Losos na njeguškom dimu

17
prerada lososa

Dr Aleksandar Joksimović

dr Aleksandar Joksimović

U norveškom gradu Trondheim ovih dana održan je završni sastanak svih partnera u projektu HERD, kojim Norveška vlada izdvaja sredstva za razvoj visokog obrazovanja i naučnog istraživanja u zemljama zapadnog Balkana.

U crnogorskoj delegaciji bio je dr Aleksandar Joksimović, šef laboratorije za ribarstvo i ihtiologiju u kotorskom Institutu za biologiju mora, koji je podsjetio da su partneri u ovom projektu, osim Crne Gore, Albanija, Kosovo i Bosna i Hercegovina.

Projekat je podijeljen u tri radna paketa i podrazumijeva tim zadužen za izlov male plave ribe, zatim preradu ribe i ribljih proizvoda, što je zadatak Crnogorskog tima čiji je partner firma “Ahileas” iz Podgorice, koja se uspješno bavi metodom dimljenja pastrmke šarana i skuše.

Treći paket je bio posvećen uzgoju školjki koji obrađuje Albanija kao partner, objašnjava Joksimović za Skala radio.

Projekat podrazumijeva i usavršavanje tri studenta u Norveškoj, koje delegira svaki partner.

Crnu Goru predstavlja Rada Brdar koja je na master studijama i uskoro se očekuje odbrana njene magistarske teze.

U crnogorskoj delegaciji bio je i Ilija Guskić, naš sugrađanin – vlasnik uspješne kompanije “Cogi” koja se bavi uzgojem školjki i riba, takođe partner u ovom projektu, kazao je Joksimović, izražavajući zadovoljstvo što su bili u prilici da se upoznaju sa fantastičnim ciframa godišnje proizvodnje ribe u Norveškoj.

Ova zemlja godišnje proizvede milion i sto hiljada tona lososa.

“Najveće fabrika Salma u Norveškoj koju smo posjetili, a koja više liči na hotel nego na fabriku, gdje se čuje muzika dok teče proizvodni proces, dnevno  proizvede, odnosno preradi 600 tona lososa, koliki je godišnji ulov Crne Gore svih vrsta riba”, kazao je Joksimović.

izlov

U Crnoj Gori postoji potencijal za razvoj ribarstva, a prije nekoliko godina postojao je upravo sa Norvežanima projekat o proizvodnji pastrmke u našim mrijestilištima, proizvodnji ikre i dalji proces koji bi bio na otvorenom moru u kaveznom sistemu.

Sa norveškim partnerom je procijenjeno oko 20 hiljada tona pastrmke koja bi se preradila i izdimila na Njegušima.

Tako bi i Crna Gora dobila njeguškog lososa, koji bi se mogao ponuditi svim destinacijama, hotelima i turističkim objektima, mišljenja je Joksimović.

Crna Gora je daleko iza Norveške, ali je budućnost u ovom segmentu izvjesna.

Marikultura i prerada ribe u Crnoj Gori ima značajno mjesto i u priči sa Evropskom unijom i u pregovorima koji će otpočeti u dijelu ribarstva, kaže Joksimović.

On ističe iskustva susjedne Hrvatske koja je najviše sredstava iz evropskih fondova povukla upravo za formiranje malih preduzeća, porodičinih fabrika, koje su se bavile preradom ribe, srdela, inćuna i ostale vrste morske ribe.

dr Joksimović i losos
dimljeni losos

17 KOMENTARI

  1. …nego ka ti Blagota napisati:” ili nije tragdija(đe ti je “e”?)”-lako li je po vama udarati-roto culo..tuti cvanti?
    Blagota,pokušaj-po đe koju preskočiti-jer i dalje vonjaš mimo, uzanci našije- “bokeškije”?

  2. ..nego je tragedija-znati sve o drugome-a sebe “sefirati”-u super mene-koji brkate jezik vas kozara i ostalih kultivisanih naroda iz okruženja i dalje (kušnja-kušati-kušano-nisu iz miljeja vašeg maternjeg govora-“malije sela” podno Orjena-đe su vam pretke “uznemiravali” Partizani-ribeli)-ne posebno vas i gospodina Mattea Cecanovića-osvjedočenih “srbalja” koji za Crnom Gorom izgoreste ka “vladika za Lesendrom”?

    Hvala vam,na trudu-posvećenom meni i mojim “promjena”(na žalost vašu-ovo je autogol koji ste polučili sebi!)-zaboravljajući da se sve mijenja(pa i takozvani bog?)-jedino vi ostajete “kano klisurine”-autohtonac u stadu onoga kojemu ime ne pominjete-a on vas sdušno čeka da mu se vratite-zbog popularnosti koju ste stekli pišući i govoreći na maternjem jeziku-na ovom portalu ?
    Na ultimu,budite iskreniji prema sebi i svojim nagonima koje ispoljavate na ovom portalu?
    U protivom-dočekat će te sudbinu njeguških kubasica?

    • aoooo moj iz Prcanja ili nije tragdija ne znati (piši odvojeno a ne skupa nepismeni čovjeku) ! Kriješ se iza tijeh nickova a lupetaš kao klepetuša na brava !!! Ne patišeš !!! Muči jadko ti si Titin partiđan i bandjera rosan nos ti po…n !!!

