Milenko Pasinović: Kotorski bedemi su UNESCO-va baština

1
Kotorski bedemi

Milenko Pasinović

Eto, moralo se desiti što se desilo, da bi pokrenuli mnoga pitanja vezana za očuvanje svjetske kulturne baštine  na lokalnom nivou.

Prvo pitanje je da li postojeća organizacija službe zaštite kulturno – istorijskih dobara, može efikasno  da funkciniše, na način kako je organizovana? Kotor je davno, 1980. godine shvatio da treba da ima Zavod za zaštitu spomenika kulture čije će sjedište biti  u mjestu čiji  broj spomenika prevazilazi  polovinu ukupnog nepkretnog spomeničkog fonda Crne Gore, piše u reagovanju za Skala radio dr Milenko Pasinović, turizmolog.

Ne, nijesu računati grobni spomenici i spomen ploče, kao što su ih neki skoro “uključili”. pa se oni iz ovog posla isključili.

Ali, oni su se pitali i kada je donesen novi  Zakon o zaštiti prirodnog i kulturno – istorijskog područja Kotora (“Službeni list CG  br. 56/2013”). Smetalo je da granica zaštićenog područja ide vrhovima okolnih brda, da se sačuva prirodno i kulturno istorijsko dobro. Ovim novim granicama  prirodno dobro je smanjeno za 5 880 ha,pa i dio zaštićenog morskog prostora sa 2 600 na 2 500 ha.

Da li se ovo uklapa u politiku zaštite prirodnih i kulturnih dobara? Možda su nekome zasmetale prvobitne granice što prelaze na teritoriju susjedne opštine ili što se dodiruju sa granicom Nacionalnog parka “Lovćen” ili budućeg “Orjen”? Možda? Nijesu valjda razlozi neke “teritorijalne pretenzije“ na teritorije susjednih opština? Ali su se mogla naći drugačija rješenja, ako ih je uopšte trebalo tražiti. Kotor je ostao bez Zavoda, pardon, ima filijalu, a pri osnivanju je imao službenike svih struka, neophodnih za posao koji obavljaju, a kasnije i radionicu, specijalzovanu za obavljanje poslova sanacije i rekonstrukcije spomenika kulture. Ni toga nije kvalifikovalo da  bude ono što je bio  za ovu vrstu poslova.

Nijesu  kotorski bedemi od juče, ni po nastanku ni po stanju u kome se nalaze, posebno pojedini djelovi. Ali, ne bi danas bili u cjelini u takvom stanju da je u Kotoru ostao  Zavod, sa odgovarajućom stručnom službom i specializovanom radionicom. Siguran sam da bi znali koje su to kritične tačke, a ne da ih tražimo kada se one “jave” na način na koji su počele.

A ja mislm da nema kritičnih tačaka već je cjelina bedema u takvom stanju. Zar rijeka Škurda nije ugrozila i ostale djelove bedema. Duž kojih teče? Isto i Gurdić? Zar na San Giovanni ne niču stabla iz bedema? Zar duž dijela bedema ne prolaze višetonska vozila?

Kotorski bedemi su prioritet sanacije i kao takve treba ih tretirati na državnom nivou, što bi podrazumijevalo traženje međunarodne pomoći ili konkurisanje na nekom od međunarodnih konkursa za ovu namjenu.

Poznato je da u Kotoru jedan broj institucija kulture godinama rješava pitanja održavanja objekata sredstvima samofinasiranja, iz prihoda od ulaznica. Pa, i bedemi, sitnim intervencijama, ali krupnije intervencije prevazilaze sopstvene prihode koje ostvaruju.

Neka mi ne bude zamjereno, zamolio bih i dvoje Kotorana, članova Nacionalne komisije za UNESCO, da se Komisija čiji su članovi, pozabavi  pitanjem prioriteta zaštite kotorskih bedema. Ovo nije pitanje lokal patriotizma, već pitanje zaštite dijela svjetske kulturne baštine. Usudio bih se kazati u opasnosti, mišljenja je Pasinović u reagovanju koje je dostavio Skala radiju.

1 KOMENTAR

OSTAVI KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected]