Mađ

2
Mađ

Prvomajski uranak u baroknom Perastu, po tradiciji kiti grana mladog brijesta.

Sokovi probuđene prirode u njenim su listovima i u malim bočicama vina i mlijeka, šarenim trakama i koromanima kojima je mađ okićen.

Sve za napredak, sreću i radost života primavere.

U osvit jutra, puk s kraja na kraj Perasta uz more, la musica di note, na žici mandoline, pjesmom budi uspavani kameni grozd kapetanskog grada.

Bršljan pustio vene na starom zvoniku, čija su zvona ritmom mora zapretena.

A mađ je ubrao i na na pjacu od Svetoga Nikole podigao najmlađi mladoženja u mjestu.

Takav je drevni običaj na gvantijeri vremena, s mirisom bijele kafe i  kolača-koromana.

Ovaj starinski broš na modroj vešti od brokata, što se Perast zove, čuva svoje dijamante u škatuli od slonove kosti.

Fašinada, u čast svetilišta Gospe od Škrpjela, plovi više od 500 godina od ponte Pošovo do Gospe.

Brojni učesnici ovog peraškog kulturnog i istorijskog medaljona, isključivo muški, potomci slavnih predaka sa župnikom i članovima Bokeljske mornarice, pjevaju stare bugarštice u điru barki okićenih jablanovim granana na vodi.

Riječ fašinare na italijanskom znači dovlačenje.

U ovom slučaju, dovlačenje kamenja a budući da su barke povezane u fašu, moguće i otuda naziv fašinada.

Uz perašku obalu, u zalaz sunca i bonacom sjećanja i tradicije, klize barke, da bi otok, svetilište pomoraca, bacanjem kamenja učvrstili.

Narodno predanje kaže da su 22. jula 1452. godine ribari, braća Martešić, na jednoj hridi na moru pronašli ikonu Bogorodice i donijeli je u crkvu Sv. Nikole.

Ujutru je ona osvanula ponovo na hridi, a u međuvremenu se jedan od ribara razbolio i isto tako čudom ozdravio.

Peraštani su, poslije ovog događaja, počeli gradnju otoka i crkvice na njemu, nasipajući kamenje i potapajući brodove, kako bi se ogradilo ostrvo.

Peraškom bandom nadalje, do još jednog zavjetnog dana.

Drevni običaj Gađanje kokota, 15.maja.

Ova fešta je u čast slavne pobjede Peraštana nad Turcima 1654. godine, kada su savladali brojno moćniju tursku vojsku na čelu sa Mehmed agom Rizvanagićem.

Kokot je, po tradiciji, postavljen na plutači na moru, 150 metara od obale.

Onaj ko pogodi kokota dobija šugaman sa izvezenom godinom gađanja i godinom pobjede Peraštana u pomorskoj bici sa Turcima.

Koliko još legendi, ljubavi, zavjeta pamti drevna knjiga koju listaju vjekovi Perasta.

Jutros bez pjesme na pjaci i bez đira od Emilijine ponte na Pošovu do Muzeja grada.

Nevera od korone kojoj Peraštani ne daju na tradiciju.

Zeleni se mađ okićeni!

Dubravka Jovanović

2 KOMENTARI

OSTAVI KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je skala@t-com.me.