Na pomolu fabrike vode i hladnih čajeva

1
sa izvorišta

Direktor Regionalnog vodovoda Goran Jevrić smatra da su povećane isporuke vode takođe jedan od pokazatelja da će ova turistička sezona biti rekordna, te da će preduzeće na čijem je čelu ostvariti rekordno dobre finansijske rezultate.

U intervjuu Dnevnim novinama, Jevrić najavljuje nove projekte Regionalnog vodovoda, među kojima je izgradnja fabrike vode sa izvorišta Bolje sestre i organskih hladnih čajeva.

“Tokom avgusta 2017. godine očekujemo potpisivanje ugovora za projektovanje drugog cjevovoda u dužini od 11 km na potezu od Jaza do Tivta, čime ćemo otpočeti izgradnju Druge faze regionalnog vodovodnog sistema, kako bismo opštinama Tivat, Kotor i Herceg Novi mogli isporučiti 600-750 l/s vode, umjesto dosadašnjih 330 1/s”, kaže Jevrić, poručujući da j e Regionalni vodovod najpouzdaniji partner turističkim privrednicima na Crnogorskom primorju.

DN: Koji su najveći razvojni projekti koje planirate da pokrenete u 2017. godini?

Jevrić: Naravno da je naš prioritet priključenje opštine Herceg Novi na regionalni vodovodni sistem čime će se okončati I faza izgradnje regionalnog vodovodnog sistema.

Međutim, u cilju povećanja stepena iskorišćenosti kapaciteta regionalnog vodovodnog sistema, pokrenuli smo aktivnosti na izradi Studije opravdanosti izgradnje fabrike vode i fabrike hladnih čajeva, čime ćemo kreirati prostor i za otvaranje novih radnih mjesta, te omogućiti da Crna Gora dobije dva nova prestižna, vizionarska, brenda flaširanu vodu sa izvora Bolje sestre i prve crnogorske, organske hladne čajeve.

Pored navedenog, od 2014. godine, u kooperaciji sa Vladom Crne Gore i Evropskom bankom za obnovu i razvoj, intenzivno radimo na reformi vodovodnog sektora na Crnogorskom primorju u cilju njegove optimizacije.

Tokom avgusta 2017. godine očekujemo potpisivanje ugovora za projektovanje drugog cjevovoda u dužini od 11 km na potezu od Jaza do Tivta, čime ćemo otpočeti izgradnju Druge faze regionalnog vodovodnog sistema, kako bismo opštinama Tivat, Kotor i Herceg Novi mogli isporučiti 600-750 l/s vode, umjesto dosadašnjih 330 l/s.

Pomenuo bih i projekat izvoza vode, te tim povodom projektovanje cjevovoda za punjenje tankera. Sve navedene razvojne projekte Regionalni vodovod će finansirati iz sopstvenih prihoda zahvaljujući pozitivnim poslovnim rezultatima.

DN: Hoće li Regionalni vodovod moći da podmiri zahtjeve lokalnih vodovodnih preduzeća za potrebnim količinama vode?

Jevrić: Apsolutno. Početkom godine preduzeli smo sve mjere za adekvatnu pripremu regionalnog vodovodnog sistema za optimalno funkcionisanje kako bismo spremni dočekali turističku sezonu. Uz uspješnu komunikaciju sa kolegama iz lokalnih vodovodnih preduzeća na Crnogorskom primorju, nema nijednog razloga za nestašice vode, pa smo iz regionalnog vodovodnog sistema u junu isporučili 12% više, a u julu 19% više vode u odnosu na jun, odnosno, jul 2016. godine, dok je tokom prvih 15 dana avgusta isporučeno 9% više vode u odnosu na isti period 2016. godine.

DN: Vlada je donijela odluku da se hitno riješi problem vodosnabdijevanja Žabljaka i zadužila Ministarstvo poljoprivrede i JP Regionalni vodovod da realizuju program hitnih mjera. O čemu se radi?

Jevrić: Napori koje ovo javno preduzeće ulaže u podizanje nivoa kvaliteta vodosnabdijevanja na području Crnogorskog primorja, ali i kroz razne aktivnosti i na nivou Crne Gore, prepoznati su od Vlade i Opštine Žabljak i u tom smislu je Regionalni vodovod angažovan kako bi se hitno postigao odgovarajući nivo održivosti vodovodnog sistema na Žabljaku, posebno u susret očekivanoj rekordnoj posjeti turista u ovoj opštini. Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković je ovom pitanju dao prioritet i tokom svoje radne posjete opštini Žabljak.

