Mila Moškov: Dobrotska čipka brend koji zaslužuje posebnu pažnju

2
Dobrotska čipka

Mila Moškov

Dobrotska čipka se čuva u 130 komada u riznici crkve Sv. Eustahija u Dobroti.

Čipka datira iz XIV stoljeća i predstavlja najvrjedniji dio tekstila koji se uopšte pojavljuje u istoriji.

Različiti narodi u različitim vremenima pokušavaju ukrasiti tekstil kojim se odijevaju ili služe u životu a obično se čipki daje naziv prema mjestu gdje nastaje, podsjetio je za Skala radio don Pavao Medač, župnik crkve  i župe Sv. Eustahija u Dobroti.

Čipka dobrotska je priznata u svjetskim naučnim i kulturnim krugovima 1910. godine na velikoj izložbi u Beču, gdje ovi predmeti bivaju naslovljeni kao dobrotska čipka, a 1912. najbolji svjetski stručnjaci koji su se u to vrijeme bavili čipkarstvom, takođe dobrotsku čipku zapisuju kao jednu posebnu vrstu čija je jedinstvenost u načinu izrade.

Ova čipka u Dobrotu dolazi iz Venecije, preko Dalmacije i pripada čipki koja se radila na čitavom području Meditera u XV, XVI, XVII i XVIII stoljeću.

Dobrotska čipka je odnedavno zaštićeno nematerijalno  kulturno dobro Crne Gore.

U Kotoru je probuđeno interesovanje žena za njenu izradu.

Posredstvom Zajednice Italijan u Kotoru, neke od njih su se u Veneciji obučavale za ovaj vez.

Među njima i pjesnikinja Mila Moškov koja je za naš radio kazala da u Kotoru postoji interesovanje za izradu dobrotske čipke, ali to nije dovoljno za njenu punu valorizaciju.

U brojnim suvenirnicama kojima je preplavljen drevni grad nema čipke dobrotske kao svojevrsnog autentičnog suvenira.

Potrebno se na pravi način posvetiti čuvanju vjekovne tradicije.

Dobrotska čipka, detalj

Zahvaljujući medijima, o ovom nematerijalnom blagu se sve više čuje, a u duhu današenje sve veće potrebe za autentičnim suvenirom, prava je  prilika za promociju čipke i našeg grada u turističke svrhe, smatra Moškov.

Od ovog posla se može i zaraditi, posebno ako se čipka dobrotska koja je brend, predstavi na pravi način.

U svijetu se od svega pravi korist.

Suvenir se lako spakuje i promoviše, poput  npr, kamenčića sa berlinskog ili kineskog zida koji se uz deklaraciju dobro prodaje u suvenirnicama.

U našem slučaju veoma se slabo koriste mogućnosti koje su nam bogata istorija i kulturni slojevi ovog kraja ostavili u vidu meterijalnih i nematerijalnih vrijednosti, mišljenja je Moškov.

“Stoga to treba poduprijeti, ali to ne mogu raditi oni koji izrađuju čipku. Danas se ljudi udružuju na nov i potpuno drugačiji način nego što je to nekada bilo i to je smjernica. U davna vremena su žene u Dobroti čipku vezle po kućama. U društvu je lakše raditi, a danas bi se dobrom organizacijom mogle udružiti vezilje u svom posebnom prostoru ili radionici i stvarati neizmjerno bogatstvo iglom i koncem na starinski način. Za to je samo potrebna pokretačka energija i podrška sire društvene zajednice”, poručila je Moškov, koja izradu dobrotske čipke poredi sa poezijom.

2 KOMENTARI

OSTAVI KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here