Mila Moškov: Dobrotska čipka brend koji zaslužuje posebnu pažnju

2
Dobrotska čipka

Mila Moškov

Dobrotska čipka se čuva u 130 komada u riznici crkve Sv. Eustahija u Dobroti.

Čipka datira iz XIV stoljeća i predstavlja najvrjedniji dio tekstila koji se uopšte pojavljuje u istoriji.

Različiti narodi u različitim vremenima pokušavaju ukrasiti tekstil kojim se odijevaju ili služe u životu a obično se čipki daje naziv prema mjestu gdje nastaje, podsjetio je za Skala radio don Pavao Medač, župnik crkve  i župe Sv. Eustahija u Dobroti.

Čipka dobrotska je priznata u svjetskim naučnim i kulturnim krugovima 1910. godine na velikoj izložbi u Beču, gdje ovi predmeti bivaju naslovljeni kao dobrotska čipka, a 1912. najbolji svjetski stručnjaci koji su se u to vrijeme bavili čipkarstvom, takođe dobrotsku čipku zapisuju kao jednu posebnu vrstu čija je jedinstvenost u načinu izrade.

Ova čipka u Dobrotu dolazi iz Venecije, preko Dalmacije i pripada čipki koja se radila na čitavom području Meditera u XV, XVI, XVII i XVIII stoljeću.

Dobrotska čipka je odnedavno zaštićeno nematerijalno  kulturno dobro Crne Gore.

U Kotoru je probuđeno interesovanje žena za njenu izradu.

Posredstvom Zajednice Italijan u Kotoru, neke od njih su se u Veneciji obučavale za ovaj vez.

Među njima i pjesnikinja Mila Moškov koja je za naš radio kazala da u Kotoru postoji interesovanje za izradu dobrotske čipke, ali to nije dovoljno za njenu punu valorizaciju.

U brojnim suvenirnicama kojima je preplavljen drevni grad nema čipke dobrotske kao svojevrsnog autentičnog suvenira.

Potrebno se na pravi način posvetiti čuvanju vjekovne tradicije.

Dobrotska čipka, detalj

Zahvaljujući medijima, o ovom nematerijalnom blagu se sve više čuje, a u duhu današenje sve veće potrebe za autentičnim suvenirom, prava je  prilika za promociju čipke i našeg grada u turističke svrhe, smatra Moškov.

Od ovog posla se može i zaraditi, posebno ako se čipka dobrotska koja je brend, predstavi na pravi način.

U svijetu se od svega pravi korist.

Suvenir se lako spakuje i promoviše, poput  npr, kamenčića sa berlinskog ili kineskog zida koji se uz deklaraciju dobro prodaje u suvenirnicama.

U našem slučaju veoma se slabo koriste mogućnosti koje su nam bogata istorija i kulturni slojevi ovog kraja ostavili u vidu meterijalnih i nematerijalnih vrijednosti, mišljenja je Moškov.

“Stoga to treba poduprijeti, ali to ne mogu raditi oni koji izrađuju čipku. Danas se ljudi udružuju na nov i potpuno drugačiji način nego što je to nekada bilo i to je smjernica. U davna vremena su žene u Dobroti čipku vezle po kućama. U društvu je lakše raditi, a danas bi se dobrom organizacijom mogle udružiti vezilje u svom posebnom prostoru ili radionici i stvarati neizmjerno bogatstvo iglom i koncem na starinski način. Za to je samo potrebna pokretačka energija i podrška sire društvene zajednice”, poručila je Moškov, koja izradu dobrotske čipke poredi sa poezijom.

2 KOMENTARI

OSTAVI KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je skala@t-com.me.