U cilju rješavanja problema vodosnabdijevanja gradskog područja opštine Žabljak, koji su eskalirali početkom 2017. godine, Regionalni vodovod je, na poziv predsjednika Opštine, pristupio analizi sistema vodosnabdijevanja i izradi prijedloga hitnih mjera koje bi u kratkom roku obezbijedile održivo vodosnabdijevanje gradskog područja, bez uvođenja planskih restrikcija. Taj prijedlog je Vlada je 15. juna ove godine podržala, obezbjeđujući neophodna finansijska sredstva od 58.000 eura. Nakon toga je Regionalni vodovod, uz Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, zaduženo za nadzor nad sprovođenjem Programa hitnih mjera.

DN: Slično ste reagovali i ranije?

Jevrić: Tačno. Regionalni vodovod je u periodu 2012-2014. godine, takođe po zaključku Vlade, sprovodio i Program hitnih mjera za rj ešavanje pitanja vodosnabdijevanja Prijestonice Cetinje i tada su ukinute dnevne i noćne restrikcije vode.

Takođe smo tokom 2014. godine, pripremili prijedlog mjera i finasirali projekat kojim smo riješili višedecenijski problem sa zaslanjenjem vode na području Mjesne zajednice Dobrota u Kotoru.

Važno je da istaknem da smo ljeta 2013. godine po prvi put počeli sa isporukom vode opštini Herceg Novi (mada nije još direktno spojena na regionalni vodovodni sistem) i to korišćenjem dijela sistema DOO „Vodovod i kanalizacija” Tivat, a što je takođe bilo rješenje, predloženo Regionalnog vodovoda.

DN:Koliki je stepen iskorišćenosti kapaciteta vodoizvorišta Bolje sestre?

Jevrić: Kapacitet I faze regionalnog vodovodnog sistema iznosi 1.100 l/s i posljednjih godina je evidentan trend rasta isporuke vode kao rezultat nove poslovne politike i mjera koje Regionalni vodovod sprovodi, ali i zbog rasta povjerenja na relaciji lokalni vodovodi Regionalni vodovod. Svakako da na povećanu isporuku vode, osim većeg broja turista, utiču i sve lošiji hidrološki uslovi usljed globalnih klimatskih promjena.

Važno je istaći da smo tokom 2015-2016. godine povećali stepen iskorišćenosti I faze regionalnog vodovodnog sistema za oko 40 odsto u odnosu na prethodne godine, a 2017-a će biti treća godina za redom koja predstavlja dokaz uspjeha poslovne politike i razvojnih šansi ovog državnog preduzeća.

DN: U kojoj mjeri navedeni podaci o većoj isporuci vode iz RVS utiču na finansijsku stabilnost Regionalnog vodovoda, budući da se radi o državnom preduzeću koje ima obavezu da vrati oko 32 miliona eura kredita za koje je Vlada dala bankarske garancije?

Jevrić: Kao što ste konstatovali, u prethodnom periodu smo povećali prihod od prodaje vode za oko 100 odsto. Naime, aktivnosti koje sprovodi menadžment Regionalnog vodovoda je doprinio da se značajno povećaju prihodi preduzeća, pa smo, recimo, u 2013. godini fakturisali, uključujući PDV, 1.809.000 eura za isporučenu vodu, da bismo tokom 2015. godine povećali prihod za oko 80 odsto, na 3.000.000 eura, a u 2016. 3.660.000,00 eura, dakle 100 odsto više u odnosu na 2013.

Sve je to rezultiralo činjenicom da je RV, konačno, poslije nekoliko finansijski nestabilnih godina, postao finansijski potpuno održivo preduzeće koje je tokom 2016. godine povećalo ukupan prihod za oko 50 odsto u odnosu na dotadašnji višegodišnji prosjek.

DN:Koliko ste do sada realizovali obaveza po kreditima za koje je Vlada Crne Gore dala bankarske garancije?

Jevrić: Do sada je Regionalni vodovod, po kreditnim obavezama, ukupno otplatio oko 15 miliona eura, uz obavezu da do kraja godine isplatimo još oko dva miliona eura. Zahvaljujući podršci Vlade i ministra finansija, g. Darka Radunovića, u dogovoru sa važnim partnerom, Abu Dhabi fondom za razvoj, uspjeli smo realizovati postupak prijevremene otplate kredita uzetog od ove renomirane institucije, koji je bio izražen u dolarima, ulaskom u vrlo povoljan kreditni aranžman sa Erste bankom.

Rekordni prihodi Regionalnog vodovoda

DN: Nedavno ste saopštili da će ove godine Regionalni vodovod postići rekordne rezultate?

Jevrić: Svi indikatori poslovanja za sedam mjeseci ove godine sugerišu da će do kraja 2017. preduzeće ostvariti prihod od preko šest miliona eura, te da će ostvariti rekordno dobre finansijske rezultate. U toku prvih sedam mjeseci, Regionalni vodovod je ostvario pozitivan finansijski rezultat od oko 2.500.000 eura! Napominjem da su menadžmenti lokalnih vodovoda u cjelosti izmirili obaveze prema Regionalnom vodovodu iz prethodnog perioda koje su iznosile i do dva miliona eura.

Negativno mišljenje DRI je tendenciozno ili neznaveno

DN: Kako komentarišete negativno mišljenje koje je DRI dala u vezi sa poslovanjem RV tokom 2016. godine?

Jevrić: Neka svako radi svoj posao. Ne bih komentarisao mišljenje kolegijuma Državne revizorske institucije dok ne dođe pravo vrijeme za to, ali će javnost svakako biti upoznata sa određenim konstatacijama. Ono na šta, pak, želim da ukažem jeste potreba da i DRI vodi računa o unapređenju sopstvenih institucionalnih kapaciteta. Dakle, za sada ću samo saopštiti da neko ko je izabran za člana Senata DRI ne smije sebi dozvoliti luksuz neznanja nepoznavanjem prirode kreditnog programa Svjetske banke kroz IDA programe podrske nerazvijenim državama i suštine međunarodnih računovodstvenih standarda.

DN: Na šta konkretno mislite?

Jevrić: Odgovorno tvrdim da se i prije mog dolaska za direktora Regionalnog vodovoda (jun 2013.), a posebno od tada, vodi domaćinska poslovna politika, da se uredno izmiruju sve obaveze prema državi i međunarodnim finansijskim institucijama, i da nije nanijeta šteta bilo kojem privrednom subjektu.

Kolegijum DRI je donio vrlo grubu, da ne kažem tendencioznu, mjeru kroz negativno mišljenje o poslovanju preduzeća zbog, po njima, nepravilnog načina knjiženja IDA kredita koji je Vlada Crne Gore 2007. godine zaključila sa Svjetskom bankom kroz IDA program, ne ističući da se kredit Svjetske banke na identičan način knjiži od 2011. godine.

Bez obzira na to što, možda, nadležni kolegijum DRI ili član Senata koji je radio na izvještaju Regionalnog vodovoda nije imao vremena da pročita sve Međunarodne računovodstvene standarde (MRS) i njihove paragrafe, želim da pojasnim da se radi o beskamatnom kreditu koji Svjetska banka daje manje razvijenim i nerazvijenim državama (štoje Cma Gora bila 2007. godine), koji se mora knjižiti u skladu sa MRS 39.

Ugovor koji je Vlada Crne Gore sklopila sa Svjetskom bankom to jasno potvrđuje. Dalje, tim istim ugovorom je propisano da RV mora da angažuje eksternog nezavisnog revizora (jednu od svjetski poznatih revizorskih kuća koje Svjetska banka smatra prihvatljivom).

Upravo je 2011. na zahtjev eksternog revizora, Ernst & Young, Regionalni vodovod počeo sa knjiženjem ovog kredita primjenom MRS 39.

DN: S obzirom na sve što ste kazali, gdje je nastao problem?

Jevrić: Za sada ću samo konstatovati da su međunarodne finansijske institucije, poput Evropske banke za obnovu i razvoj, ukazale na ispravnost metoda knjiženja IDA kredita u skladu sa MRS 39 koji je naše preduzeće primjenjivalo, što takođe potvrđuju i eksterni revizori Ernst & Young i Deloitte, ali i eksterni eksperti profesor Ekonomskog fakulteta UCG dr Nikola Milović i docent dr Mijat Jocović, koji su angažovani odlukom Upravnog odbora da izvrše analizu ovog pitanja i daju stručno mišljenje o tome da li se od 2011. (a ne od 2016. kako se da zaključiti iz navoda pojedinih medija) na ispravan način vrši knjiženje pomenutog IDA kredita.

Žao mi je što nadležni kolegijum DRI nije prihvatio stav i obrazloženje Regionalnog vodovoda dostavljene u pisanoj formi. Nije mi jasno kome odgovara da uruši ugled jednog državnog preduzeća na jedan neprimjeren način koji nije k zasnovan na dokumentacionoj osnovi subjekta revizije i međunarodnih računovodstvenih standarda. Ovim činom je nanijeta značajna nematerijalna šteta preduzeću, Upravnom odboru i menadžmentu.

Dnevne novine

1 KOMENTAR

  1. Prosto mi odje da puknem od jeda ! Da smo ostavili Grbaljsko polje i preorjentisali se na poljoprivredu a ne na divlju gradnju i industrijsku oblast sa super marketima i magacinima imali bi i brend nezapamcenu i nezaboravnu grbajsku pamidoru a sad cemo gradit fabriku hladnih čajeva?????? Ne ide mi u glavu i to organskih. Svi ovi hladni čajev što ih kupujemoi su čista hemija a dje ćemo nać organsku … na poljima čajeva u Kavač ili polja lavande i metvice na Uble ????? Neshvatljiva glupost samo mafijaši da zgrću eure e ada !!!

OSTAVI KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected]