Lalićev mitski život jedne ideologije

1
Božena Jelušić

Božena Jelušić

Povodom obilježavanja stogodišnjice rođenja Mihaila Lalića, u kotorskom kinu “Boka” sinoć je o velikom piscu i njegovoj misli govorila profesorica Božena Jelušić, sa akcentom na mitologiju u Lalićevim romanima, kroz priču o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti i priču o nama samima.

Događa se da veliki autori iz malih naroda koji bi slobodno mogli stati  uz rame svjetskim autorima, nepravedno budu zapostavljeni, često i u vlastitom narodu.

Lalić, po riječima Jelušićeve, nije crnogorski ni regionalni pisac, on je, mjereno kriterijumima književne kritike vaspitane na najboljim primjerima svjetske književnosti, svjetski pisac.

“Bez obzira što piše o II svjetskom ratu i svemu što ga je činilo, koji  skoro da smo zaboravili i bez obzira što je ideološki bio na pozicijama komunizma, što je iza sebe imao puno neprijatelja koji su bili na drugim pozicijama, što se na kraju u ovoj zemlji promijenio režim, pa više niko nije komunista, ili ih ima malo, Lalić je imao nepodijeljeno divljenje i svojih političkih oponenata”, navodi ona.

Kao primjer Jelušićeva ističe Borislava Pekića, koji je puno vremena proveo po zatvorima, jer je bio protivnik komunizma ali, kad bi došao do Lalića, Pekić je uvijek po strani ostavljao njihovu ideološku različitost i tvrdio da je Lalić jedna od veličina južnoslovenske književnosti.

Mihailo Lalić je po definiciji autor koji u svojim romanima organizuje jedan potpuni mit.

Profesorica Jelušić je u prilog ovoj tvrdnji izdvojila četiri njegova romana: “Zlo proljeće”, koje se odvija u zlo proljeće 1941. godine kada se Lado Tajović, poslije bombardovanja Beograda vraća u Crnu Goru, zatim “Lelejsku Goru”, koja se odvija u ljeto 1942. godine, jesen 1942. i roman “Raskid” i “Hajka” 1943. godine.

U tom ciklusu od četiri romana, Lalić je pokazao cijeli mitski život jedne ideologije, čovjekov put do  ideje i shvatanja da se ona ne može nikada realizovati. Za sve što je pisao, Lalić je imao prototipsku stvarnost i vjerovatno su puno iskustava njegovog junaka Lada Tajovića i njegova autentična iskustva, primjećuje Jelušićeva.

“Lalić je već tada posumnjao u ideologiju kojoj je pripadao, a koja je tako lako odlučivala o ljudima. On je vidio da iza svake velike ideje stoje ljudi, a ljudi su kvarljiva roba, i koliko god ideja bila dobra i pravična, ta kvarljivost ljudska od ideje čini njenu suprotnost. Mit je najsubverzivnije sredstvo protiv ideologije. Mit je vječno vraćanje pa Lalić odlučuje da mitom govori jer nema načina da kaže ono što misli a de ne ostane barem slobodan”, priča ona.

Kako to da kaže, pita se Jelušićeva i odgovara da Lalić zato mora da pronađe Ezopovski jezik, govoreći jezikom mita. “Zar nije komunizam u ime ideje imao i Pasje groblje i Zidani most i Goli otok i strijeljanja. Lalić tada shvata da nije spisateljski pošteno ćutati, ali, kako ćete pričati? Jedino mitom”.

Jelušićeva se nadalje pita i objašnjava što je doprinijelo da Lalić nije stradao.

Prvo činjenica da kritika u to vrijeme nije umjela da pročita njegove romane i da se svakome činilo gotovo nemogućim da je to baš rekao, i treće, njegove duge forme i veliki lirizam.

On je znao da jedino velikom luteraturom čovjek ima šansu da kaže istinu, riječi su profesorice Jelušić, na predavanju koje su  organizovali kotorski Kulturni centar “Nikola Đurković” i Gradska biblioteka i čitaonica.

Potom je uslijedila projekcija filma “Lelejska gora”.

Večeras je u kinu Boka u 19 sati  projekcija filma “Hajka”.

1 KOMENTAR

  1. Namjerno sam se potpisao ovim velikim imenom iz velike literature M. Lalića. Žalim što nijesam bio u prilici da čujem duboku misao i pravu riječ gospođe Božene Jelušić ali evo sam upravo dio čuo preko radio Skale.Hvala!

Leave a Reply to Lado Tajovic Cancel reply

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].