Mještani bi se odrekli naknade za eksproprijaciju ukoliko bi se gradio put do praistorijskih crteža u Lipcima

5

 

David Niković

Iznad naselja Lipci, na sjevernoj strani risanskog zaliva nalazi se stijena Lipci koja predstavlja arheološki spomenik kulture druge kategorije.

Na okapini stijene nalaze se  praistorijski crteži, koji prikazuju scene lova na jelene, simbolični znak izlazećeg sunca, kao i neke druge simbole.

Slikarstvo u Lipcima, nastalo u VIII vijeku prije naše ere, je drugo po starini na Jadranskoj obali.

Zbog hronoloških i drugih vrijednosti značajnih za poznavanje kulturne prošlosti, slika na stijeni okapine u Lipcima, zaslužuje izuzetnu pažnju, odnosno da lokalitet u kojem je ona milenijumima opstajala, bude na adekvatan način zaštićen, proučen i prezentovan javnosti.

Izuzetno loš odnos društva prema ovom jedinstvenom lokalitetu natjerao je mještane na razmišljanje i prijedloge za njegovu adekvatnu zaštitu.

Oni predlažu izgradnju puta kojim bi se valorizovale i njihove privatne parcele, pa je to razlog više, zbog kojeg bi se, kako su saopštili, odrekli naknade eksproprijacije ukoliko dođe do njegove izgrdanje.

Danas se do crteža  stiže veoma nepristupačnom kamenitom stazom, koja predstavlja gotovo nemoguć izazov naročito za starije turiste koji svakodnevno posjećuju ovaj lokalitet i vraćaju se razočarani i začuđeni, saopštio je za Skala radio u ime mještana David  Niković.

Mali broj onih koji uspiješno stignu do krajnjeg odredišta su ponovo u čudu kako su crteži potpuno nezaštićeni i dostupni svačijoj ruci.

Što se može veoma lako i primjetiti brojnim ogrebotinama i ostećenjima na crtežima kojih je iz godine u godinu sve više.

Značaj izgradnje ovog puta  bi bio izuzetno veliki prije svega u turističkom smislu.

Brojni gosti koji svakodnevno dolaze iz Dubrovnika bi imali idealnu pauzu prije posjete gradu Kotoru, mogli bi uživati u svemu onome što pruža praistorijsko nalazište u Lipcima, a nakon toga nastaviti svoje putovanje ka samo 4 km udaljenim rimskim mozaicima.

Dakle, mogli bi proširiti turističku ponudu grada Kotora.

Ostaje pitanje da je ovaj lokalitet sa ovakvim značajem nekoj destinaciji u regionu, što bi se sve uradilo, iskoristilo i koliko bi dobio na značaju grad, regija i država na čijem prostoru bi se našao.

Bila bi to turistička atrakcija od koje bi se ubirala  pozamašna sredstva i crtali neki novi planovi za stalnu valorizaciju i brigu o takvom jedinstvenom lokaliltetu.

Mi to na žalost još dovoljno ne prepoznajemo, pa nam mnoge znamenitosti propadaju da  ih vjekovi dračama predaju.

5 KOMENTARI

  1. Gospodine sa stavom! Pravite se važnim. Ko da su arheolozi naivci, i ne znaju kako treba da postupe. Istina je da ovo nalazište zaboravljeno ali i da se može nešto solidno uraditi da i ono bude dostupno turistima.

    • Ovo nije pitanje na koje bi odgovor trebalo da daju samo arheolozi. G-đa Kokoška to vjerovatno ne razumije. Bilo bi dobro da se i preko ovih rabota prelije malo para u džepove ovih iz TO, kao i uvijek.

  2. Valorizacija i sredstva….čitaj; cementiranje, postavljanje eloksirane ograde, postavljanje panoa, suncobrana sa sladoledima i sokovima, sađenje škrlatina i maćuhica i td. (možda kao privremenog rješenja)….i ko zna što još vremenom! Svaku priču na ovu temu treba uozbiljiti. Prilaz do okapine treba tretirati kao zaštićenu okolinu kulturnog dobra što i jeste. Isti treba da ostane ovakav kakav jeste ( uz minimalne intervencije), jer je samo ovakav dio izazova, integralni dio samog nalazišta, dio čarolije. I nikako ne treba dozvoliti TO Kotora da i ovo uzme pod svoje pa da dobijemo surogat arheološkog nalazišta.
    Ovaj prilog i izjavu treba smatrati lobiranjem u nečiju korist ili neznanjem, te pokušajem nametanja ideje (podstaknute od strane TO Kotora), da se i ovaj lokalitet uništi . Struka pod hitno po ovom pitanju treba
    da se izjasni, i to javno.

  3. Kada dođete do Lipaca, čitate natpis da je tu historijski spomenik u vidu praistorijskih crteža star skoro 30 vjekova. Toliko sam puta poželio da posjetim i vidim svojim očima taj nevjerovatni dokaz o postojanju naših predaka na ovom području. Međutim ništa od toga, ne zna se ni gdje je staza koja vodi do crteža, ni da li uopšte postoji put do toga vrijednog spomenika. Ovdje sam rođen a nikada nisam uspio da ga vidim, ma koliko da sam želio. Valjda ću sada doživjeti da ga jednom vidim.

OSTAVI KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected]