Morska kornjača atrakcija u Bokokotorskom zalivu

1
morska kornjača

Dr Mirko Đurović

dr Mirko Đurović

Morska kornjača, koja je odomaćeni stanovnik Bokokotorskog zaliva, ovih dana izaziva atrakciju, ali i nelagodnost i strah kupača koji ne poznaju njenu ćud.

Budući da morska kornjača često izroni kako bi uzela dovoljnu količinu vazduha, i iz dubine dopliva do ispod ponti i samog plićaka, susret sa kupačima je različit.

Tako je bilo prije par dana na kupalištu u Dobroti kod crkve Sv. Matije, kada je kornjača neočekivano izronila na oduševljenje iskusnijih Bokelja i ljubitelja morskih organizama i onih kojima kornjača nije novost u zalivu, do stresa uz galamu djece, domaćih i gostiju kojima je ovaj susret bio veoma neugodan.

Morska kornjača je potpuno bezopasna, a u Jadranskom moru žive tri vrste.

Velika glavata kornjača koja je najčešći stanovnik Bokokotorskog zaliva, zatim zelena kornjača koja je rjeđa i treća vrsta poznata kao kožasta kornjača, jedna od najvećih kornjača koje žive na planeti zemlji.

Ovo je za Skala radio kazao dr Mirko Đurović, direktor Instituta za biologiju mora iz Kotora.

Morske kornjače su jedne od najstarijih organizama na planeti i morima su plivale još iz vremena dinosaurusa a za njih je karakterističan dugi životni vijek i do 80 godina.

Za kornjaču koja je primijećena ovih dana u Bokokotorskom zalivu, uz nadu, kaže Đurović, da nije jedina, je da zaliv koristi kao svoje mjesto za ishranu i najčešće se hrani morskim travama, sunđerima, meduzama.

Dužina oklopa kreće se od 60 cm do metar i 20, a težina može dostići i preko 150 kg.

Morske kornjače dišu plućima i zato povremeno izlaze na površinu mora da udahnu vazduh.

Zadržavanje na morskoj površini traje od 5 do 7 minuta, a potom zarone do dubine od hiljadu i 200 metara i do 5 sati mogu da provedu u vodi.

Potpuno je bezopasna, ali ukoliko je ljudi izazivaju i pokušavaju uhvatiti, njen ugriz bi izazvao ozbilju povredu, kaže Đurović i dodaje da su ovih dana morske kornjače u velikoj opasnosti, u špici turističke sezone, kada je zaliv pun plovila.

Brza plovila mogu ih povrijediti i dovesti do njihovog uginuća, pa je stoga Institut za biologiju mora na brojnim lokacijama Crnogorskog primorja postavio postere edukativnog karaktera na kojima je jasno istaknuto kako treba upravljati plovilima kako bi se zaštitili morski organizmi, podsjetio je Đurović.

1 KOMENTAR

OSTAVI KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je skala@t-com.me.