Kvalitet starog kotorskog grada je veliki potencijal crnogorskog turizma

9
Ministar Gvozdenović i gradonačelnik dr Stjepčević

Branimir Gvozdenović

Ključna prednost Kotora je ta što je pod zaštitom UNESCO-a i u sljedećim aktivnostima taj status treba dodatno valorizovati, kazao je novinarima Branimir Gvozdenović, crnogorski ministar turizma i održivog razvoja nakon današnje radne posjete Kotoru.

Konstatovana je veoma uspješna turistička sezone, uz ozbiljan  progres koji se ostvaruje u posljednje vrijeme kao i to da se ide dobrim pravcem u razvoju visoko kvalitetnog turizma.

Ministar Gvozdenović je sa gradonačelnikom Kotora dr Aleksandrom Stjepčevićem i njegovim saradnicima, kao i direktorima javnih preduzeća i ustanova definisao prioritetne aktivnisti, prije svega to je realizacija prostornog Urbanističkog plana Kotora koji se dosta dugo radi.

On mora biti završen sa mjesec, dva, kako bi se izašlo na javnu raspravu, kategoričan je Gvozdenović.

Urađen je osnovni nacrt Studije zaštite kulturne baštine, formiran je tim koji  bi od danas sljedećih 60 dana doveo do toga da PUP bude na javnoj raspravi, rekao je Gvozdenović.

Akcenat razvoja visokog turizma su mali hoteli, po kojima je Kotor prepoznat i koji daju efekte kod visokih evropskih partnera.

U tom duhu, na radnom sastanku u Kotoru je bila i razmjena informacija oko formiranja difuznih hotela koji treba da obezbijede objedinjavanje privatnog smještaja u jednu zajedničku formu.

Smatramo da je veliki potencijal crnogorskog turizma kvalitet koji nudi stari kotorski grad i stoga je predloženo da se uradi zajednička turistička valorizacija starog grada u funkciji kruzing turizma i ostalih vidova turizma koje Kotor ima.

Dogovoreno je da opština Kotor ima svoje članove u tenderskim komisijama i u komisijama u kojima se rješevaju urbanistička pitanja iz nadležnosti države.

Na pitanje Skala radija o statusu hotela “Fjord“, koji je bolna tačka Kotora i Kotorana i smatra li da bi se riješio brže ovaj dugogodišnji problem ukoliko bi se nadležnost vratila lokalnoj samoupravi, ministar je odgovorio da je politika Vlade usmjerena u pravcu razvoja novih hotela.

Prije svega se misli na  stavljanje u funkciju hotela koji su već zauzeli dio prostora, ali ne nude turističku ponudu.

Ovaj projekat je bio u nadležnosti Privrednog suda, rekao je Gvozdenović i dodao da  ministarstvo smatra da se moraju preduzeti mjere da se “Fjord“ stavi u funkciju.

“Fjord“ je bio tema brojnih konferencija i KotorArta kada su se tražila brza rješenja i kratki rokovi, čak i bez nekih velikih intervencija da se ovaj hotel stavi u funkciju bar kao hotel koji nije visokokvaliettan.

Tokom septembra ministar očekuje razgovor sa vlasnikom hotela “Fjord“ kako bi čuli njegove namjere.

Gvozdenović kaže da će u razgovorima učestvovati i predstavnici lokalne uprave a ako ne bude rješenja ono će se tražiti kroz novu studiju lokacije, izmjenu i dopunu postojeće studije lokacije sektor 16.

Kotor bez visokvalitetnog hotela ne može da zauzme ono  mjesto koje zaslužuje na turističkoj mapi.

Takođe će se intenzivno raditi i na projektu hotela “Teuta“ u Risnu i u tom pravcu je pokrenuta inicijativa oko izrade i dopune sektora 10 i dva objekta koja bi mogla biti u funkciji hotela, a tu su objekti “Jugooceanije” i “Jugopetrola”.

Tako bi Kotor imao 4 nova hotela uz projekat URC za koje postoje svi preduslovi da se realizuje.

Posebna pažnja je bila posvećena projektu žičare Kotor-Lovćen, a za žičaru do tvrđave San Đovani završena je planska dokumentacija. Ministarsdtvo i Vlada su spremni da pomognu njihovu realizaciju.

Inicijativnost je na lokalnoj upravi, rekao je Gvozdenović.

Kada je riječ o zaobilaznici oko Kotora, u okviru Studije zaštite kulturne baštine zauzeće se stav oko zaštite prostora i odnosa vezano za saobraćajnicu.

Danas je u fokusu bila tema vezana za morski i alternativni saobraćaj za koji iz ranijeg perioda postoje studije.

Gradonačelnik Kotora dr Stjepčević je kazao da je sastanak bio usmjeren ka cilju rješavanja nagomilanih problema.

Brojna pitanja od interesa za grad i njegovo stanovništvo su, vjeruje dr Stjepčević u fazi realizacije, prvenstveno projektne čija se realizacija očekuje u skoroj budućnosti.

Ministar je govorio o hotelskih kapacitetima koja će Kotor zasigurno dobiti uz činjenicu da je prostor, kako je naglasio kotorski gradonačelnik najvažniji resurs koji se mora čuvati i planski koristiti.

Kotor, kazao je on mora da ima svoju putanju razvoja, vodeći računa da se radi o gradu svjetske kulturne  i prirodne baštine.

Nema sumnje, jasan je Stjepčević da će Kotor realizovati započete projekte ali da mora znati nespornu vrijednost koju ima članstvom u UNESCO-u.

9 KOMENTARI

  1. Ministre ne dozvolite da tjeraju investitore iz Kotora zbog debila koji rade po određenim institucijama. Ko je kriv zbog toga sto se planovi rade po deset godina? Ko će da odgovara zbog tjeranja investitora iz Kotora? Zašto Zavod za zaštitu stopira razvoj opštine, a smim time i bolji standard građana?

  2. Skala koliko vas pratim a to je od početka, vi zaista postavljate prava pitanja. Za Fjord neizbježno stalno ista pitanja kako i treba ali su na žalost isti i odgovori baš kao što je isti pokojni Fjord na istom mjestu godinama onakav jadan.

    • Jeste da nije realno ali dobro zvuči…čekamo te dvije tri zaobilaznice, dvije žićare, 5-6 hotela sa 7 zvjezdica, plate od 476 eura i slićno
      Ministre, pripazi što ćiniš i sa kime diluješ!

    • Tako je 1009, samo fraze i floskule, tek da se nešto kaže
      sa zvaničnog mjesta. Kao kod Šojića kad je Petar Kralj,
      kao, prvi dan pošao u Parlament i ponio veliku
      torbu – aktovku. Pita ga žena: “Šta imaš u toj torbi?” –
      “Nema ništa – ali djeluje.”
      Ne kazati ništa – ali da djeluje.
      Već deset godina kupljeni su placevi na mjestu URC-a
      i hotela “Fjord”. Bog sami zna ko je to kupio? Pučanstvu je
      prezentovano da su kupci neki prebogati Irci, koji
      će tu oziđati hotele sa sedam zvijezda i dva mjeseca.
      Ugovorom, izgleda, kupci nijesu uslovljeni do kada moraju
      završiti hotele, pod obavezom, raskida ugovora ako
      to ne ispune, bez obaveze prodavca da vrati novac.
      Svi su izgledi da je sve kupljeno da bi se placevima trgovalo
      i zaradilo, a ne da se grade hoteli.
      Pošto je usled krize u međuvremenu cijena nekretnina drastično pala,
      srećni Irci (vjerovatno neki domaći “Irci”) čekaju bolje dane.
      Bez obaveze da izrade i idejni projekat hotela!!
      Moje je demokratsko pravo da posumnjam da se prilikom sklapanja
      ovih štetnih Ugovora radilo o klasičnoj korupciji.

      A Kotor čeka, čeka, čeka, čeka, hotele…
      Zaobilaznicu.
      Žičaru do San Đovanija.
      Pothodnik između Kapetanije i Dojmi.

      A priča o Žičari Kotor – Lovćen – Cetinje je samo
      namjerna, nepoštena obmana pučanstva, radi pridobijanja
      nekih naivnih glasova na nekim budućim izborima.
      Ta će žičara proraditi kad otvore onu
      fabriku ukrajinske čokolade na Cetinju!

Leave a Reply to hotelijer Cancel reply

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].