Morsko dobro pokrenulo inicijativu za zaštitu “Solila“ kao kulturnog dobra

1
izvor -prezentacija o kulturnoj baštini u Solilima Aleksandra Kapetanović

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom je, kod Uprave za zaštitu kulturnih dobara pokrenulo inicijativu za uspostavljanje zaštite lokaliteta “Solila“ kao kulturnog dobra, u skladu sa članom 19 Zakona o zaštiti kulturnih dobara a imajući u vidu kompleksnost kulturnog nasleđa Solila.

Osnov za pokretanje ove inicijative predstavlja Studija zaštite kulturne baštine u specijalnom rezervatu “Tivatska Solila“ u opštini Tivat, koju je za potrebe Javnog preduzeća izradilo preduzeće “Expeditio architects” d.o.o. iz Kotora, shodno smjernicama i Programskom zadatku Uprave za zaštitu kulturnih dobara.

Izrađenom studijom je predstavljen razvoj i status koji su Solila imala kroz istoriju.

Na ovom području utvrđeno je postojanje veoma značajnih ostataka arhitekture XX vijeka, te istaknuto da su Solila, pored prirodnog potencijala, takođe važno arheološko nalazište, kulturno-istorijsko područje ili kulturni pejzaž.

Glavni cilj ove studije je uspostavljanje zaštite prirodnih i kulturnih dobara, definisanje vrijednosti i identifikacija elemenata kulturnog pejzaža u obuhvatu Specijalnog rezervata “Solila“ kao i određivanje mjera njihovog očuvanja i zaštite.

Na osnovu rezultata istraživanja i analiza sprovedenih tokom izrade ove Studije predloženo je da se Solila kao cjelina zaštite kao nepokretno kulturno dobro, sa svim slojevima i segmentima kulturne baštine, sa svim elementima kulturnog pejzaža, iz različitih faza razvoja, posebno onih kada se prostor koristio kao solana ali uključujući i one u kojima se Solila nisu koristila za proizvodnju soli, već i za druge namjene.

Studija predstavlja osnov za uspostavljanje balansa između neophodne zaštite i ekonomske valorizacije prirodnih, istorijskih i kulturnih vrijednosti, odnosno očuvanje prirodnih i kulturnih dobara u funkciji budućeg razvoja cijelog područja.

Upravo zbog toga u Studiji se navodi da je, kada je u pitanju zaštita i valorizacija, pored prirodnih vrijednosti potrebno uzeti u obzir i istorijske, kulturne i etnološke vrijednosti koje ima ovo područje.

1 KOMENTAR

  1. Ima li ko da mi rece od kada datira ovaj naziv “Tivatska solila”?
    Koliko ja kao Grbljanin znam u ono doba kad su solila napravljena, Tivat je bio selo i jos nije nosio ovo danasnje ime, a na solilima Crnojevica su radili iskljucivo Grbljani. Logicno jer su pozicionirana na grbaljskoj obali prema Boki kotorskoj. Poznato je da je srednjovjekovni Grbalj bio sa tri strane opkoljen morem, uvala Jaz, otvoreno more i grbaljska obala oko solila, i Prevlake.
    Dva su moguca naziva: Solila Crnojevica ili Grbaljska solila, ovo trenutno ime je cisto novokomponovanje.

Leave a Reply to Grbljanin Cancel reply

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].