  3. …gospar Altairu-izdance “srbalja iz malije sela”-nego neznati da se na Njegusima ne kuša no se ije-jede prsut? Strah me,ako ovako budete nastavili sa pisanjem-izgubit ce te vezu sa “maternjim govorom-jezikom”?

    • Nemam običaj na portalu upozoravati komentatore na pravopis. Neka piše svako po svom. Ovaj put moram jer sam izazvan.
      A viđi neznalice, “jezikoslovca”, koji za svaki post koji nalijepi smišlja nove nikove (nadimke). Nekada bijaše penzioner, umirovljenik, pa čobanin, pa pastore, (valjda ta riječ, koja označava jedno časno zanimanje, na italijanskom zvuči otmenije nego čoban, čobanin, pastir, čuvar stada). Odnedavno postade i “ne znam zašto čitam”. Konačno dogura do “tragedija-NEZNATI”. Tačno, tragedija je ne znati da se “neznati” piše odvojeno – ne znati, a “će te” kao jedna riječ – ćete.
      Ću – ćeš – će
      ćemo – ćete – će
      Ćuš – ćuš – ćuš
      Kad budem osenilio i pravio takve pravopisne i gramatičke greške, koje su već u zoni elementarne pismenosti, neću ostavljati komentare.
      Ođe je tema losos (salmon) iz roda pastrmki. I pršut. Dimljeni. Njeguški, brendirani, kako bi to danas rekli, sa geografskim porijeklom. Dimljen iznad ognjišta, na dimu od bukovih ćepanica. Kaštradinu – kozju i ovčju, niko ne spomenu. Nepravda. Ko se to stidi kaštradine?
      Ih, da je skuvati u jedan bron(dz)in poluticu kaštradine, onda u istoj vodi i krtole u kile sa zeljem u kokote, pa sa toplom rumetinicom ispod sača iznijeti na trpezu… Ug… ug… Trebalo bi to registrovati i zaštititi kao nacionalno jelo.

    • Vidi ti žderonje, on bi da na Njegušima kod
      domaćina ije, brije, krka, jede pršuta – trbuh-mjera!
      Alamaka.
      Pristojnost nalaže da se u takvim prilikama uzme
      samo feta-dvije. Da se KUŠA.
      Kušanje je uljudno konzumiranje nekog jela, a KUSANJE
      je žderačina i krkanluk. Tu opciju možeš priuštiti
      samo kad za svoje pare kupiš cijeli pregodištenjak
      od domaćina.

  4. …nego ne čuti sebe kako vonjas-drazesni dragoslatkorani s’brda,i nauči da Bosna ima more-prošetaj do Neuma i uživat ces u Bosnskom moru-koje ti je nocna mora slatkoranidogonu s’brda gore-Neuma?

  5. Nekome pori luk viri iz nosa a nije izio ni fetu lososa!!!
    Neko me je mila operska pjesma a izio po kila se luka česna!

  6. Njeguški losos…? Hm… Taman kao što nam “proizvođač originalnih njeguških specijaliteta” servira “autohtoni njeguški pršut”.
    Od svinjskih čereka dopremljenih u šleper-hladnjačama iz zemlje lala i vjetrenjača!
    Od svinja koje hrane ribljim brašnom…
    Pravi njegušti pršut možemo još kušati samo ako pođemo na Njeguše kod domaćina kojemu smo dragi gosti, pa nam nafeta pjadelu pršuta (naravno sa njeguškim sirom) od vepra kojeg je on gajio u vlastitoj pračarici i hranio kozalacom, tikvama, repom, blitvom, zeljem, surutkom, mekinjama, prekrupom, rumetinom, želudima, šmaljcima i čapjanom.
    Uslast!

  7. …kada je u pitanju ko imade more-ko ga nema-a naukom se bavi-nevezano za porijeklo? Ali je tragedija nepoznavati sebe-sto zahtijeva,da bidnes strpljiv,jer ces i ti doci na red drazesni “dragoslatkorani sbrda nisko šljegnutih-kad bidnu na red autothoni proizvodi-zadnje nogice od gudina?

    • Pa reči toj što se najela da ne ije više lososa nego da pričuva djecu toga domaćina koji ih je pravio dje je stiga !!! E moja Zorka dobrorana pa neka im ona darove kupuje a ne lososa da parićava !!!

  8. Nemo mi Aca dirati čuješ li? Lijepo zbori čovjek i njeguški losos bi mogo kad bi samo znali rabotati a ne kritizirati i to u bordovima direktora i trlja prlja o!

    • Hajde Buba maruu lijegalo da prespavas yimski san a ne trlja prlja tuturutu i diridajke !!!

  9. dr Joksimovicu, plasirajte prvo nase brendove, njeguski prelijepi sir i prsut sa Njegusa pa tek onda marikulturu i lososa dje mu nije postojbina u nase vode. Dajmo prvo da plasiramo nase proizvodjace nase autohtone proizvode i hranu pa kad dostignemo odgovarajuci evropski nivo da ondar tek predjemo na viši nivo losose i marikulturu !!! Dje to Kosovo i Bosna i Hercegovinas imaju more i da su iskusni u marikulturu. Moye ako se radi o baklavama, hurmasicama i alvi i rahat lokumu a ne mote govorit o partnesrstvu u ribljoj industriji i marikulturi. \prvo treba skocit pa re’ hop .

OSTAVI KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je skala@t-com.me.