glavni koordinatori su predstavnici Trimbos instituta za mentalno zdravlje iz Utrechta, Kraljevina Holandija, dok je, objašnjavaju, za naučnu obradu rezultata zadužen njemački Univerzitet u Heidelbergu.

Publikovanjem i diseminacijom, kako su rekli, upravljaju Evropska psihijatrijska asocijacija i Evropska asocijacija psihologa, koje imaju sjedište u Briselu, kao i udruženje korisnika Mundo bipolare sa sjedištem u Madridu Španija.

“Rad sa korisnicima usluga i konkretne projektne aktivnosti se pored Crne Gore realizuju u još četiri zemlje i to Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji, Bugarskoj i Rumuniji”, kazali su.

Prve projektne aktivnosti su započete u januaru 2018. godine.

“Inicijalno, bilo je planirano trajanje od 36 mjeseci, međutim zbog okolnosti COVID-19 pandemije, unazad nekoliko mjeseci, Evropska komisija je odobrila traženo produženje od šest mjeseci, tako da planiramo završiti projekat 31.12.2021. godine”, precizirali su crnogorski istraživači.

Projekat se, pojašnjavaju, bavi modelima organizacije tretmana osoba sa teškim duševnim oboljenjima u zajednici, odnosno u kućnim uslovima.

LIJEČENJE ZAHTJEVNIJE KOD DUŠEVNIH BOLESNIKA ZAVISNIKA

“Teška duševna oboljenja su u mnogim pogledima najzahtjevnija kategorija među korisnicima usluga službi mentalnog zdravlja u koju spadaju osobe sa najtežim duševnim oboljenjima poput psihotičnih poremećaja (shizofrenija, paranoidne psihoze, itd) i teškim oblicima depresija. Poseban problem koji može postojati kod ovih osoba je istovremena prisutnost neke od bolesti zavisnosti kao što su zloupotreba alkohola ili narkotika”, kažu istraživači i dodaju da kada je on prisutan, situacija je komplikovanija i liječenje zahtjevnije.

Projektne aktivnosti su, kažu, podijeljene u nekoliko faza.

“U početnoj fazi je izvršena situaciona analiza servisa mentalnog zdravlja u Crnoj Gori, Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji, Rumuniji i Bugarskoj. Cilj ovih aktivnosti je bila analiza aktuelne situacije u kojoj se nalazi servisi mentalnog zdravlja u pojedinim zemljama”, ističu istraživači.

U drugoj fazi, kako su rekli, u svakoj od zemalja izabran je uzorak od 180-200 klijenata sa dijagnostikovanim teškim duševnim oboljenjem koji je nakon toga metodom slučajnog izbora podijeljen na dvije jednake grupe.

“U prvoj grupi, koja je nazvana kontrolna, nastavljeno je sa klasičnim modelom tretmana koji se uobičajeno koristi u zemlji, što podrazumijeva liječenje fokusirano na farmakoterapiji i zbrinjavanje većih pogoršanja bolesti po pravilu u bolničkim uslovima”, naglašavaju istraživači.

Tretman druge grupe klijenata, koja je nazvana ispitna grupa, kako ističu, preuzeli su timovi mentalnog zdravlja sastavljeni od psihijatara, psihologa, socijalnih radnika, medicinskih sestara i iskustvenih saradnika, formirani po holandskom modelu, koji su nastavili sa liječenjem klijenata uz obilaske u kućnim uslovima i intezivnije sprovođenje mjera psihosocijalne rehabilitacije kao dodatak redovnoj upotrebi medikamenata.

“Bitna karakteristika ovog modela, jedinstvenog u Evropi, upravo je uključivanje iskustvenih saradnika u svakodnevni rad sa korisnicima usluga, koji su osobe bez formalnog obrazovanja iz područja mentalnog zdravlja, ali sa iskustvom ranijeg tretmana i rehabilitacije teškog duševnog oboljenja”, pojašnjavaju.

Predviđeno vrijeme trajanja ovih aktivnosti je 18 mjeseci za svakog klijenta pojedinačno.

“Osnovna ideja je da se na ovaj način kod klijenata u ispitnoj grupi poboljšaju parametri oporavka i socijalnog funkcionisanja kao i da se smanji učestalost rehospitalizacija odnosno ponovnih prijema na bolničko liječenje. U tu svrhu, u obje grupe uzorka u tri navrata (na početku, poslije 12 i poslije 18 mjeseci) biće distribuirani upitnici koji ispituju parametre oporavka korisnika i praćena j e učestalost hospitalizacija”, naglasili su istraživači.

Aktuelna situacija pandemije COVID-19, ističu, posebno je otežala najvažniju grupu projektnih aktivnosti rad na terenu i kućne posjete pacijentima.

“Pravila socijalnog distanciranja i redukovanja kontakata od marta ove godine praktično su onemogućila obavljanje kućnih posjeta na isti način kao i ranije, te nas prisilila da pronalazimo dodatne modele uspostavljanja kontakata npr. online komunikacijom, putem Vibera i drugim komunikacionim platformama, telefonskim kontaktom i slično”, istakli su istraživači.

Definitivne rezultate projekta očekuju u maju 2021. godine kada će isteći 18 mjeseci nakon uključivanja posljednjeg korisnika u uzorak.

“Analize koje su do sada izvršene su pokazale da postoji značajna razlika u stepenu rehospitalizma između dvije ispitne grupe, posebno kod korisnika koji nemaju istovremeni problem sa nekom od bolesti zavisnosti”, smatraju istraživači.

Naučna analiza koja će se sprovesti 18 mjeseci nakon uključivanja posljednjeg korisnika u studiju pokazaće nivo značajnosti detektovanih razlika između ispitne i kontrolne grupe.

“Iskustva zemalja koja su već primjenila ovaj model pokazuju da liječenje u zajednici sa asertivnim pristupom i radom na terenu obezbjeđuju bolji kvalitet života korisnicima usluga, bolji stepen rehabilitacije i resocijalizacije u društvu, odnosno bolji OPORAVAK (RECOVER engl)”, naglasili su istraživači.

S obzirom da prate i stepen ponovnih prijema na bolničko liječenje biće izvršena i ekonomska analiza razlika ove dvije vrste tretmana, koja, očekuju oni, može dati značajne korisne informacije budućim kreatorima organizacije servisa mentalnog zdravlja.

“U brojnim zemljama svijeta je neosporno pokazano da prelaz sa institucionalnih tretmana na liječenje u zajednici nosi sa sobom i ekonomski prihvatljiviji model liječenja”, zaključili su crnogorski istraživači.

OSTAVI KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].